U potrazi sam za neotkrivenim potencijalima hrvatske poljoprivrede, a 2,6 milijuna hektara šumskog zemljišta je lijep potencijal o kojem treba promisliti stvara li vrijednost na najbolji način.
Ovo je priča o skrivenim poljoprivrednim potencijalima koji se kriju u nekorištenom ili slabo korištenom državnom šumskom zemljištu. U serijalu priča pokušavam locirati značajne potencijale hrvatske poljoprivrede, a 2,6 milijuna hektara šumskog zemljišta je sasvim lijep potencijal o kojem treba promisliti koristimo li ga na najbolji mogući način.
Nemam ništa protiv da se sječe bukva i hrast po Gorskom kotaru ili Slavoniji, ali vidim da je na manjem dijelu šumskih zemljišta mudrije proizvoditi voće nego drvnu masu. To što u katastru piše “šumsko zemljište” je izlječiva bolest, jer sve što čovjek napiše lako se prekriži i napiše nešto drugo.
Svjestan sam da mi svoje navike teško mijenjamo, da nam je administracija okoštala i nezainteresirana za šire društvene interese koji prelaze 4-godišnje mandate ministara poljoprivrede. Ipak, duboko vjerujem da ne treba prestati vjerovati i tražiti bolja rješenja za hrvatsku poljoprivredu van postojećih okvira. Ono što ja minimalno mogu je sanjariti o njihovom oslobađanju.
Za početak, predigra od brojki može pomoći da razumijemo neke odnose i prepoznamo potencijale:
Kao okvir za razmišljanje o stvaranju vrijednosti na jednom hektaru u usporedbi sa 3 tone drvne mase: hektar vinograda može donijeti 10 tona grožđa, hektar maslina 10 tona maslina, hektar lijeske 3 tone lješnjaka, hektar pšenice 7 tona pšenice, hektar krumpira 40 tona itd.
Najvažniji zaključak iz gornjih brojki je da Hrvatske šume po hektaru šuma kojim upravljaju stvaraju tek 175 EUR/ha prihoda od prodaje drvne mase. A koliko se može ostvariti prihoda po hektaru na poljoprivrednom zemljištu? Evo par primjera koje mogu stvoriti različite poljoprivredne kulture:
Vidljivo je iz aviona da je potencijal prihoda po hektaru puno veći u poljoprivredi nego u šumarstvu i to minimalno za faktor 10x. Iako prihodi po hektaru sami po sebi nisu jedino što je bitno, vrlo jasno govore da se na istom hektaru od poljoprivrede stvara puno veća vrijednost nego od šumarstva. Što automatski znači da se ostvaruju više osnovica za poreze, više prostora za platiti radnike i repromaterijal, strojeve itd.
Ja u ovoj šumskoj temi vidim ogroman potencijal za našu poljoprivredu, naročito u primorskoj Hrvatskoj gdje su šumska zemljišta neproduktivna i ekonomski opravdano šumsko gospodarenje njima zapravo ne postoji.
Primjera radi, sudjelovao sam u uređenju 70-ak hektara zemljišta u Zadarskoj županiji, gdje se krčio teren na kojem su bile uglavnom smreke. S obzirom da je “drvna masa” prema ugovoro o zakupu bila vlasništvo Hrvatskih šuma, stavljena im je na raspolaganje. Međutim, nije bilo komercijalnog interesa. Ta masa je eventualno bila dobra za sječku ali je bilo toliko malo drvne mase da nije bilo ekonomskog interesa bilo kome, među ostalim zato što u Dalmaciji nema kupaca za sječku.
Uzet ću Zadarsku županiju za primjer poljoprivrednih potencijala šumskih zemljišta, gdje je taj potencijal desetke tisuća hektara “krša”. Možda 10.000 hektara zvuči nevjerojatno, ali kad se uzme da je takvog zemljišta u ovoj županiji 5 puta više i ne zvuči više tako nevjerojatno. Kako sam tu županiju uglavnom pregazio uzduž i poprijeko što ćaćinim pickupom što čizmama, označio sam potencijalne lokacije koje po meni imaju pristojan potencijal (struktura, skeletnost, položaj) u poljoprivrednoj proizvodnji.
