Svjedočimo posljednjih dana najnovijim slučajevima subvencijskih prevara u korištenju EU sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj. Mnogi bivaju otkriveni već u pokušaju, a nekima i s protekom vremena pristigne zahtjev za povratom sredstava, u slučaju neispunjavanja preuzetih obveza.
Ovih su dana mediji preplavljeni informacijama o najnovijem slučaju prevare u korištenju EU fondova, konkretno Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u kojem se dionici teško optužuju za pronevjeru preko devet milijuna EUR-a.
Prema navodima iz medija, optužnicom se terete da su lažno prikazivali ispunjenje uvjeta za korištenje bivše Mjere 14 Programa ruralnog razvoja "Dobrobit životinja“ čija je svrha bila, a i danas je u sklopu Intervencije 70.06 iz Strateškog plana ZPP, dodjela potpore poljoprivrednicima koji kod uzgoja domaćih životinja poštuju određene nadstandarde u svojim objektima.
Devet osoba uhićeno zbog višemilijunske prijevare s EU potporama u svinjogojstvu
Konkretno, u sklopu M 14 korisnicima mjere u svinjogojstvu isplaćivala se dodatna potpora ukoliko su udovoljavali sljedećim uvjetima:
Korisnik je poštivanje obveza preuzeo potpisivanjem zahtjeva za Izravna plaćanja i IAKS mjere PRR (SPZPP), tzv. Jedinstvenog zahtjeva. Uz to je, do 5. siječnja tekuće godine, za onu prethodnu, imao obvezu dostave obrazaca na kojima su trebale biti navedene sve aktivnosti koje su poduzete, poput navođenja podne površine po svakom grlu, datumi u kojima je po svakoj životinji dnevno dodano najmanje 1 kg slame, u svrhu obogaćivanja ležišta i sl.
Dokumentacija je prilično opsežna, pa uzmemo li u obzir kako kroz godinu u proizvodnim pogonima kooperanata (koji bi ruku na srce jedini i imali pravo na ovu potporu) kroz nekoliko turnusa prođe i nekoliko desetaka tisuća svinja, jasno je kako je grešku lako napraviti.
A upravo je vjerojatno neka takva greška i bila signal Agenciji za plaćanja da krene u dubinsku analizu, koja je rezultirala obustavom isplate potpore i podnošenjem zahtjeva za povratom svih ranije isplaćenih iznosa po ovoj intervenciji. Slučajem se danas bavi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u RH koji ima ovlasti za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti proračunu EU-a.
Ovo je samo najnoviji primjer u nizu onih kojima se bavi Ured europskog javnog tužitelja, ali i nacionalna pravosudna tijela.
Govoreći u brojkama, prema podacima iz Godišnjeg izvješća o radu EPPO u RH za 2023. godinu, ukupno je u prošloj godini otvoreno 36 istraga u kojima je procijenjena šteta za proračun EU ukupno 69 milijuna EUR-a. Ukupno je s 31.12. prošle godine bilo otvoreno 47 istraga za štetu u ukupnom iznosu od 277,9 milijuna EUR-a, od čega je za Program ruralnog razvoja RH (2014. – 2022.) aktivno u istrazi bilo 13 predmeta.
Ovaj ured procesuira predmete u kojima je došlo do značajnije štete po proračun EU, bilo u pokušaju, bilo da je šteta već prouzročena. Sjetimo se nedavnog slučaja "tulipani“ u kojem je u startu srezan pokušaj subvencijske prevare dobivanja sredstava namijenjenih ulaganjima u ruralni turizam, a gdje je korisnik uz pomoć nasada tulipana (kojeg nije niti zasadio) pokušao ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva (EVPG) prikazati višom od stvarne, a sve kako bi ostvario potrebne uvjete za prijavu na natječaj. Već sam ranije pisao kako povećati EVPG s cvijećem i ukrasnim biljem, te koje vrste birati.
U subvencijskim prevarama sudjelovali su i brojni poznati bivši političari, gospodarstvenici, ali i mnogi mali poljoprivredni proizvođači, koji s ciljem ostvarivanja potpore ne prežu ni pred čim.
No, pokazalo se nebrojeno puta da, ako nešto možda i prođe ispod radara kod same prijave, vrlo često prevara ili neispunjavanje natječajem propisanih uvjeta, bude otkriveno u kasnijoj, tzv. ex post fazi.
