Ivica Kompes: Kvaliteta je naš glavni adut, pčele nisu posao već način života

Prije 13 godina Ivica Kompes odlučio je napustiti posao u tvrtki i u potpunosti se posvetiti svome OPG-u. Započeo je, kaže, pčelariti iz ljubavi prema prirodi i svim njenim blagodatima, a sada to radi profesionalno.

"To je više od posla, to je način života“, ističe nagrađivani medar iz Pustike, općina Kravarsko, nekih 20 kilometara udaljen od Velike Gorice, koji se ovim poslom bavi puna dva desetljeća, a obitelj posjeduje između 160 i 210 košnica, ovisno o godini. 

"Ako uzmemo u obzir cijenu zajednice, koja iznosi oko 60 eura, to znači da su vrijedne oko 12 tisuća eura, što predstavlja okvirnu vrijednost mog OPG-a, dok godišnje proizvedem 5 tona meda", dodaje.   

Velika uloga supruge Katarine 

Osim njega, u ovom obiteljskom poslovanju veliku ulogu ima i supruga Katarina. "Ona se brine o svemu vezanom za prodaju i marketing, dok se ja fokusiram na samu brigu o kukcima. Moje je da 'ubacim pčelu u košnicu', a to znači osigurati da svi uvjeti za njihov rast budu optimalni“, kaže 

Obitelj Kompes svakodnevno ulaže trud kako bi stvorila visoko kvalitetne proizvode. Proizvode med, matičnu mliječ, matice, propolis – sve s ciljem očuvanja tradicije i proizvodnje vrhunskih proizvoda. "Naša kvaliteta je naš glavni adut, dobar proizvod dolazi iz dobrih košnica. To je jednostavno pravilo. Ovo nije posao od 8 do 16 sati. To je način života. Proizvod se ne može čekati, mora biti ubrzo vrcan pa onda pakiran", objašnjava. 

U međuvremenu, matična mliječ i matice postaju sve važniji dio poslovanja.  

"Pčele cijeli život odgajaju matičnjake, a matična mliječ je jedan od najvrjednijih proizvoda. Njihova proizvodnja traži stalnu pažnju i preciznost, a naša posvećenost kvaliteti izdvaja nas od konkurencije“, kaže. 

 Svaka košnica zahtijeva posebnu pažnju jer su poput malih obitelji. Ako se ne brineš za njih, nećeš imati uspjeha. Izazovan je to posao koji zahtijeva potpunu posvećenost. 

"Nema mjesta za rastresenost. Ako želiš uspjeh, moraš biti posvećen samo jednom – pčelama", kaže on sa smiješkom.

Posao kroz godinu 

Mjeseci na početku godine donese Kompesima mirniji ritam, ali to nije vrijeme za opuštanje. "Zima je vrijeme pripreme za novu sezonu. Čistimo košnice, popravljamo okvire i izrađujemo nove. Moraju biti spremne za proljeće, inače neće moći odgovoriti na izazove", priča nam. 

Proljeće donosi nove izazove. Kada temperature počnu rasti iznad 15 stupnjeva, dolazi vrijeme za prve provjere košnica. U tom trenutku vraća matice, provjerava jesu li sve košnice stabilne i spremne za obavljanje posla. "Bez matica, one ne mogu opstati“, objašnjava. 

Kada temperature porastu između 15 i 20 stupnjeva, u četvrtom mjesecu počinju ozbiljniji radovi. Tada se košnice otvaraju, provjerava se prisutnost matica i osigurava ravnoteža među zajednicama. Ako je neka zajednica slabija, treba joj se pomoći da ojača, na primjer dodajući pčele iz drugih, jačih zajednica kako bi se sve održale u ravnoteži i bile spremne za daljnji rad. 

S početkom proljeća kreću i intenzivne aktivnosti na pčelinjaku. "Svaki dan znači nešto novo, morate biti spremni na sve. Kad krenu prvi bagremovci, svaka minuta je važna. Morate brzo djelovati, jer mora biti u pravom trenutku uklonjen i obrađen", opisuje. 

Svaka greška može utjecati na kvalitetu proizvoda

Kritičan je to proces. Svaka greška može utjecati na kvalitetu proizvoda, jer mora biti očišćen, te zadržati svoju boju, okus i miris. U isto vrijeme, nastavlja se vrcanje. Prvo je tu bagrem, u svibnju, zatim amorfa, pa onda kesten krajem lipnja i početkom srpnja, ovisno o vremenskim uvjetima i području.