Nakon krčenja i pripreme zemljišta (ripanje, rigolanje, mljevenje kamena, gnojidba itd) na ovakvim zemljištima mogli bi se posaditi nasadi maslina, vinograda ili voćnjaka. Neki od ovih lokacija možda imaju i potencijal u šumskom gospodarenju, ali on je puno niži od onog u poljoprivrednoj proizvodnji, naročito ako se taj poljoprivredni proizvod prodaje u paketu s turističkim proizvodom.
Na karti ispod označio sam te potencijale (karta je gruba, njen cilj nije odrediti precizno granice tih područja već zaintrigirati i natjerati na razmišljanje).
Što taj potencijal u Zadarskoj županiji znači u novcima ili ljudima kad bi umjesto smreke, drače, borova i požara na tim hektarima uzgajali plemenitu vinovu lozu, masline ili smokve? Evo brojki:
Ako bi zadarsku priču preslikali malo šire, što znači na razini Hrvatske? Ne poznam ostale županije tako dobro, ali letimičan pogled na karte govori da je ovakvih hektara u Dalmaciji, Istri i Primorju minimalno 100.000. Prema gornjoj računici to je 500 milijuna EUR nove godišnje proizvodnje vina, maslinova ulja, smokava, badema, rogača i ostalih mediteranskih kultura. I ne samo njih.
Ova šumska fantaziranja ne smiju zaobići niti Slavoniju i ostale dijelove Hrvatske, jer ako neko zemljište na obroncima Papuka može stvarati veću vrijednost kao voćnjak ili vinograd nego kao šuma zašto ga ne bi iskrčili i tamo proizveli dodatne litre graševine? Vidite li vi negdje u vašem kraju zemljišta koja bi mogla biti kvalitetni voćnjaci, vinogradi ili maslinici a sada se koriste (ili bolje rečeno ne koriste) kao šumsko zemljište? Pišite mi.
Namjerno ne spominjem puno pašarenje na zemljištima pod upravljanjem Hrvatskih šuma što je isto način da se ti dio šumskih hektara bolje koristi. Puno je hektara šumskog zemljišta zakupljeno u pašarenju i to je bolje nego ništa, ali tu se ne stvara bitna vrijednost za hrvatsku poljoprivredu - nerijetko su tu prihodi od potpora 80% prihoda poljoprivrednog gospodarstva baziranog na pašarenju, i tu i tamo koje tele ili janje koje se proizvede. Bolje išta nego ništa, i toliko o pašarenju to je tema za sebe.
Svjestan sam da je ovo teška i komplicirana priča, kao što sve s promjenama u Hrvatskoj jeste. Puno zakona za promijeniti, puno sporazuma koji su vezani na te šumarske hektare, puno betona u glavama treba razbiti. Ali, ništa ne može stvoriti nove visokovrijedne hektare u domaćoj poljoprivredi kao sadašnja neproduktivna šumska zemljišta. U konačnici tu se radi o državnom zemljištu, a moje mišljenje je da država služi tome da nađe način kako da se to zemljište koristi tako da stvara što veću vrijednost na korist sebi i svome narodu.
A država i narod mora s tim upravljati odgovorno i održivo, odnosno sačuvati taj resurs za buduće naraštaje. Ne stvaraju samo šumska stabla kisik, rade to i voćnjaci, vinogradi i maslinici.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
U svojoj prvoj priči o potencijalima, u modelu agresivne komasacije našao sam jednokratno 500 milijuna EUR i 27,5 milijuna EUR godišnje nove vrijednosti. U priči o šumskim potencijalima, pronašao sam minimalno još 500 milijuna EUR godišnjih proizvodnih potencijala. Nakon samo dvije priče, ukupno sam u ovoj serijalu o potencijalima na 500 milijuna EUR jednokratnih i 527,5 milijuna EUR godišnjih potencijala.
