Tko su ovlašteni agronomi i zašto su nam potrebni?

Agronomska struka godinama je bila, najblaže rečeno, zanemarivana. Njezine poslove poput procjene poljoprivrednog zemljišta, nadzora ekološke proizvodnje, odlučivanju o komasaciji i slično preuzele su druge.

Vratiti joj dignitet, a istovremeno poljoprivrednu proizvodnju Lijepe naše dići na višu razinu, cilj je osnovane Hrvatske agronomske komore koja je ovih dana započela s upisom članova. Upis se obavlja radi stjecanja strukovnog ovlaštenja, odnosno statusa ovlaštenog agronoma za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova privatne savjetodavne službe.

"Ovlašteni agronom je osoba koja ima radno iskustvo u struci, koja će dobiti licencu i odobrenje za savjetovanja u pojedinim sektorima te iza kojih će stajati cijela struka“, ukratko pojašnjava predsjednik Komore mr.sc. Romeo Jukić.

Zaštita struke, ali i podizanje proizvodnje 

No prije dobivanja statusa, proći će niz testiranja, općih i specijalnih ispita kako bi doista znali da su to vrhunski stručnjaci. Testiranje će obavljati eminentni stručnjaci sa svih institucija diljem zemlje koje se bave nekim oblikom poljoprivrede, a oni koji dobiju licencu moći će otvarati svoje urede ovlaštenih agronoma ili raditi u nekoj tvrtki kao stručne osobe.

"Cilj je prije svega zaštititi struku i povući što više novca iz EU fondova“, navodi dodajući da danas u brojnim konzultantskim kućama uopće nema agronoma. Štoviše, i u Ministarstvu poljoprivrede među savjetnicima ih manjka.

Da ih se ostavljalo po strani, dodaje, vidljivo je i po proizvodnji. Primjerice, kaže, pomor pčela jedan je od jasnih primjera nepoznavanja struke – kada se mogu obavljati tretiranja, kada ne, koji su preparati zabranjeni...

Ovlašteni agronom tu je da bi ukazao na problem i da gubimo zaštitna sredstva te da neke kulture više neće biti profitabilne. Istovremeno ukazati da ne možemo uništavati prirodno dobro, da višnji i trešnji, primjerice, ne treba navodnjavanje nakon berbe, a što su, opisuje, neke situacije na koje se nailazilo. I koje se i danas događaju jer se ne pita struka. 

K tome, licencu će dobiti upravo za svoju specijalnost. "Moja uža specijalnost je ratarstvo, još uža sjemenarstvo i ja ne mogu govoriti i savjetovati o stočarstvu ili hortikulturi“, objašnjava Jukić.

Nedostatni u brojnim granama poljoprivrede 

Kao primjer zanemarivanja, ukazuje i koliko smo nedostatni u pojedinim granama. Dok imamo viška ratarskih kultura, s voćem smo u manjku 50 posto.

"S jabukama smo na 50 posto samodostatnosti, a krušaka imamo toliko da pokriva tek 12 posto hrvatske potrošnje. Zar mi ne možemo proizvoditi kruške?, pita.

Dodaje i da imamo tisuće hektara pod orasima, a orah uvozimo iz Turske. No, dodaje, to je već problem i za neku drugu priču.

Oko ove struke bit će, naglašava, velikih promjena. Agronomi moraju dići glavu jer vidimo da se svjetska kriza reflektira na proizvodnju hrane.

"Moramo jasno reći što poticati, koje kulture kako bi ostvarili veći prihod", ističe. 

Započeo upis u Hrvatsku agronomsku komoru, evo što je potrebno za učlanjenje

Ujedno, kaže, njihovi savjeti ne mogu biti besplatni, što u većini slučajeva jesu za razliku od drugih struka. I taj dio će se mijenjati. 

Hrvatsku agronomsku komoru, inače, osnovao je Sabor. Iste već imaju šumari i veterinari odnosno postoje Šumarska i Veterinarska komora.