Stanje na burzama? Na jedno koliko-toliko možete utjecati, usmjerite fokus na prinos

Nova godina, stari izazovi. Blagdansko raspoloženje i sezona praznika su iza nas i krajnje je vrijeme da se fokus usmjeri na nove izazove koji su pred nama. Jer, premda je godina nova, izazovi s kojima se proizvođači, trgovci i kupci bore su ostali isti.

Za početak, konačno imamo relevantnije, doduše još uvijek privremene, podatke Državnog zavoda za statistiku. Tako je u Hrvatskoj prošle godine zasijano "samo“ 138 tisuća hektara pšenice u odnosu na 171 tisuću hektara godinu ranije, ali obzirom da je prosječan prinos bio 5,8 t/ha, ukupna proizvodnja procijenjena je na 806 tisuća tona, u odnosu na 822 tisuće tona godinu prije.

Ukupna proizvodnja ječma je stabilna, malo ispod 300 tisuća tona, ali je ostvarena na manjoj površini, a sve kao posljedica rasta prinosa po hektaru. Trenutna procjena je 4,9 t/ha. Glavna kultura u Hrvatskoj, kukuruz, zasijan je na gotovo isto hektara kao i godinu prije, 272 tisuće. Međutim, zbog boljeg prinosa po hektaru (7,7 t/ha), ukupna proizvodnja procijenjena je na 2,09 milijuna tona, odnosno 5,1 posto više nego godinu ranije. Još da nije toliko problema s kvalitetom istog, svi sudionici na tržištu bi bili zadovoljniji.

Porast hektara pod sojom

Najveći porast zasijanih hektara prošle godine imamo kod soje. Ukupno je zasijano 102 tisuće hektara tom kulturom, što je porast od 32 posto. Zbog svega toga, ukupna proizvodnja procijenjena je na 251 tisuću tona, što je porast od gotovo 18 posto. Šteta što je prinos zbog suše i toplinskih udara prošlog ljeta pao na 2,5 t/ha jer lako smo mogli imati proizvodnju veću od 300 tisuća tona, što bi bio apsolutan rekord za Hrvatsku. Porasla je i proizvodnja suncokreta na ukupno 175 tisuća tona, a rasla je i ukupna proizvodnja uljane repice na 53 tisuće tona, ali repica zadnjih godina postaje gotovo pa nišna kultura koju sije sve manji broj proizvođača. Ukupna zasijana površina bila je ne velikih 18 tisuća hektara.

Obzirom na veličinu, strukturu i potencijal domaće industrije i domaće potražnje, jasno je da će veći dio ovih proizvedenih količina završiti u izvozu. Stoga nas događanja u regionalnom okruženju, ali i globalni okvir unutar kojeg se trenutno nalazimo svakako moraju interesirati.

Cijena pšenice 

A kakav je bio mjesec iza nas? Generalno, volatilnost je i dalje velika, zbog čega cijene na burzama jedan dan idu gore, a već sutradan dolje. I obrnuto. Američki dolar je i dalje dosta značajan faktor koji utječe trenutno na kretanje cijena svih burzovnih roba, pa tako i žitarica i uljarica. Trend snažnijeg dolara ponovno je pojačan nakon što je ECB snizila kamatne stope, dok ih je američki FED ostavio nepromijenjenima.

Trump i carine

Tu je Donald Trump i njegove carine. Kome će sve SAD uvesti carine i kakav će biti odgovor suprotne strane? Ako ga i bude, to će se prvenstveno odnositi na uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda, u čemu je SAD dosta snažan. A takav bi potez onda imao i reperkusije na cijene roba na pšenici. Slično je bilo i za vrijeme prvog Trumpova mandata i trgovinskog rata s Kinom, kada su cijene svih roba na CBOT-u potonule, nakon što je Kina uvela carine na uvoz roba iz SAD-a. Tu jednim dijelom ulazimo i u sferu geopolitike i preslagivanja snaga i odnosa u toj domeni, a to je onda opet izvor rizika i nestabilnosti.

