Priča o OPG-u Slavko i Višak kapitala d.o.o.

Nisam dugo pisao o Slavku. Za one koji ne znaju iz prijašnjih priča, Slavko je prijatelj koji obrađuje oko 200 hektara zemljišta u okolici Osijeka. Hrvat je i katolik. On pripada najvećoj skupini poljoprivrednika u Hrvatskoj - ratarima. Njegov put tipičan je put mnogih naših ratara koji su se nakon razvojačenja u devedesetima počeli baviti poljoprivredom. Zadnjih je 25 godina sijao, stvarao, zarađivao, iskoristio prilike za proširenje atara i kupnju mehanizacije. Isto tako se i odricao, bio posvećen, ambiociozan, spreman učiti i prilagođavati se da bi se razvijao i opstajao.

Kao i većina hrvatskih ratara u zadnje dvije proizvodne godine, muči se ostvariti dobre proizvodne i poslovne rezultate zbog izazova s niskim cijenama uljarica i žitarica, visokim troškovima proizvodnje, klimatskim promjenama, prilagodbama novoj regulativi, povećanim potrebama za obrtnim kapitalom itd. Posljedično, njegovo gospodarstvo zadnjih godina se ne širi, strojevi su sve stariji, a briga i bora sve više. Troškovi održavanja starih strojeva su visoki, a kvarovi i zastoji prečesto utječu na kilograme proizvedene u polju.

Svako selo ima barem jednog Slavka, ovo je priča o njemu

Dio investicija u mehanizaciju napravljen 2021./2022. putem leasinga na 5 godina stvara značajan odljev novca kojeg ne prati adekvatno stvorena vrijednost u polju. Jednostavnije rečeno, Slavko ne proizvodi dovoljno vrijednosti na svojim hektarima da bi se mogao zaduživati za strojeve na otplatu od 5 godina.

Veliki odljev, slab priljev novca

Kombajn kupljen 2021. godine, kojeg će koristiti idućih 30 godina, treba se u leasing kući otplatiti u samo 5 godina. To znači da će cashflow tih 5 godina biti opterećen u godinama otplate više nego što njegovi hektari to mogu podnijeti, što posljedično dovodi do problema u poslovanju jer sva dobit (koja je mršava kod ratara u 2023 i 2024. godini) odlazi na otplatu leasinga i kredita, a često se i posuđuje od frendova ili kamatara za funkcioniranje.

Te 2021. godine platio ga je 260.000 EUR (uključen žitni i kukuruzni heder), a financirala ga je leasing kuća uz 20% učešća na period od 5 godina.

Slavko stroj koristi tek 89 sati godišnje za 200 hektara koje kombajnira. To je izračun baziran na zahvatu hedera od 6,7 metara, kod brzine rada od 4 km/h i gubitkom učinka 20%. S obzirom da je rok trajanja dobro čuvanog kombajna minimalno 3.000 sati vršalice, to znači da će mu trebati 33 godine da ga do kraja amortizira. U konačnici gledajući životni vijek stroja, trošak vršidbe takvim je 58 EUR/ha. Problem je što ako se gleda kroz prizmu kreditnog opterećenja prvih 5 godina svaki hektar će isplatiti leasinga čak 260 EUR/ha. 260-58=202 EUR/ha je dodatno opterećenje po hektaru u tih 5 godina otplate. U ovom slučaju vidi se problem koji hrvatski ratari koji nisu dovoljno veliki (veći od 500 ha) imaju s nabavkom novih strojeva.

U Slavkovom slučaju leasing na rok od 5 godina stvara 202 EUR/ha više odljeva novca nego što ti kombajni mogu stvoriti vrijednosti svojim radom u tom periodu. Što je gospodarstvo veće, ta je razlika manja i OPG ga lakše podnosi. On si više ne može priuštiti nove strojeve, nije dovoljno velik.