"Nakon toga ulazimo u zadnju ozbiljnu pašu. Ako se pojavi medun, što je posljednjih godina sve češće, selimo se. Ako u prirodi nema paše, reakcija je obavezna. Ili dodajemo peludne pogače, ili šećerni sirup, kako bi pčele imale dovoljno hrane za daljnji rad“, priča Ivica. 

Ljeto je zadnja velika paša. Nakon toga, kaže, sve je usmjereno na pripremu za zimu. "Taj period u godini donosi preokret u rutini. Moramo biti sigurni da će pčele preživjeti. Ako nisu zdrave i spremne za zimovanje, cijeli ciklus će pasti", naglašava Ivica. 

Od sredine srpnja pa sve do kraja kolovoza, glavni fokus je na pripremi zajednica za zimu. Sezona im počinje već u sedmom mjesecu jer tada kreće razvoj zimske pčele. Kako se kalendarska godina bliži kraju, Ivica i Katarina ne prestaju s promocijama na sajmovima, jer ističe Ivica, važno je biti u koraku s novim informacijama, posebno u vezi s elementarnim nepogodama i vremenskim uvjetima. 

"Takve edukacije pomažu nam da se prilagodimo izazovima koji dolaze, a to je ključno za uspješno poslovanje“, naglašava. 

Ukupni pobjednici Festivala meda, piva i rakije 

Prošle godine bio je prvak s kestenovim medom na županijskom natjecanju Zagrebačke županije, a na prvom nacionalnom Festivalu meda, piva i rakije održanom u Osijeku, bio ukupni pobjednik. "To nam je bila velika potvrda da idemo u pravom smjeru. Ali nije sve u nagradama, najvažnija stvar je što naši kupci prepoznaju kvalitetu", ponosno kaže Ivica.

Nagrade koje je osvojio povećale su mu prodaju za više od 30 % i dovele do prepoznavanje brenda. Problema u pčelarstvu ima, vremenske (ne)prilike utječu na posao. Prije 20-ak godina, znali smo imati takve "zlatne godine", prisjeća se Ivica,  kada su padale velike količine snijega, a onda su bile i godine s dvostrukim vrcanjem bagremovog meda ili drugih paša. To je bilo moguće jer su zima i uvjeti za pčele bili puno povoljniji.

"Gledajući prošlu godinu, mogu reći da je bila nekako srednja, ništa posebno. Zadovoljan sam kako sam odradio posao i kako su pčele bile u formi, bez većih gubitaka“, kaže. 

Na kraju je izgubio 10-12 zajednica, što je za prosjek za svakog proizvođača jer godišnji gubitak od 10% je uobičajen u poslu. 

Kada je u pitanju prodaja njegovih proizvoda, kaže da prima pozive iz cijele Hrvatske, od Splita, Dubrovnika, Zadra, Rijeke, pa sve do Osijeka, a narudžbe šalje poštom. Za Zagreb i Veliku Goricu, zbog blizine, osobno obavlja isporuke.

Male tajne velikih majstora

Na pitanje koja je tajna kvalitetnog meda, Ivica kaže da je ljubav samo dio odgovora. Prva i osnovna stvar je poznavanje svog posla i znanje kada trebaš napraviti određene korake. 

"Na primjer, ako dođeš na bagremovu pašu, ne možeš jednostavno izvrcati prethodni, jer će ostaci iz košnice pomiješati različite vrste nektara, čime će se utjecati na čistoću bagremovog meda i njegovu kvalitetu.“, dodaje.

Zato je izuzetno važno očistiti košnicu prije nego što se krene na selidbu, kako bi proizvod koji se izvuče bio što čišći. "Također, kad dolazite na novu lokaciju, morate biti na paši koja ima ogromne količine bagrema, kestena ili amorfe, jer upravo te vrste daju najbolju kvalitetu“, pojašnjava. 

Koja je tajna kvalitetnog meda? Ljubav je samo dio odgovora, kaže Ivica

Čišćenje košnica i pravilno upravljanje pašama ključni su faktori. Samo se tada može biti sigurno da će proizvod med biti ono što treba biti, čist i iz jedne vrste paše, čime će njegova kvaliteta biti prepoznata na ocjenjivanjima. 

"Pravilna njega pčela, izuzetno dobra paša, kvalitetni uvjeti, i naravno, puno truda i ljubavi prema poslu. Svakodnevnoj pažnji, strpljenju i održavanju visokih standarda u svemu što radimo – to je idealni recept“, zaključuje Ivica.