Brojim dalje, još nisam došao do navodnjavanja gdje će tek potencijali eksplodirati.
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Kod nas je situacija ista kao što navodi Saša,a to je da se nakon zadnjeg natječaja ŝikare krče i stavljaju u funkciju oranice,kako su se dosada i vodile u zemljiŝnim knjigama.Šumarija također krči šikare i vrši sadnju nove šume na onim parcelama koje se vode kao šumsko vlasništvo.Moẓ̌ete se vi ljutiti g.Maliću koliko hoćete i ne sumnjam ja u vaše iskustvo,ali ono je više upravljačkog karaktera,a manje iz vlastitog tj privatnog iskustva.Kuća se pravi od temelja,a temelje poljoprivrede je trebala udariti drẓ̌ava sa svojim politikama koje su trebale biti jednako razvojne za sve,a ne samo za pojedince.Kod nas ništa nije uređeno kako treba,a glavni krivac ispada seljak koji se trebao za sve pobrinuti.,pa kako?Veliki su postali veliki tako što su dobili ogromne površine u dugogodišnje koncesije po smiješnim cijenama,pa su pokupili najviše fkndova i poticaja,a sada vrše otkupe po ucjenjivač̣kim i digovorenim cijenama.Dvadeset godina nisam imao slobodni dan,a kamoli da sam vidio more,već se sav novac ulaẓ̌e u poljoprivredu i stalno visi mač nad glavom.Sada imamo situaciju zadnjih godina da pojedinci koji nemaju veze sa poljoprivredom kupuju i nabijaju cijene poljoprivrednog zemljišta,te isto daju u zakup,te č̣ekaju neka vremena da ga preprodaju moẓ̌da strancima po višestrukim cijenama.Oni koji stvarno ẓ̌ive od poljoprivrede to ne mogu pratiti i polako odustaju ili su osuďeni da njima plaćaju sve skuplje zakuoe.Je su li sve te navedene stvari normalne ?Zato ne bi škodilo g.Maljću malo više empatije prema malom seljaku,jer nije poljoprjvreda samo suhoparna matematika gledana kroz prizmu velikih ulaganja.Na selu se kaẓ̌e da se pruẓ̌iš onoliko koliko se moẓ̌eš pokriti,ali nam pokrivač stalno skraćuju.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Sasa pišem istinu , o stavljanju zašikarenog zemljišta u šumsku osnovu te mogućnošću da se skine iz osnove ! Radi se o tome da u katastru NIJE upisana PROMJENA kulture iz primjera ORANICA u šumu ! Ja imam problem što sa UMRLIM vlasnicima i RH , NE mogu predložiti PROMJENU kulture iz POLJOPRIVREDNOG u ŠUMU ! Zemlja nekada ISKRČENA u kompleksu državne šume i onda u PROCESU IZUMIRANJA SELA same su nikle šumske vrste , u velikoj mjeri IVA koju sam prije 30 i više godina posjekao da bi rasle STABLAŠICE , hrast i grab većinom ! Inače na teritoriju mojeg sela je preko 50 % poljoprivrednog zemljišta ZARASLO u ŠIKARE , nešto je POŠUMLJENO ! I ja sam POŠUMIO oko 1 ha na parcelama koje nisu za MEHANIZACIJU ! VEĆINA brdskih brdsko - planinskih sela ima više stotina tisuća ha ZAŠIKARENE zemlje , jer SLUGANSKI Hrvati NEMAJU STRATEGIJU razvoja poljoprivrede . **Ako je u katastru ŠUMA , mislim da Zakon o ŠUMAMA ne bi dopustio KRČENJE , nemam vremena čitati Zakon ! ** G. Ivan iznosi tezu o krčenju MAKIJE u Dalmaciji U SVRHU podizanja nasada vinograda i maslina . Prešao sam veliki dio kamenjara PJEŠICE i to nije sporno , imali bi MANJE POŽARA ! Samo i u Dalmaciji je STRAHOVITA usitnjenost pa za 1ha treba i do 15 malih parcela !
