Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sporna pravila
  • 21.04.2022. 14:05
  • Splitsko-dalmatinska, Runovići, Imotski

Masovno gašenje R-brojeva: Meda nemaju dvije godine, a analizu moraju obaviti ili - kazna

Rekao sam i inspekciji, jedino da odem u trgovinu, kupim i dam na analizu. Pa zar nije apsurd, ako ga nemam i ne prodajem da moram slati uzorke?!, pita Zoran Babić, upravitelj zadruge Zima. Da to nije jedini apsurd, upozorava i Željko Tomas, upravitelj zadruge Pauk-Čeka.

Foto: BSRZ Pauk-Čeka
  • 1.515
  • 221
  • 0

Unatoč činjenici da posljednje dvije godine nisu imali meda ni za vlastite potrebe, niti je bilo prodaje, pčelari okupljeni u braniteljsko socijalno-radne zadruge Zima i Pauk-Čeka, našli su se u apsurdnoj situaciji.

Bez obzira na prije navedeno, dakle, da meda i prodaje nema, kao nositelji R-broja, dužni su dvaput godišnje uzorke poslati na analizu na teške metale. Nalaže tako pravilnik o primarnoj proizvodnji, a ako to ne učine, prijeti im kazna od 10 do 50 tisuća kuna za pravne i 5 do 20 tisuća kuna za fizičke osobe. 

"Ako sam dobro zapamtio iznose što mi je veterinarska inspekcija rekla", kaže nam Zoran Babić, upravitelj BSRZ Zima iz Runovića, jedan od brojnih koji je jednostavno odlučio ugasiti R-broj. Taj broj naime, označava da osoba ima objekt za primarnu proizvodnju meda te i mogućnost njegova plasiranja u trgovačke lance, prodaju na štandu, tržnici i slično. 

Nema meda, ali ga mora analizirati?

Kako dodaje, i samoj inspekciji koja je posljednjih tjedana obilazila dalmatinske pčelare, rekao je da je jedini način da to učini da ode u trgovinu, kupi nečiji med i pošalje te time ispuni traženo. 

"Pa zar nije apsurd, ako ga nemam dvije godine i isto toliko ga ne prodajem da moram slati uzorke na analizu?!", pita Babić objašnjavajući da su dužni obaviti ju dvaput godišnje, a cijena jedne iznosi 1.200 kuna. Ta analiza meda na teške metale, objašnjava nam, jedna je od sedam evidencija koje pčelari moraju voditi. Novac, napominje, dobiju povratno od države kroz Nacionalni program za pčelarstvo, međutim, kako to učiniti ako svog meda nema? 

"Bilo je ili pisati rješenje o prekršaju ili da ugasimo R-broj. Ne samo ja, nas sad već 30 se odlučilo za gašenje i povećava se broj onih koji se odlučuju na to", upozorava navodeći da mora naglasiti da nema ništa protiv veterinarskih nadzora i misli da su oni jako dobri u suzbijanju patvorenja meda i ilegalne trgovine proizvodima pčelarstva, no problem je u tome što sustav i nema baš neko razumijevanje za one koji se stvarno bave pčelarenjem, a nisu primarno trgovci medom. 

Fotografija meda iz arhive jer ga godinama nemaju 

Pisali su, navodi, i Hrvatskom pčelarskom savezu, molili da se ukaže na problem, no bezuspješno. Dalmatinski pčelari loše kotiraju u Savezu, kaže ukazujući i na posljednji primjer pomora pčela u Međimurju gdje su se "svi digli na noge". 

"Lani sam izgubio 50 posto pčelinjih zajednica, zgrtao ih lopatom. Nitko nas nije htio ni pogledati", razočaran je upozoravajući da analiza na metale onoga čega nemaju, nije jedini apsurd kojega bi trebalo mijenjati. 

Naime, prije par godina registrirao je objekt za primarnu proizvodnju meda za što je tadašnji uvjet bila kuhinja. Nakon pregleda veterinarske inspekcije dobio je njihov kontrolni broj koji mu je, opisuje, puno značio jer ga je imao na svojim etiketama pa je kao OPG mogao prodavati med na tržnicama, javljati se na natječaj za Školsku shemu... No, sada za primarnog proizvođača više nije dovoljna kuhinja jer su uvjeti postroženi. Po novome, objekt za primarnu proizvodnju mora biti posebno izgrađen i opremljen. 

