• Četvrtkom u sridu
  • 11.11.2021. 12:00

Kako poljodjelstvo čvršće vezati za turizam?

Kakvoća proizvoda koju daje podneblje i domaći kultivari stvaraju posebnu ponudbenu nišu i udvostručuju turistički dohodak.

Foto: Depositphotos/asdlkjfgh100500.gmail.com
  • 128
  • 23
  • 0

Kako poljodjelstvo jače vezati za turizam i povećati ukupni hrvatski bruto proizvod? Poučan je primjer Cipra, koji  je ulaskom u Europsku uniju, vezao svoje poljodjelstvo na turizam.

Naši vidici u tom pogledu ne razlikuju se od njihovih. Irski, finski, a pogotovo danski, nizozemski ili norveški model gospodarskog razvitka, teško da ćemo doseći, a nekmoli oponašati.

Ono što je vjerojatnije, nama sličnije i primjerenije, gdje imamo stanovite prednosti su primjeri Italije, Grčke i Portugala, koji već jako dobro vežu turizam i poljodjelstvo.

Nacionalna samobitnost i opstojnost, kultura i samosvijest, ali i korist postiže se uvođenjem u obrt svojih vlastitih proizvoda. Prihodi se uvećavaju preko turističkog ugostiteljstva koje se temelji na pićima i jelima pripremljenim od domaćih sirovina, koje se proizvode od izvornih kultivara i pasmina životinja.

Samo tako možemo jamčiti uvećani probitak domaćeg poljodjelstva i putničarstva.

Imamo mogućnosti za cjelogodišnji turizam

Kakvoća proizvoda koju daje podneblje i domaći kultivari stvaraju posebnu ponudbenu nišu i udvostručuju turistički dohodak. Putničarstvo je gospodarska grana koja sve više postaje cjelogodišnja djelatnost i može biti dobar dodatni prihod za poljodjelce.

Turizam pak, bez vlastitog jela i pića bez prihoda iz poljodjelstva ne može biti motor i zamašnjak razvitka gospodarstva. Samo usklađena djelatnost putničarstva i poljodjelstva jamči zaposlenost i opstojnost hrvatskom puku na svojim veličanstvenim prostorima. Mjesni i nacionalni planeri o tome svakako moraju voditi računa.

Kako produžiti turističku sezonu i putničarstvo učiniti cjelogodišnjom djelatnošću?

Jesen je u punom zamahu. Gosti još nisu otišli. Velika je vrijednost da se sezona produži makar za nekoliko tjedana. Vjerski turizam kao Došašće u Hrvatskoj, mesopust u Istri i Primorju, maškare u Dalmaciji i Slavoniji omogućuju putničarstvu cjelogodišnji turizam. Dodajmo tome zdravstveni i lovni turizam.

Svjedoci smo da negdje od polovice listopada pa do uskršnjih blagdana posjet putničara je gotovo zanemariv. U jesen i u zimi sezona bi se produžila zahvaljujući povećanim zanimanjem znanstvenika za ostvarenje skupova.

Primjerice, izgradnja kongresnog središta uz dodatne zabavne sadržaje može povećati potrošnju znanstvenika i njihovih obitelji. Golf igralište na listi putničarske potrošnje dolazi vrlo visoko, a svjedoci smo da lokalne politike ne podržavaju izgradnju takvih  igrališta.

Nema kraja u osmišljavanju izleta, športskih priredbi i drugih.

Domaći putničarski uredi trebaju u jesenskim mjesecima ponuditi berbu grožđa, maslina, koštičavog i bobičastog voća, proizvodnju ulja i vina na starinski način, uz kušanje starih jela i pića.

Nedostaje izložbi vina, ulja, domaćih prerađevina od mlijeka i mesa. Valja osnažiti nastojanja u pokretanju pustolovnih putničarskih sadržaja i doživljaja, kao ciklo turizma, kajakarenja i natjecanja u snalaženju u prirodi, morskih i riječnih pustolovina, privlačnih i zabavnih atletskih priredbi, zatim veslanja i plivanja do pustolovnih, ali i privlačnih ribarskih sadržaja i kuharskih priredbi.

Jesen u Lici kao dobar primjer 

Sve te putničarske priredbe, predstave, privlačne zgode i doživljaje treba uvijek popratiti domaćim jelima i pićima sa svrhom ostvarenja dodatnih prihoda. Vrlo se lijepo u to uklopila višednevna priredba Jesen u Lici, koja se nedavno održala u Gospiću i svojom ponudom domaćih jela i namirnica ukazala na takve mogućnosti.

Proizvođači sa svojim mesnim prerađevinama, krasnarski sirari, drniški pršutari, srijemski kobasičari, baranjski fiš majstori, Ličani s mednim pripravcima, pićima od aronije, šipurka i drenjine i mnoga druga obiteljska gospodarstva i ugostiteljstva s domaćim jelima, proizvodima hrvatskog misira razgalili su dušu i raspirili želju svojih posjetitelja.

Hrvatska kulturna baština prikazana kroz narodne običaje i seoski način života, narodne pjesme i plesove i druge priredbe, zaokružila je puni doživljaj kulture i života hrvatskog sela ovom uspješnom priredbom.

U turističkim zajednicama valjalo bi više promicati domaće proizvode u ugostiteljstvu i isticati dobre primjere suradnje poljodjelaca i ugostitelja, kao i poljodjelaca i trgovaca, posebice u maloprodaji.

Gospodarske zbornice također bi trebale pronaći načine kako nagraditi i poticati ugostitelje da rabe domaće poljodjelske proizvode u spravljanju svojih jela i pića.


Tagovi

Turizam Poljodjelstvo Povezivanje


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

EVO MENE MOJI LJUDI - U jabukama, na magunjama... A tu je i profešur Ante Kolega Bage. Sad idemo u vinograde na paletkovanje. Čehulje!!!