• Cijena inspekcijskog nadzora
  • 08.08.2017. 09:00

Sezona kiselih naknada

Primjena Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima izazvala burne reakcije u regiji. Ministri BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije traže nižu cijenu inspekcijske naknade.

  • 1.280
  • 116
  • 0

Sezona kiselih krastavaca je termin kojim se opisuje uređivačka politika informativnih medija tijekom ljetnih mjeseci, a koju karakterizira inzistiranje na praćenju tema i događaja koje su trivijalniji od njihovog medijskog prikaza. Period kada u mnogim zemljama i sredinama prestaje redovna politička, ekonomska i kulturna aktivnost, odnosno više nema "ozbiljnih" tema koje bi mogle privlačiti čitatelje/gledatelje/slušatelje.

Uvod u ovaj tekst Wikipedijina je definicija sezone kiselih krastavaca, čiji se elementi mogu prepoznati i u temi naknade za inspekcijski nadzor pri uvozu voća i povrća u RH. Ne želim tvrditi da je tema nebitna, ali ne mogu se oteti dojmu da je prenapuhana. Sada je očito i poljoprivredna politika došla na red, točnije troškovi nadzora. Koliko je problem realno velik?

Inspekcijski nadzor + kiseli krastavci + tenzije = sastanak?

Podsjetimo da je Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima koji ima za cilj zaštitu potrošača. Domaći proizvođači voća i povrća tražili su ga u više navrata i inzistirali na brzom uvođenju. I nedavno, stigao je Pravilnik.

Hrvatskim proizvodima stopiran izvoz u Srbiju

Iz nadležnog ministarstva naglašavaju da je riječ isključivo u tome, a ne diskriminaciji robe i trgovaca koji dolaze iz nama susjednih i prijateljskih zemalja. Ovim pravilnikom nismo uveli ništa više od tržnih standarda za voće i povrće koji su propisani EU zakonodavstvom (Uredba 543/2011).

Dakle, prema općim tržnim standardima - svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u RH mora biti neoštećena, ne prezrela, bez štetnika, stranog mirisa ili vlažnosti te ispravno označena - to je najmanje što kao država možemo učiniti za svoje građane, kada je riječ o sigurnosti, zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti hrane koja im se nudi na policama trgovina, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.

Vraćene 2 pošiljke - lubenice iz Albanije i paprika iz Srbije

Podaci s terena prikupljeni u dva tjedna od primjene ovog Pravilnika, govore da je na graničnim prijelazima RH ukupno pregledano 1.308.210 kilograma voća i povrća. Od tog broja samo su tri pošiljke bile nesukladne s tržnim standardima - lubenica iz Crne Gore (68.580 kg - naknadno usklađeno), lubenica iz Albanije (20.000 kg) i paprika iz Srbije (7.845 kg vraćena na zahtjev stranke).

Učinkovita kontrola na granicama košta i zahtjeva širi obujam posla te veći angažman graničnih inspektora, međutim naknadu od 2.000 kuna ne ocjenjujemo pretjeranom, a prethodnu od 90 kn ocjenjujemo apsurdnom. Svaka država članica EU može samostalno propisati iznos spomenute naknade, pa tako i Hrvatska - navode iz ministarstva.

Različite države različiti obračuni i tarife

Tema je eskalirala, a cijena naknade postala je predmet regionalnog spora. Što je adekvatna cijena, a što carinska barijera? Gdje je granica fer naknade? Je li ona 50, 100, 150, 250 ili 300 EURa? Ovo područje nije kruto propisano EU direktivama, a praksa je takva da svaka članica EU ima svoju tarifu i način obračuna za ovu vrstu naknade. Pa evo i nekih primjera.

Bugarska istu naknadu naplaćuje od 25 do 35 EUR-a dok Belgija ima tarifu od 46 EUR-a + 30 EUR-a za svakih dodatnih pola sata nadzora. Danska, primjerice ima naknadu koja iznosi 115 EUR-a, dok Njemačka istu naplaćuje između 150 i 190 EUR-a, ovisno o dužini trajanja nadzora i udaljenosti.

Prijašnja naknada od 90 kn (cca 12 EUR-a) u RH bila je na razini najmanjih, a današnja od 2.000 kn (cca 270 EUR-a) je među najvećima.