Naime, svi korisnici PRR, a danas SPZPP, kod provedbe investicijskih mjera, u obvezi su tijekom pet godina od datuma konačne isplate, ispunjavati sve uvjete propisane Pravilnikom i Natječajem, pa svako odstupanje koje nije u skladu s prihvatljivim, rezultira raskidanjem ugovora i zahtijevanjem povrata primljene potpore.
Mnogi su se tako "polakomili“ 2018. godine kada su, kod prijave na prvi natječaj za provedbu podmjere 6.2 "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ za koji je vladao veliki interes, definirali otvaranje najmanje dva nova radna mjesta. S obzirom na veliku nezaposlenost te, sada već davne 2018. godine, ovaj uvjet trebao je osigurati brojna nova radna mjesta na ruralnom području. Dva nova donosila su 15 bodova, za razliku od 10 bodova koliko su dobivali oni koji su planirali jedno zapošljavanje, a svega 5 bodova dobivali su oni koji su planirali očuvati postojeća radna mjesta.
Većina onih koja je ostvarila potporu projekt je i završila, potpora im je isplaćena, a za radna mjesta ih nitko nije niti pitao. Neki su trljali ruke, jer nisu zaposlili nikog ili su zaposlili jednog umjesto dva radnika te su na taj način postigli znatnu uštedu. Istini za volju, od 2022. radnika nije lako niti pronaći, što svjedoči i gotovo nevjerojatna brojka od gotovo 200.000 stranih radnika koji su na radu u RH.
Međutim, sjetila se APPRRR provesti kontrolu zapošljavanja, pa je tako nedavno povukla podatke iz sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i utvrdila da veliki broj onih koji su planirali zapošljavanja, taj plan nisu ispunili. Ti su ovih dana dobili Zahtjev za povratom sredstava i to ni više ni manje nego 50.000 EUR-a koliko je iznosila isplaćena potpora. Doduše, zbog greške u provjeri podataka povučenih iz sustava HZMO, Agencija za plaćanja je teretila i dobar dio onih koji su uvjet ispunili i sada žurno rade na rješavanju problema, kako ljudima ne bi sjele ovrhe na račune.
No, dio onih koji su potporu primili doista će istu morati i vratiti, jer nisu ispoštovali jedan od uvjeta na koji su se obvezali i po kojoj osnovi su ostvarili dodatne bodove. To što kod podnošenja Zahtjeva za isplatu nije bilo nikakvog zahtjeva po pitanju dokazivanja zaposlenosti nije amnestija onima koji uvjet nisu ispunili. Natječajem je bilo propisano kako se uvjet zaposlenosti mora dokazati najkasnije u roku od 36 mjeseci od potpisivanja Ugovora. Kako je 36 mjeseci od potpisivanja Ugovora prošlo, APPRRR je provela provjeru ispunjenja postavljenih ciljeva.
Ako ste među onima koji potporu moraju vratiti, a ne možete se pohvaliti ušteđevinom od 50.000 EUR-a, možete od Agencije zatražiti obročnu otplatu kroz najviše 3 godine, ali uz plaćanje zakonske zatezne kamate koja trenutno iznosi visokih 7,25%.
Sigurno da malverzacija ima i u korištenju izravne potpore, ali nakon uvođenja stalnog nadzora poljoprivredne proizvodnje (monitoringa), takvih je slučajeva sve manje. Teško je iskontrolirati gotovo 100.000 korisnika izravnih potpora, ali svi koji podnose zahtjev za izravna plaćanja trebaju biti svjesni kako i njihovo gospodarstvo može biti odabrano za nadzor na temelju analize rizika i elemenata reprezentativnosti, ali i slučajnim odabirom od strane APPRRR-a.
Tagovi
Autor
Goran Vizintin
prije 5 dana
PRR, SPZPP.........muka mi je vise tih kratica....a ono, primjer iz teksta da treba navoditi datum za svaki dan kad je pojedinom prascu dodan 1 kg slame?!?! Ca se mi tu igramo tablicama ili proizvodimo hranu??? Pa upravo su sve te ( namjerne ) komplikacije oko ispunjavanja uvjeta za subvencije, dovele do toga da profiteri profitiraju a proizvodjaci popuse....sad ko fol ce par njih optuzit, istrazit, osvetit se politickom protivniku, zadovoljit statistiku i tresla se brda, rodio se mis...opet sve po starom, birokracija i sama skupa birokracija. Bila bi ura da se vise probudimo, pustamo da nas namjerno unistavaju
Marta Radić
prije 1 tjedan
Ako će ići kontrolirati mjeru 14...bojim se da je malo njih koji su je ispoštovali...a kroz tu mjeru lete miloni eura , od svinja , krava , junadi i ostalog.