"Što je s ovim država postigla? Napravila je problem pčelarima koji stvarno proizvode med jer ako zamedi, pa kojim slučajem izvade neke količine, morat će ga prodati trgovcima jer ne mogu s njim ići na tržnice ili ga prodavati na nekim drugim mjestima osim na kućnom pragu", upozorava.

Rezultat hrvatske birokracije 

Dodaje i da se postavlja pitanje, je li med koji pčelar napuni u tegle u vlastitoj kuhinji i prodaje na kućnom pragu zdravstveno ispravan jer nije napunjen u odobrenom objektu? Ali i zašto je taj isti ispravan ako ga u teglu napuni neki trgovac u odobrenom objektu?

"Sve je ovo rezultat hrvatske birokracije koja svoiim nepoznavanjem stvarnog stanja na terenu guši primarnu pčelarsku proizvodnju i potiče ilegalnu trgovinu i patvorenje meda", naglašava navodeći i da u donošenje propisa koji reguliraju ovu proizvodnju treba uključiti struku s terena i pčelare jer "uredski birokrati ne mogu smisliti ništa praktično i korisno za primarne proizvodače, ali ni za kupce koji žele kvalitetan domaći med". 

Sve ovo nama ispričano, složeno je u dopisu koji su poslali Ministarstvu poljoprivrede, potvrđuje i upravitelj BSRZ Pauk-Čeka, Željko Tomas. Navodi i da on sam posljednje četiri godine nije imao meda ni za vlastite potrebe. Zbog loših klimatskih uvjeta morao je dohranjivati pčele, a tu je naišao na još jedan apsurd. Ako ćete kupiti šećer, a da biste dobili povrat novca od države, morate kupiti i lijekove. K tome, kaže, tih sedam evidencija koje su dužni raditi, pčelar sam radi u wordu jer nema obrasca.

Posebno ga vrijeđa što na njihov dopis poslan u Hrvatski pčelarski savez prije dva tjedna nitko nije reagirao pa su ga poslali opet. A i resornom ministarstvu. "Zbog pomora pčela u Međimurju za danas u 12 je bio sazvan hitan sastanak. Bilo što da se dogodi negdje drugdje, svi se aktiviraju, a što je s dalmatinskim pčelarima?", pita. 

Vučković: Država će pomoći pčelarima zbog pomora pčela

S obzirom da je član Odbora za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, tražio je da se izloži njihov problem i obećano mu je da će se raspravljati i o ovoj temi. 

Ništa od vrcanja ni ove godine 

Inače, Braniteljsko socijalna radna zadruga Zima ima registrirano 60, a BSRZ Pauk-Čeka 135 pčelinjih zajednica. Riječ je o stacioniranim pčelinjacima, a obje su imale zaseban registriran objekt za vrcati i puniti med (rješenje o R-broju) koje su ugasili. 

Pravila koja su vrijedila, više ne vrijede 

Nažalost, meda teško da će imati i ove godine. Kako su nam rekli, zadnjih je dana čak i snijeg na okolnom području pao, danas je 8 stupnjeva, a nektar prolazi. Potom će naglo zagrijati. Klima se, priča nam Zoran Babić, itekako promijenila. Nakon kiše krenu bure koje pušu po pet dana. Sve to, naravno, iscrpljuje i pčele te dovodi da su i same u manjku s medom. 

"Nisam vrcao dvije godine, a vjerojatno ni ove neću jer čemu vaditi cijelu aparaturu za pet ili 50 kilograma, da bih izgubio vrijeme, a i pčelama izvukao med kojeg ni same nemaju dovoljno", kaže nam. 

Isto navodi i i Željko Tomas koji zadnje četiri godine nije imao meda ni za sebe. Uzeti pčelama ono malo što imaju - ne dolazi u obzir.


Fotoprilog


Tagovi

R-brojevi Proizvodnja meda Prekršaj Analiza Veterinarska inspekcija Zoran Babić Željko Tomas


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).