Problem je tu. Koliki je problem?

Trgovalo se uvijek i trgovat će se i dalje. Plaćat će se sve što se bude moralo platiti. Jasno je da povećanje naknade radi prepreku malim količinama te da bi njihovo odsustvo išlo u prilog velikim uvoznicima i djelomično domaćim proizvođačima. Mnogi od njih (voćari, povrćari) su se i žalili da robe koje dolaze iz okruženja, utječu na naše cijene, a pri tome ne zadovoljavaju iste standarde u proizvodnji.

Prema dostupnim podacima, bez obzira na naknade, trguje se uobičajenim intenzitetom, ali troškovi trgovanja veći su za 1.910 HRK po isporuci.

Nije teško za pretpostaviti da će taj trošak utjecati na otkupnu cijenu istih roba, kao i na finalnu cijenu tih istih proizvoda na policama dućana. Platit će ju krajnji kupac i proizvođač. Trgovac i prijevoznik vrlo vjerojatno neće, barem ne dugoročno.

Regionalni ministri traže reakciju

Resorni ministri iz BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljaljić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupče Nikolovski dogovarali su u Sarajevu zajednički odgovor na odluku Zagreba. Četiri države su suglasne da je povećanje pristojbi za nadzor nad kvalitetom uveznog voća i povrća diskriminatorna mjera Hrvatske koja mora odmah biti povučena, rekli su ministri novinarima nakon sastanka. Prema dostupnim informacijama ove države sudjeluju ukupno sa 11% ukupnog uvoza voća i povrća RH.

Dali su rok od 7 dana za rješenje problema i donijeli 7 zaključaka:

  1. Pozivaju RH da hitno ukine predmetne odluke
  2. Traže da cijena nadzora bude kreirana prema troškovima stvarnog postupka i bude usklađena s istima u drugim zemljama
  3. Traže hitan sastanak s nadležnima iz RH, a prijedlog je da se sastanak održi u Podgorici.
  4. Poziva se Europska komisija da se uključi u rješavanje problema
  5. Crna Gora i Makedonija, kao članice WTO-a, pokreću odgovarajuće mehanizme
  6. Do rješenja problema svaka od zemalja će poduzeti konkretne mjere zaštite svog tržišta
  7. Predlažu da se ovakve vrste sastanaka, nevezano za aktualni problem, održavaju redovno

Na pristigle reakcije, ministarstvo poljoprivrede Hrvatske odgovara:

Ovo nije mjera protiv uvoza robe iz naših prijateljskih zemalja. Inspekcija voća i povrća odnosi se na 168 zemalja svijeta, na nikog isključivo. To su EU pravila, a svaka članica ima pravo vrednovati rad svojih inspektora. Inspekcija kamiona na granici traje ne više od sat vremena, a do sad je vraćeno svega 1% pošiljki iz trećih zemalja, dakle trguje se normalno.

U svrhu obrazloženja navedenih argumenata, smirivanja tenzija te rješavanja postojećih nesuglasica, ministar Tomislav Tolušić razgovarao je s kolegama ministrima iz susjednih država te ih pozvao na sastanak u Hrvatsku sljedeći tjedan.

Kompromisni epilog

Kada požar krene nužno ga je gasiti. Nikome nije u interesu narušavati ionako krhke odnose u regiji, što dovodi do zaključka da će se morati razmišljati o kompromisnom rješenju. Neće biti lako, jer nakon ovoliko podignute prašine u javnosti nitko ne želi izgubiti.

Vjerujem da se razmišlja o korekciji, a nameće se pitanje: Što je to fer naknada?

Fotto. Bigstockphoto/vverve


Tagovi

Bugarska Danska Njemačka BiH Mirko Šarović Srbija Rasim Ljaljić Crna Gora Dragica Sekulić Makedonija Ljupče Nikolovski Tomislav Tolušić Sezona kiselih krastavaca


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Smartate li cijenu inspekcijskog nadzora od 2.000kn po kamionu pri uvozu voća i povrća u RH prevelikom?

119


Glasova: 59

Ne, cijena je realna. Treba ostati na toj razini. 49,6%

Glasova: 28

Možda bi trebala bi biti nešto niža 23,5%

Glasova: 32

Cijena je definitivno previsoka 26,9%

Pregled ankete