Ako Slavko odluči ugasiti kombajn i postane influencer, svijet će biti gladan za 6 mjeseci

U susjednom selu ima kolege iz tvrtke Višak kapitala d.o.o. koji obrađuju 200 hektara zemljišta u parcelama prosječne veličine 20 hektara. Njima je ratarstvo usputni posao, fokusirani su na drugi core business. Ti susjedi znaju računati i shvaćaju da je njegovo znanje i posvećenost rijedak dragulj. Mudri kakvi jesu, predložili su mu da preuzme i njihov posao. Klasični outsourcing - oni kupuju sjeme, zaštitu i gnojivo, Slavkovi ljudi i strojevi rade posao na polju, a on posao planira i nadzire. Vođenje posla bi uključivalo vođenje poslovanja, tehnološke, procesne i organizacijske odluke. Klasični outsourcing i malo više od toga s obzirom da se tehnički radi o core-businessu tvrtke.

Glavno pitanje na koji ova priča mora odgovoriti je sljedeće: koliko naplatiti ovakav posao? Ovakav izračun je kao stvoren za AI Excel efendiju. Odlučio sam napraviti poslovni model koji bi reflektirao jednostavne i mjerljive naplate agrotehničkih operacija, dodatno s uslugom za vođenje poslovanja:

• obračun usluga agrotehničkih operacija bi kao osnovni parametar naplate koristio jedinicu površine - hektare. To pojednostavljuje obračune i transparentan je način mjerenja učinka
• definirat će se cijena usluge po hektaru za svaku agrotehničku operaciju
• cijene agrotehničkih operacija će biti definirane na prosječnim parametrima veličine table, snage traktora, širine zahvata stroja, brzine rada, gubitka učinka (npr. radi okretanja, punjenja ili transporta), dubine rada i slično
• cijene agrotehničkih operacija će biti bazirane na trenutnim cijenama rada, energije, a sadržavat će i troškove održavanja i kapitala
• u dogovoru se određeni troškovi moraju parametrizirati i model mora dopustiti usklađivanje sa cijenama ključnih parametara modela (poput cijene goriva čije oscilacije mogu biti značajne tijekom godine ovisno o geopolitičkim i gospodarskim čimbenicima
• nabavka i trošak sjemena, zaštite, gnojiva i slično i dalje će biti na vlasnicima posla - Višak kapitala d.o.o.

Kako se računa trošak agrotehničkih operacija možete čitati u Izračunu cijene rada strojeva i priključaka. Ako vam navedena priča nije dovoljna i hoćete znati više možete pročiti i Priču o učinkovitosti i Priču o crti.

Kolika je cijena planiranja posla?

Ja sam za Slavkovu poduzetničku priliku izračunao sljedeće cijene usluga, pretpostavljajući da će raditi s 20% marže. (Je li 20% marže puno? To je bitno manja marža od one koju ostvaruju trgovci na prodaji kruha.)

Usluga oranja: 78 EUR/ha (250 KS traktor +4B plug, radna brzina 7 km/h, dubina rada 30 cm, 30% gubitak učinka), Usluga gruber: 46 EUR/ha (250 KS + 3m, 8 kmh, 30 cm, 20%), Usluga sjetvospremač: 26 EUR/ha (250 KS+5,6m+FC, 10 kmh, 12cm, 20%), Usluga kultivacija: 14 EUR/ha (120 KS + 8 redi + gnojivo, 8 km/h, 25%), Usluga zaštita: 9 EUR/ha (120KS+24m, 10 km/h, 60%), Usluga gnojidba: 5 EUR/ha (120 KS+24m, 10 km/h, 40%), Usluga sjetva: 45 EUR/ha (120 KS +3m, 10 km/h, 40%) i Usluga kombajniranje: 80 EUR/ha.

Kako je primarna poljoprivreda traljava (neefikasna) industrija (zakači, otkači, utovari, vozaj, vraćaj, otkači, operi, podmaži…), ima tu još jedan dio "logistike" koji ne treba zaboraviti u kalkulaciji. Ona u primjeru gnojidbe uključuje istovar gnojiva pa utovar u prikolicu, odvoz do table, punjenje, povratak u dvorište, pranje i pripremu strojeva. U procesima gnojidbe, prskanja ili sjetve uglavnom sudjeluje još jedan traktor i još jedan čovjek. Taj dio rada procjenjujem na 4 sata po hektaru čovjeka i 2 sata traktora i prikolice. Ugrubo, radi se o dodatnih 80 EUR/hektaru troška.