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
Đuro Japaric ne znam ja da li HR sume mogu okupirati zaraslo poljoprivredno zemljiste pod sumu. ali ovdje u tekstu ne pise to, nego lijepo pise ono sto je suma u katasrtru !!! i o tome je clanak. a to sto ti dalje pises isto nije posve istina, barem ne na parecelama do mojih. poljoprivredno zemljiste je bili zaraslo 30 godina u prakticki sumu. ali je prije 2 godine lokalna vlast to dala na natjecaj i ovaj koji je dobio to zemljiste u zakup kao pojoprivredno ga je iskrcio. i kreniti ce raditi neku poljoprivredu. mozda to ovisi koje ja lokalna vlast.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
SASA , Hrvatske su šume stavile u ŠUMSKU osnovu poljoprivredno zemljište koje je zaraslo u ŠIKARE ! Sa tom zemljom Vladine šume ne rade NIŠTA ! Rastu grmolike vrste ; lijeska , svibovina , iva , drijen ! LOKALNE vlasti NE mogu PROGRAMOM raspolaganja , takvu zemlju staviti za zakup ili prodaju OPG ! Može se tražiti skidanje iz šumske osnove ! Ali LOKALNE vlasti NE RASPISUJU natječaje ni za NE zašikarenu zemlju , kao ni Ministarstvo poljoprivrede ! UZALUD je g . Ivanu I NAMA PISATI NA AGROKLUBU , kada su KOMUNISTI i UDBAŠI i njihova djeca od 91 na vlasti ! OD INDUSTRIJSKI relativno razvijene SRH i racionalno ustrojene , NAPRAVILI SU DRŽAVICU u rangu SIROMAŠNIH državica AFRIKE i AZIJE u koju sada dolaze ljudi iz tih država , a koje ti ne voliš ! Pa u Hrvatskoj mogu dobiti nešto veće PLAĆE od novca koje KOMUNJARE dobivaju iz EU , doznaka naših ljudi koji su iselili , kredita i nešto što stranci ostave u turizmu putem PDV !
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
ja ne znam tko ovdje sto cita, ali lijepo pise da se radi o "šumskom zemljištu" znaci ono sto je u katastru zavedeno kao suma i s cim je dopusteno gospodariti jedino po pravili sume. a ne nikakva makija ili zakrceno zemljiste. i lijepo pise o tezi da se u katastru promjeni is sumkog zemljista u poljoprivredno. ja ne znam tko ovdje ne cita a pise svoj komentar. "Stvara li 2,6 milijuna hektara šumskog zemljišta.."", ""potencijalima koji se kriju u nekorištenom ili slabo korištenom državnom šumskom zemljištu."", ""Nemam ništa protiv da se sječe bukva i hrast po Gorskom kotaru ili Slavoniji, ali vidim da je na manjem dijelu šumskih zemljišta mudrije proizvoditi voće nego drvnu masu. To što u katastru piše “šumsko zemljište” je izlječiva bolest, jer sve što čovjek napiše lako se prekriži i napiše nešto drugo."" komu ovo nije jasno, naka istrazije sluzbene nazive zemjista.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
G. Ivane pišite Vi i dalje ! Iskrčio sam i kultivirao preko 3 ha u brdskoj Slavoniji , pa ja znam da tu treba ljudskog rada i mehanizacije ! Danas sam krčio dio ispred stričeve kuće , umro prije 10 godina , a strna i djeca NEĆE pokrenuti OSTAVINSKI postupak ! NA DESETKE tisuća imamo ZAŠIKARENIH OKUĆNICA , kuće koje se URUŠAVAJU sa malim gospodarskim zgradama ! PA I SABORSKI ZASTUPNIK IMA ZAŠIKARENU ZEMLJU , da ga ne imenujem ! I sada da li je očekivati od MAFIJE iz Ne hrvatskog sabora , DA SE KRENE u KRČENJE OKUĆNICA I ZAŠIKARENOG ZEMLJIŠTA ? Pa MAFIJA za 34 godine NIJE SPOSOBNA ni državnu zemlju PRODATI ili dati u TRAJNIJI ZAKUP ! DIO MAFIJE u Ne hrvatskom saboru me poznaju , ali NEĆE ONI JAVNO REAGIRATI ! Mogu raditi što hoće pokraj SVOJE HPK !