Što se tiče samih fundamenata, trenutne vremenske (ne)prilike u Južnoj Americi imaju najveći fokus tržišta. S jedne strane suša u Argentini utječe na manje procjene ukupne proizvodnje pšenice, kukuruza i sojinog zrna, dok istovremeno kiše u Brazilu usporavaju drugu sjetvu kukuruza. To pak zabrinjava tržište, jer svako kašnjenje u sjetvi potencijalno može biti uzrok kasnijih manjih prinosa i u konačnici manje ukupne proizvodnje.

Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za ožujak ostala je u blagom porastu, ali i dalje se vrti sad već duže vrijeme oko razine od 5,6 $/bušelu. Međutim, ono što se ne vidi je volatilnost cijene, koja se kroz mjesec kretala u rasponu od 5,2 do 5,7 $/bu. Tržište je fokus imalo na trendovima potražnje i ponude. Unatoč relativno slaboj potražnji, ostala je zabrinutost oko ponude, uključujući rizik od jake hladnoće koja bi oštetila neke ozime pšenice u SAD-u i tekuće izazove u Rusiji.

Međutim, proizvodnja pšenice u Australiji za tržišnu godinu 2024.-2025. procjenjuje se na 32 milijuna tona, 21 posto iznad 10-godišnjeg prosjeka, unatoč nedovoljnoj količini oborina u južnim regijama. U međuvremenu, IGC je nedavno predvidjeo da će globalna proizvodnja pšenice dosegnuti rekordnih 805 milijuna tona u sezoni 2025./26., što je povećanje od 1 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se proizvodnja 2024./25. procjenjuje na 796 milijuna tona, a potrošnja predviđa da će odgovarati proizvodnji na 805. milijuna tona.

Pozitivan trend kukuruza

Kukuruz pak s druge strane, premda je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, ima od sredine listopada uzlazni trend koji se posebno izrazio u siječnju te se njegova terminska cijena ugovora za ožujak kreće se sada oko razine od 4,8 $/bu, s time da je u jednom trenutku testirana i razina od 5 $/bu. Vidjet ćemo hoće li se ovaj uzlazni trend nastaviti. Suprotno očekivanjima, terminska cijena soje novog roda, ugovora za ožujak, porasla je u siječnju zbog pogoršanja vremenskih prilika u Južnoj Americi s 10,1 na 10,5 $/bu.

Ovdje treba dodati da je terminska cijena u jednom trenutku dosegla razinu od 10,75 $/bu, što su onda fondovi iskoristili da likvidiraju svoje pozicije i uzmu profite. 

Cijene kukuruza

Okrenimo li se prema europskoj burzi, imamo drugačiji trend. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor ožujak, na razini mjeseca opet su pale i vrte se oko razine od 232 €/t. Zapravo možemo reći da se terminske cijene pšenice od jeseni kreću u tom rasponu između 220 i 240 €/t. Premda su nekoliko putu u tom periodu testirane obje granice ovog trenda, za sada još nema dovoljno snage da ih cijena probije, bilo prema gore ili prema dolje.

Fokusirajte se na prinos

Blago pozitivan trend je kod terminske cijene kukuruza, ali ni približan kao na CBOT-u. Cijena ugovora za ožujak je porasla na razini mjeseca oko 5 €/t i kreće se oko razine od 215 €/t. Za kraj, terminska cijena uljane repice ugovor za svibanj ima najveću volatilnost od sve tri navedene kulture. Premda je na razini mjeseca cijena blago porasla, treba spomenuti da je sredinom mjeseca cijena rasla do razine od 540 €/t da bi mjesec završili na razini oko 515 €/t. 

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište

Proizvođači se već pripremaju za nadolazeću sjetvu, a glavna pitanja ostaju ista kao i svake godine – što i kada sijati? Čije sjeme koristiti? Kako postići optimalnu prihranu i zaštitu? Sve zamke i izazovi koji stoje na putu do krajnjeg cilja – postizanja optimuma u smislu prinosa, a onda u konačnici i profitabilnosti. Obzirom da proizvođači ne mogu utjecati na globalno kretanje cijena, fokus trebaju usmjeriti na onaj dio jednadžbe koji koliko-toliko mogu kontrolirati u ovoj proizvodnji na otvorenom, a to je prinos.