Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agronomska struka
  • 19.10.2022. 10:10

Trebaju li nam uopće agronomi?

Hrvatska godišnje producira od 400 do 600 stručnjaka poljoprivredne struke. Idealno bi bilo da agronomi i proizvođači napokon pronađu put jedni do drugih.

Foto: Depositphotos/Goodluz
  • 1.116
  • 198
  • 0

Tko je to agronom?

Prema službenim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje: inženjer agronomije proučava i razvija metode uzgoja u biljnoj i životinjskoj proizvodnji. Bavi se suzbijanjem nametnika i zaštitom poljoprivrednog tla, usavršava metode prerade, testira pesticide, provodi selekciju novih sorti, te kontrolu sadnog materijala.

Na stranicama Agronomskog fakulteta stoji: znanja i vještine stečene na diplomskom studiju osposobljavaju magistre inženjere agronomije za rješavanje složenih problema u znanosti i struci te im omogućavaju zaposlenja na vodećim položajima u javnim, državnim i privatnim poduzećima, kao i vođenje tehnološki zahtjevnih procesa unutar uže struke svog studija. 

Gdje se stječe naziv inženjera, odnosno magistra agronomije?

Agencija za znanost i visoko obrazovanje navodi da se ukupno izvodi oko 65 studijskih programa na polju poljoprivrede od kojih najviše na dva fakulteta, zagrebačkom i osječkom. Osim njih, provode se i dislocirani programi na sveučilištima i veleučilištima u Kninu, Karlovcu, Zadru, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Splitu, Požegi, Rijeci i Križevcima.

Maturantima se nude stručni, preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studiji nakon kojih oni stječu neku od željenih titula na polju animalnih znanosti, agroekologije, fitomedicine, ekološke poljoprivrede, mediteranske poljoprivrede,  i dr.

Koliko agronoma produciramo na godinu?

U posljednjih 5 godina Agronomski fakultet u Zagrebu završava:

Akademska godina

Preddiplomski studij

Diplomski studij

2021/2022. nepotpuni podaci

138

96

2020/2021.

223

334

2019/2020.

244

288

2018/2019.

325

412

2017/2018.

299

335

U istom razdoblju Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku završilo je:

Akademska godina

Preddiplomski studij

Diplomski studij

2021/2022. 

-

-

2020/2021.

76

148

2019/2020.

142

141

2018/2019.

112

167

2017/2018.

96

137

Podaci su preuzeti iz Godišnjih izvješća FAZOS-a i ne obuhvaćaju stručne studije.

Ako navedenim brojkama pribrojimo stručnjake s dislociranih studijskih programa, broj završenih agronoma se kreće od 400 do 600 na godinu.

Gdje se prvostupnici i magistri struke zapošljavaju?

Na domaćem tržištu rada nisu tražena struka. Dio njih biva zaposleno u državnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave. To su radna mjesta u APPRRR, Ministarstvu poljoprivrede, HAPIH-u i slično, te u općinama i županijama. Drugi se nakon dugogodišnjeg bezuspješnog traženja posla u struci zapošljavaju u nesrodnim djelatnostima - od turizma, ugostiteljstva, raznih usluga do trgovine i prerade.

Oni koji su imali sreću naslijediti poljoprivredno gospodarstvo imat će najveće izglede za karijerni razvoj, te dobiti priliku iskušati teoretsko stečeno znanje u praksi. Jednoznamenkasti postotak diplomanata ostaje na znanstvenim pozicijama na fakultetima, institutima, laboratorijima i sl.

Zapošljavaju se i na radnim mjestima savjetnika za uporabu zaštitnih sredstava u poljoapotekama, a neki su pronašli svoje mjesto u uslužnim tvrtkama za DDD. Nekoliko desetaka njih zaposlilo se u akreditiranim nadzornim tijelima za ekološku poljoprivredu, a dio u tvrtkama za izradu EU projekata. No, jesu li to zanimanja u kojima mogu pružiti svoj puni potencijal?

