Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrarna analiza
  • 31.12.2023. 13:30

Slabost cijena agri roba je očita, ali na prekretnici smo povijesti

Korak po korak, dan po dan i evo nas u trenutku kada možemo “staviti točku na i” na još jednu godinu. Nećemo puno pogriješiti ako kažemo ne baš dobru za mnoge u agraru.

Foto: Maja Celing Celić
  • 3.347
  • 214
  • 0

Prosinac kao prosinac, nije nas iznevjerio. Uvijek je to bio mjesec u kojem je teško predvidjeti kako će se tržište, burze i cijene roba ponašati. Mnogo je tu faktora koji se međusobno isprepleću – kraj godine, zatvaranje pozicija, hvatanje bonusa od strane raznih fond menadžera, zauzimanje pozicija pred ulazak u novu godinu, očekivanja od nove godine, sezona blagdana i godišnjih odmora itd. Jedno je sigurno,
volatilnosti nikada ne nedostaje.

Generalni zaključak na razini mjeseca je ipak da je ovaj prosinac bio pesimističan, bearish mjesec kada je u pitanju kretanje cijena na burzama. Prvenstveno je to zbog kretanja cijene nafte, pa posljedično i cijele grupe energije, jer su cijene primjerice plina i nafte u prosincu pale na najniže razine u zadnja tri, odnosno šest mjeseci.

Kada takvo kretanje na burzi ima najvažnija i najveća roba, nafta, onda ne čudi da često i ostale prate trendove kretanja cijene. Tako je i ovoga puta bilo, pa su cijene mnogih roba iz grupe metala i agri roba pale na mjesečnoj razini.

Generalni optimizam i potencijalni rizik

U nama najinteresantnijem sektoru, onom žitarica i uljarica, malo se toga promijenilo u posljednjih mjesec dana. Vremenske (ne)prilike (posebice na južnoj hemisferi u ovom trenutku), geopolitika, kamatne stope, inflacija i ratovi i dalje su u fokusu tržišta i kako se izmjenjuju informacije, tako reagira cijena na burzama.

Crno, Crveno i Kinesko more u središtu su svih napetosti u ovim posljednjim danima 2023. godine, a međunarodne geopolitičke napetosti i posebno short pozicija (očekivanja da će cijena pasti) fondova na pšenici i kukuruzu, a sve to uoči kraja godine, potiču pojedince i fondove na zatvaranje svojih short pozicija i uzimanje profita. Generalni optimizam pojavio se na tržištu kapitala i roba na valu vjerovanja da je završio ciklus rasta kamatnih stopa Centralnih banaka ključnih razvijenih zemalja svijeta, te da već u prvoj polovici nove godine možemo očekivati smanjenje kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti gospodarski rast.

No, je li taj optimizam malo pretjeran? Što ako Centralne banke budu opreznije nego što to tržište očekuje i ostavi kamatne stope nepromijenjene duže nego se očekuje? Američki dolar oslabio je na najnižu razinu u zadnjih pet mjeseci. Kretanje dolara svakako ima utjecaja na kretanje cijena burzovnih roba, pa je to nešto što se uvijek treba pratiti.

Taman kada se tržište pripremalo za smiraj godine, aktivnosti u Crvenom moru i Sueskom kanalu na trenutak su uzburkale strasti. Promet roba tom rutom od iznimne je važnosti za globalne tokove roba (prvenstveno nafte) jer se i do 15 posto svjetske trgovine odvija tim pravcem. Bilo kakva njegova blokada izazvala bi ozbiljnu ugrozu za mnoge nabavne lance stoga ne iznenađuje brza i odlučna želja i reakcija Zapada da situaciju u tom dijelu svijeta stavi pod kontrolu. Ipak, prekide u robnim tokovima burzovnih roba uslijed blokade ključnih transportnih ruta treba imati na umu kao jedan od potencijalnih rizika u novoj godini.

Cijene soje 

Moguće je da pojedini fondovi zauzmu long poziciju (očekivanja da će cijena rasti) u zlatu, nafti ili pšenici kao jedan od načina da se zaštite od takvog rizika. Ovo je period kada se puno pozornosti posvećuje vremenskim prilikama u Južnoj Americi i Australiji. Pravilan raspored kiše i sunca biti je ili ne biti za proizvodnje u ključnim zemljama za globalnu opskrbu – Argentini, Brazilu i Australiji.

Pogotovo se to odnosi na sojino zrno jer ukoliko uvjeti to dozvole, potencijal proizvodnje soje u Južnoj Americi je gotovo nestvarnih 230 milijuna tona. To je vrlo snažan bearish faktor za cijene. Loše vrijeme i pad sjetve pšenice u zapadnoj Europi također su tema rasprave, iako u isto vrijeme posebno blaga i vlažna zima pogoduje usjevima u crnomorskom bazenu.

Ključno pitanje dostupne transportne logistike

Gledajući naše lokalno/regionalno tržište, za žitarice je ključno pitanje dostupne transportne logistike. Ako se tu stvari dovedu u normalu, mogao bi to biti bearish utjecaj na cijene u tjednima/mjesecima pred nama.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište 

Egipat, koji je jučer raspisao tender za kupnju pšenice, nije želio uopće pratiti pristigle ponude, već je odlučio poništiti tender. No tender je još jednom pokazao slabu konkurentnost europske pšenice u odnosu na robe iz Crnog mora.

Gledajući burzu MATIF, cijena europske pšenice pala je na razini mjeseca za dodatnih 6 eura po toni, te je cijena ugovora za ožujak mjesec i godinu završila na razini od 222 eura po toni. I cijena kukuruza je pala na razini mjeseca te se zadržala na razinama ispod 200 eura po toni gdje je i završila mjesec i godinu.

Cijene pšenice

Malo je drugačija situacija na američkom tržištu. Cijena pšenice je na razini mjeseca porasla 5 posto za ugovore za ožujak i kreće se na razini od 6,3 $/bušela, dok je cijena kukuruza imala suprotan trend i pala je 2,5 posto na razini mjeseca te se ista za ugovore za ožujak kreće na razini od 4,7 $/bu. Isto je i sa sojinim zrnom, gdje je cijena za ugovore za siječanj pala za 3,5 posto na mjesečnoj razini i sada je ispod 13 $/bu.

Neka 2023. što prije ode u ropotarnicu povijesti

Slabost cijena je očita, ali na prekretnici smo povijesti i svaki dan se nešto može dogoditi. Korak po korak, dan po dan i evo nas u trenutku kada možemo “staviti točku na i” na još jednu godinu. Nećemo puno pogriješiti ako kažemo ne baš dobru godinu za mnoge u agraru, a ponajviše za
tradicionalne ratare. Sve tri ključne robe imale su pad cijene na godišnjoj razini na burzama. Tako je cijena sojinog zrna pala za 14 posto, pšenice za više od 20 posto, a kukuruza za više od 30 posto.

Neka onda ona što prije ode u ropotarnicu povijesti i neka tamo i ostane, a mi se okrećemo novoj godini pred nama i dakako novim prilikama.


Tagovi

Agrarna analiza Tržište Kretanje cijena Cijene žitarica Cijene uljarica Prosinac Teška godina


Autor

Robert Jurišić

Više [+]

Diplomirani ekonomist, agrarni analitičar i poduzetnik, S-GRAIN BI d.o.o. analizira teme trgovine burzovnim robama.