I na kraju, i Slavkovo vrijeme i angažman treba pošteno platiti. Kolika je to i što to sve uključuje? Treba posao isplanirati, nadzirati, motivirati ljude, obilaziti polja i donositi odluke. Sortiment, plodored, zaštitna sredstva, gnojiva… Gledati u nebo, planirati dolazak repromaterijala, raspored ljudi, popravci i koordinacije sa servisom. To je posao od minimalno 4 sata dnevno, što je 1.000 sati godišnje jer on radi 250 dana u godini x 20 EUR/ brutosat = 20.000 EUR =100 EUR/ha. Puno? Malo? Na 200 hektara to je 20.000 EUR za pola radnog vremena odgovorna posla koji uključuje visoku razinu stresa i rada u teškim uvjetima. Meni zvuči malo.

Ja bih za naplatu njegovog vremena predložio model po kojem za svoj rad i rezultat dobiva 10% od kilaže koju proizvede. To je na pšenici na 8 tona/ha x 10% x 170 EUR/ha = 136 EUR/ha. Na suncokretu 3500 kg x 10 % x 360 EUR/toni=126 EUR/ha. Ovo je model koji je motivirajući za obje strane jer potiče stvaranje rezultata - što više kila napravi, to više naplati svoj rad. Ako je manje kila, manje naplati svoj rad.

Što bi to značilo za npr. pšenicu ovisno o tipu pripreme (oranje ili gruberanje):

Pšenica o: 78 + 2x26 + 45 + 5x9 + 5x6 + 80 + 80 + 136=546 EUR/ha

Pšenica g: 514 EUR/ha

Znači, prodao bi kolegama iz Višak kapitala d.o.o. rad svojih strojeva i radnika, svoj rad, znanje i pamet za cca 500 EUR/ha, od čega bi se na pamet odnosilo 100-130 EUR/ha (sad znamo koliko vrijedi seljačka pamet).

Udruživanje

Ovo što mu se događa sjajna je stvar. Preduvjet je bio da ima pametne kolege koji znaju računati i razumiju da sa svojih 200 hektara nikad neće biti efikasni. A drugo, shvatili su da nikad neće biti tako dobri proizvođači kao Slavko. Jer on se budi s poljem na umu, i ide leći s poljem na pameti.

Osim prihoda od usluga, koja će biti indirektna posljedica za njegovo poslovanje? Dobit će na efikasnosti, bolje će koristiti strojeve i olakšati njihovu otplatu. To olakšanje na cashflowu, uz zaradu od agrotehničkih operacija u polju, kao i od naplate svog znanja i vremena, znači da će godišnje ostvariti dovoljno da stabilizira svoje poslovanje u nekoliko godina koje dolaze.

Ovo što se događa Slavku događat će se i u mnogim drugim atarima. Muka će nisko profitabilne ratare natjerati na neku vrstu udruživanja, po raznim modelima. Ja ću to zvati oursourcing, negdje će se zvati strojni prsten, negdje zadrugarstvo, negdje uslužno kombajniranje ili sjetva. Princip je isti, sve su ostalo nijanse.

Priča u priči: Kako povući crtu?

U poljoprivredi je vrlo bitno znati povući crtu koja određuje što ima smisla raditi samostalno, a za što ima smisla platiti uslugu. Prošli tjedan sam imao priliku pomoći poljoprivrednicima koji su se dvoumili trebaju li imati neke elemente svoga poslovnog sustava. npr. ako imate nasad lijeske, koja je granica isplativosti imanja vlastitog pogona za sušenje? Ili ako ste ozbiljan tovljač prasadi koja je granica kada treba razmišljati da imate vlastitu mješaonu stočne hrane? To su pitanja na koja se odgovara brojkama, odnosno izračunima isplativosti.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Ako ne znate računati sami, tu je excel efendija, obratite se s nepovjerenjem.