Poljoprivredni savjetodavci

Diplomirani agronomi raspolažu širokim znanjem i znanstvenom podlogom, ali većinom bez dovoljno praktičnog iskustva. S druge strane, našim poljoprivrednim proizvođačima potrebna je stručna pomoć i usmjeravanje jer se poljoprivreda mijenja enormno brzo. Idealno bi bilo da agronomi i proizvođači napokon pronađu put jedni do drugih.

Državna poljoprivredna savjetodavna služba kao takva više ne postoji. Bivši savjetodavci još su zaposleni na sličnim radnim mjestima, ali se način njihova rada uvelike promijenio. S bivšom savjetodavnom službom loptali su se skoro svi bivši ministri poljoprivrede, te je ona bila izdvajana i opet integrirana u druge institucije i tako nekoliko puta. Sada su integrirani u Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva unutar Ministarstva poljoprivrede, a već godinama postoji namjera njihovog ponovnog izdvajanja iz Ministarstva i ulazak u kombinaciju s Hrvatskom poljoprivrednom komorom.

Iako proces zapinje, neki su poljoprivredni savjetodavci kroz sve te političke stranputice održali direktni kontakt s proizvođačima. Drugi su pak, s vremenom izgubili dodir s terenom i poljoprivrednicima. Porazan je podatak da većina poljoprivrednika ne zna da ima pravo na besplatne savjetodavne usluge, niti su ikada upoznali svoje savjetodavce. U Hrvatskoj trenutno postoji 15-ak savjetodavaca koji su se uspjeli profilirati i među poljoprivrednicima zadržati status znalca koji želi i može pomoći. Ostali preopterećeni papirologijom, ne izlaze na teren osim za potrebe održavanja tečajeva u okviru mjera Programa ruralnog razvoja (Dobrobit životinja, Ekološki uzgoj, Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i dr.).

Znači, papirologije je sve više na štetu iskonskog terenskog rada i direktne podrške poljoprivrednicima u rješavanju aktualnih uzgojnih problema. Što dodatno povećava jaz između proizvođača i državnih službi. Značajan dio poljoprivrednika sretne državu samo kada im na vrata zakuca jedna od brojnih inspekcija.

Privatne konzultantske kuće za poljoprivredno savjetovanje s druge strane, sramežljivo se pojavljuju na terenu obavljajući široki asortiman djelatnosti. Sve oči zainteresiranih agronoma uprte su u Hrvatsku agronomsku komoru koja ima za regulirati savjetovanje u poljoprivredi.

Ovlašteni agronomi 

Iako, teško je za očekivati da će osnivanje ove komore dovesti do procvata struke.

Tko su ovlašteni agronomi i zašto su nam potrebni?

Pitanje je i hoće li "ovlašteni“ agronomi napokon lakše doprijeti do poljoprivrednih proizvođača i ponuditi im svoju stručnost i ekspertizu?

Hiperprodukcija stručnjaka koji izlaze iz obrazovnih institucija nedostatnih praktičnih znanja uz istovremeni nedostatak adekvatnih radnih mjesta u proizvodnji zbog kolapsa domaće poljoprivrede rezultira daljnjim padom interesa za agronomska zanimanja.

Pojedini agronomi osjećaju vlastitu struku kao teret i promašenu profesiju, te u potrazi za samopoštovanjem rade druge poslove.

Kada ćemo agronomsku struku uskladiti s potrebama suvremene proizvodnje hrane? 


Tagovi

Agronom Inženjer agronomije Prvostupnik Magistar Agronomski fakultet FAZOS Hrvatska agronomska komora


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Od europskog poljoprivrednika svakim se danom traži sve više. Od prilagodbe novim okolišnim očekivanjima zelenih politika, preko adaptacije na navike potrošača nove generacije do preživljavanja tržišnih turbulencija nastalih na valu rata u... Više [+]