Ivan Malić
prije 1 mjesec
Dobro večer, ne znam kakav bolesni fetiš mora biti pljucanje po mom pisanju, kad uvijek isti ljudi ponavljaju jedno te isto već dvije godine. A nitko me od vas ne pozna niti mene niti moj rad. A imam osjećaj niti da ne pročitate do prve rečenice već imate stav. Jadno, kakva je to bolesna motivacija svaki put Maliću reći da je glup i da ništa ne zna i da je komunist jer mu se likovi zovu Mirko i Slavko. I ovo će biti zadnji moj komentar ove vrste ;). Svjestan sam da ovo nije pametno komentirati, ali baš me zanima hoće li dobiti više čitanja nakon ovog :) // za vrijeme pisanja komentara bilo je 348 pogleda// P.S. Iskrčio sam u Dalmaciji 150+ hektara, u Slavoniji sudjelovao u krčenju tisuća hektara, znam o čemu pričam i koliko što košta, i koliko može vratiti koja kultura. 3000 litara/ha vrhunskog vina iz Dalmatinskog krša može donijeti dobiti koje opravdavaju krčenje i ulaganje.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Razumijemo gospođo Babić da se ne misli na krčenje šuma pa stvaranje poljoprivrednog zemljišta . Taj se postupak radio u Slavoniji do 19 stoljeća , gdje su onda feudalci dopustili kmetovima da iskrčenu šumu pretvore u poljoprivredno zemljište , osnuju naselja ! Radi se od tme da se POLJOPRIVREDNO zemljište napušta iseljavanjem u Slavoniji od 1945 , a u Dalmaciji 19 stoljeću te 91 - 95 iseljavanjem Srba ! Ja sam ISKRČIO preko 3 ha privatnog i podržavljenog zemljišta , pa znam koliko tu ljudskog rada i mehanizacije treba ! Postoji i DUGOROČNI CILJ gdje se na amortizaciju ISKRČENOG zemljišta gleda na duži rok ! Ali ima i tu i drugačiji KRAJOBRAZ ! Put do CILJA je HRVATSKA AGRARNA REFORMA ! To je moj pismeni prijedlog Plenkoviću , 4 njegova ministarstva , 5 klubova zastupnika i SKUPŠTINI takozvane HPK je poslano ! Talijanska MAFIJA ima riječ OMERTA - zavjet šutnje ! Hoće li hrvatski političari i njihova HPK prekršiti OMERTU i početi govoriti o AGRARNOJ REFORMI , ne ovisi više o meni !
Božica Babić
prije 1 mjesec
Gosp. Malića poznam isključivo kroz kolumne, no jamčim da on nije apsolutno mislio na krčenje šuma, ni slavonskih ni goranskih... Govorio je o golemim površinama pod makijom, koje ne služe nikome i ničemu, a mogle bi biti maslinici, voćnjaci, vinogradi... Svojedobno su takve terene pretvorili u vinograde, gdje nastaju vrhunska svjetska vina, Badel na lokaciji Korlat, a hvarska vinarija Plenković na strmini iznad Baške Vode... O čemu on piše, i potpuno je u pravu, može se osvjedočiti svatko dok se vozi autocestom za Split... Na tugu ukazuju i makijom zarasle površine uz prometnicu koja povezuje autocestu sa zadarskom lukom Gaženica... Ni voća, ni povrća, ni vina ne proizvodimo koliko trošimo...a tek mogućnost izvoza... Najveći problem hrvatske poljoprivrede, osobno to mislim, nije ni zemljište ni tržište već nerazuman strah od udruživanja...
