Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredne priče
  • 12.01.2024. 15:00

Priča o poljoprivredi u 24 fascinantne i zanimljive brojke

Evo još lagana štiva, za zagrijavanje u novoj godini. Poljoprivreda je svuda, sve što jedemo ili nosimo uglavnom je poljoprivredni proizvod, pa nije čudno da je puno interesantnih brojki. Evo nekih.

Foto: Leticija Hrenković
  • 2.199
  • 155
  • 1

Poljoprivreda je puna interesantnih brojki. Od onih koje sam čuo zadnjih desetak godina neke su mi bile fascinantne i zanimljive, pa ih dijelim ovim putem. Uživajte!

1. Efikasnost pojedinih vrsta životinja. Mjera za ovo je koliko hrane pojede neka životinja da bi dobila 1 kg prirasta. Zove se FCR – feed conversion ratio. Najgora su goveda, koje pojedu i 10-tak kg za kilogram prirasta, pa su svinje koje su negdje oko 3 kg, a zatim pilići koji se vrte negdje oko 2 kg. Neke vrste riba konverzije su ispod 1 - radi se o vrlo skupoj hrani s visokim udjelima masti i proteina (znaju biti i formulacije sa 40% proteina, 20% masti).

Što to znači? Goveda su užasno neefikasna, njihov probavni sustav sa 4 želuca neučinkovito pretvara suhu tvar u meso. Pilići su pobjednici ove utrke i razlog zašto vjerujem da su na duge staze pobjednici na našim stolovima. Ne zaboravite insekte koji se isto negdje vrte oko konverzije 1 i dugoročno bih se ja kladio na piliće i kukce kao glavni izvor proteina za ljude.

Napomena: puno je izvora i puno je podataka na ovu temu, uglavnom literatura daje od-do mjere ovisno čime se hrane. Ovisi i koliko je suhe tvari u tome što jede (vidite tekst "Priča o vodi“). Moje brojke su iz neke standardne industrijske uzgojne priče.

Od 1 kg mesa naprave 2 kg šunke - zašto čitati deklaracije?

2. Poljoprivreda i plinovi. Poljoprivreda je odgovorna za oko 10% emisije stakleničkih plinova (i ovdje ima raznih izvora, ali svi sve vrte tu negdje oko 10%), a od toga za preko polovicu je odgovorno stočarstvo. Naravno, na vrhu su preživači – odnosno proizvodnja mesa i mlijeka kod goveda (a nisu ni ovce ni koze daleko). Dakle, ako bi svijet postao vegetarijanac odmah bi smanjili emisije stakleničkih plinova za 6% a poljoprivredne za 60%. Ovisno o izvoru, za 1 kg govedine proizvede se 15-30 kg C02. Jedite manje bifteka, više piletine.

3. Po hektaru se sije oko 70.000 zrna kukuruza. Tehnologija sjetve i digitalizacija je toliko napredovala da se svako zrno sije samostalno, tako da se zna točna lokacija svakog upucanog sjemena  sa 2 cm preciznosti.

4. Od živog goveda se dobije u klaonici cca 60% randmana (ugrubo: kad se makne koža, utroba, krv), kokoši 75, od svinje 80%.

5. U ljetnim vrućim danima muzne krave popiju više od 100 litara vode dnevno.

6. Najskuplji bikovi prodaju se za milijune dolara/komad. Njihov proizvod je sperma koja se prodaje za umjetno osjemenjivanje.

7. Krava zvana Smurf dala je u svom životu preko 200.000 kg mlijeka, odnosno u prosjeku 35 litara dnevno. To znači da je u neke dane bolje dane dala i preko 100 litara mlijeka. Ako uzmemo da je cijena oko 0,4 EUR/kg, to je 80.000 EUR mlijeka u svom životu!

8. Od žive ribe filetiranjem se dobije oko 40% fileta.

9. Najveći traktori troše 100-njak litara goriva/sat

10. Najveći kombajn može u 8h skinuti 400.000 kg pšenice sa polja. Ima zahvat oko 12 metara i motor sa 800 KS.

11. Potrošnja goriva (dizela) po hektaru potrebna za proizvodnje neke uljarice ili žitarice iznosi 100-200 litara/ha, ovisno o kulturi (podatak se odnosi na žitarice i uljarice, kao i većinu proizvodnje povrća)

12. Po hektaru pšenice potrebno je godišnje na jako učinkovitim poljima tek 10-tak sat rada u polju (što ne znači da se ne radi nešto i van polja – promišlja, nabavlja, priprema, popravljaju strojevi...).

13. Najvažnije svjetsko ulje je palmino ulje, čini 40% svjetske potrošnje.

14. Kina i Indija su veći proizvođači pšenice od Rusije, SAD-a ili Ukrajine.

15. Pola naseljivog područja zemlje se koristi za poljoprivredu.

16. Računa se da se oko ¼ svjetske populacije bavi poljoprivredom

17. Tuna pojede oko 12 kg srdela i/ili haringi da bi dobila kilogram mesa.

18. Islanđani koji imaju izlaz na more jedu godišnje 90 kg ribe/glavi stanovnika. Hrvati jedu samo 20 kg ribe/stanovniku godišnje, što je i svjetski prosjek.

19. Svjetski rekord po prinosu kukuruza iznosi 40 tona/hektaru (usporedbe rad hrvatski prosjek je oko 8-10 tona/ha).

20. Osim 7-8 tona/hektaru zrna pšenice (na standardu kvalitete, vidi Priču o vodi), na polju ostane i oko 3 tone slame po hektaru.

21. Uzgaja se oko 6.000 sorti jabuka.

22. Norveška proizvodi oko milijun i pol tona lososa godišnje. To je 1.500.000.000 kg

23. Vodeći svjetski proizvođač badema je USA, lješnjaka Turska, lososa Norveška, pšenice Indija, kukuruza USA, riže Kina, soje Brazil, suncokreta Ukrajina, maslina Španjolska, đumbira Indija, vanilije Madagaskar, vina Italija.

24. Godišnje se za poljoprivrednu proizvodnju potroši oko 200 milijuna tona gnojiva.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu

I dodatna napomena: nisu nužno sve gornje brojke apsolutno točne, ima raznih izvora od-do.


Tagovi

Poljoprivreda u brojkama Zanimljivi podaci Plinovi Efikasnost Najskuplji bikovi Krava rekorderka Palmino ulje


Autor

Ivan Malić

Više [+]

IT-jevac kojeg je znatiželja dovela u agrobiznis. Zanima ga poslovna i tehnološka strana poljoprivrede. Zadnjih 15 godina priča poljoprivredne priče kao konzultant, poljoprivrednik i menadžer. Agrarne teme publicira na blogu https://ivanmalic.substack.com/