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Putem oglasa Tiho Sarić traži da mu netko iskrči oko 2000 m kvadratnih . Bilo bi zanimljivo da pojasni kolikoće to platiti ? KRČENJE znači malčiranje , motornim pilama rezanje u svrhu primjera uspostave pašnjaka za ovce ili koze , KRČENJE sa vađenjem panjeva pa ORANJE je PUNO VEĆI TROŠAK . Farma Lužak iznosi do 20 000 EUR trošak po ha . Toliko je NE isplativo . 2 do 5000 tisuća po 1 ha sa malčerom i vađenjem dijela panjeva bagerom to je isplativo na DUŽI rok ili da se poveća parcela !
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Nevjerojatno je kako ljudi olako dolaze do riješenja problemima Hrvatske poljoprivrede ovo je još jedan tekst u tom smjeru. Gos. Malicu staviti jedan hektar poljoprivrednog zemljišta u Gorskom kotaru ili Lici u funkciju ako je na njemu šuma košta više nego što to poljoprivredno zemljište može dati prohoda u 15 godina. I to pod uvjetom da je tlo zemlja ako je to kamen onda je to duplo više. Svi koji su to radili i te poslove platili po punoj cijeni su propali. Imate primjer kraj Zadra u Bokanjcu i sad najnoviji u Polaci. To je naprosto preskupo,zašto bi neko platio provođenje zemljišta proizvodnji 20.000 Eura po hektaru kad za te novce može kupiti hektar oranice u Slavonji ili Istri i odmah posijali i početi proizvoditi. Mi smo na našem gospodarstavu pred deset godina uklanjali makiju i smreku sa svojom mehanizacijom i koštalo je više po hektaru nego što je bila cijena privatnog poljoprivrednog zemljišta u susjedstvu. Ako se još uzme u obzir da država daje takvo zemljište u zakup na rok od 30 godina i da je najčešće poljoprivredno zemljište u Gorskom kotaru i Lici na području zašticene ekološke mreže Natura 2000 gdje ograničena prenamjena livada i pašnjake u oranice dolazimo do toga da je to nemoguća misija i sa zakonodavne i sa ekonomske strane. I ono što je najvažnije gdje su ti ljudi koji ŽELE raditi u poljoprivredi, gdje je ta radna snaga koja će biti pastir ili radnik u vocnjaku? Nema je ili bolje reći ima ako ju dovezemo iz Azije,i onda se postavlja pitanje ima li to smisla? Gospodine Malicu ako netko u Hrvatskoj želi povećati poljoprivrednu proizvodnju mora samo donijeti takvu političku odluku to je prvi korak, sve ostalo je samo kozmetička izmjena par pravilnika i umjesto 120.000 korisnika potpora dobiti ćemo 20.000 poljoprivrednih gospodarstava koji stvatno proizvode hranu i stavljaju je na tržište. Naravno nemam iluzija da će se to ostvariti jer je političarima oportunije dijeliti poticaje u zamjenu za glasove na izborima
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
G. Ivane Vi se volite baviti brojkama , pa kolika je PROJEKCIJA - TROŠKOVNIK krčenja i kultiviranja 1 ha gdje je makija u Dalmaciji ? Ja sam plaćao 2 vrste bagera , nešto malčer te puno krčenja sa motornim pilama ! Veliki bager je bio oko 100 eur po satu !
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
mali ja pišem da se skidanjem iz šumske osnove , znatan dio može dati za POŠUMLJAVANJE OPG . Jer na zašikarenom zemljištu NE RASTU stablašice već grmolike vrste ; lijeska , svibovina , drijen ,! Nasuprot toga u brdskoj Slavoniji mogu se posaditi kombinacija STABLAŠICA ; bagrem , lipa , divlja trešnja - 3 MEDONOSNE vrste ! Sadnice bagrema sam proizvodio sam , isto se može proizvesti i divlja trešnja te lipa !JASINJE ima ZAŠIKARENU parceli 55 ha u Općini Bukovlje u kojoj je bio načelnik Jakovina , pa poslije ministar , JUŽNA strana Dilja , nekad je tu bio vinograd i voćnjak sa VILOM u koju je nekada i TITO dolazio ! RASURENA je Jugoslavija kao UKRAJINA u korist domaćih i INOZEMNIH LOPOVA !
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Kod nas u Posavini šume rastu na podvodnom i niskom terenu,jer jedino tamo uspjevaju i taj teren nije za ništa drugo.Slavonski hrast je cijenjena roba i treba izračunati njegove potencijale kada bi se preradio u furnir i gotov proizvod.Problem je što je naša politika uništila svu prerađivačku industriju,pa isto tako izvozimo pšenicu,a uvozimo smrznuto tijesto.Što se tiče brdskog terena šumski dio je na nepristupačnim i kosim terenima gdje koza pase pod ručnom kočnicom. Naši stari su uspjevali uzgajati vinograde,na pojedinim pristupačnijim parcelama,ali samo zahvaljujući isključivo teškom ručnom obradom.Kako su se mladi iselili,a stari onemoćali i takvi tereni su zarasli.Šume ne stvaraju samo kisik,nego šume čuvaju teren da ne dođe do klizišta i odrona,što je čest slučaj kod neplanirane sječe.Znači da određeni potencijal zemljišta postoji,ali većina nije za mehaniziranu obradu što danas automatski više nije izvedivo,a niti rentabilno.Umjesto da izmišljamo toplu vodu trebalo bi se staviti u proizvodnju državnu zemlju koja je zapuštena.Koliko je hektara ,ako se ne varam u Istri zapuštenih državnih vinograda koji su izvor zaraze zlatne žutice vinove loze,ili na desetine hektara voćnjaka i vinograda bivšeg PIK jasinja koje je zapušteno zbog nemara države.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
U sklopu HRVATSKE AGRARNE REFORME , moraju se skinuti maksimalne površine koje su stavljene u ŠUMSKU osnovu , a u svrhu poljoprivredne proizvodnje , uzgoja divljači u ograđenom prostoru , TE za POŠUMLJAVANJE nekih parcela od strane OPG ! U brdskoj Slavoniji gdje mi je stanje poznato , KRČENJEM zašikarenog zemljišta MOŽE se dio kultivirati , ja sam ISKRČIO oko 3 ha ZAŠIKARENOG privatnog i državnog , da bi sada državno imamo u zakup na 1 godinu ! Drugi je problem KATASTROFALNA USITNJENOST , pa g. Ivane ako se uđe na internet u KATASTAR , vidljivo je da se u Dalmaciji mora uzeti u zakup ili kupiti 6 do 15 parcela da bi imali 1ha za vinograd , maslinik ! * MORA SE IĆI U AGRARNU REFORMU ! * Vezano za NAVODNJAVANJE , u brdskoj Slavoniji imamo SVE MANJE VODE , TRENUTNO je dio potoka PRESUŠILO , kao i IZVORI , a to je posljedica bez SNIJEGA ! MORAMO graditi male i velike akumulacije , a za to se MORA mijenjati Zakon o vodama - to je u resoru Vučković ! I njoj je poslano za AGRARNU REFORMU ! * ZAŠTO ŠUTI TAKOZVANA HPK ?
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
ja nikako ne bi posjekao sumu da bi se tu uzgajalo voce ili oranica. ima poljoprivrednog zemljista kod nas i vise nego dovljno da se prehrani i HR i jos 20 miliona u izvozu. a ima i neiskoristenog poljoprivrednog zemljista, koje zbog socijalisticke beskorisne bagre u drzavnim sluzbama nitko ne stavlja u sluzbu niti rjesava to pitanje.