Svijet za sebe je uljana repica. Volatilnost terminske cijene je dosta velika.
Polako spuštamo zastore na još jednu godinu. Radovi na polju za ovu kalendarsku godinu su generalno završeni. Ono što još preostaje je završni mjesec i rekapitulacija za proizvođače, da se vidi je li glava iznad vode ili ispod. Kakav god bio rezultat, ako ćemo generalizirati, bit će ovo očito još jedna godina koja se neće pretjerano dugo pamtiti kada je riječ o poljoprivredi i ratarstvu.
Što se tiče mjeseca iza nas, kada su općenito burzovne robe u pitanju, studeni je bio mjesec obilježen eksternim faktorima koji su snažno utjecali na tržišta. Prvenstveno se tu misli na američke izbore i pobjedu Donalda Trumpa, kao i na posljedične reakcije tržišta na njegovu pobjedu. Snažan rast dolara i paralelno s time pad eura, značajno su utjecali na cijene agri roba i slobodno možemo reći da su diktirali kretanje terminskih cijena na agri tržištima tijekom cijelog mjeseca.
Rezultat na kraju? Još jedan pesimističan (bearish, medvjeđi) mjesec i mjesec razočarenja uvijek optimističnih proizvođača, koji su se nadali snažnom rastu cijena svih roba ove jeseni.
Negativan trend koji je započeo početkom listopada nastavljen je i u studenom, s time da se pritisak na cijene podjednako osjetio i na burzama i na tržištu fizičkom robom, pa su i ovaj mjesec pale ispod razina na kojima se završilo trgovanje u listopadu. Ono što ne veseli, je da fondovi i špekulanti ponovno vide tržište kroz medvjeđe oči, pa su sukladno tome svoje kratkoročne strategije okrenuli prema povećanju svojih short pozicija što je samo dodatno pritisnulo cijene.
Zašto se tržište okreće bearish (pesimističnom) pogledu? Ključni faktori između ostalog su: američki dolar na najvišoj razini u 24 mjeseca, odlično južnoameričko vrijeme, rastuće globalne zalihe roba, nove Trumpove carine očekuju se 2025 i pad kineskih uvoznih očekivanja. Suma sumarum, tržište za sada ne daje naznake za promjenu ovog trenda u kratkom roku, a pogotovo se to odnosi na cijene fizičke robe.
Cijena pšenice
Geopolitički rizik i njegov značajan utjecaj na kretanje cijena su i dalje prisutni, sada možda još i izraženije nego prije. Jačanje intenziteta rata u Ukrajini je dnevna tema i ne možemo odbaciti mogućnost da prije dugo očekivanog mira i prekida vatre vidimo još jedan potpuni kaos koji bi mogao uzrokovati poremećaje na tržištu slične onima od prije dvije godine. Osim tog rizika, tu je konstantan utjecaj monetarne politike FED-a, pa donekle i ECB-a, te generalno ekonomske politike Kine koje stvaraju makroekonomski okvir za kretanje globalne ekonomije, a posljedično onda i potražnje. A još su tu od vanjskih rizika, rizik rata na Bliskom Istoku i njegov utjecaj na kretanje cijene nafte, očekivani trgovinski rat između SAD-a i ostatka svijeta te u širem kontekstu polarizacija svijeta između Istoka i Zapada, odnosno članica G7 i njihovih partnera s jedne strane i zemalja BRICS-a, zatim kontinuirani gubitak vrijednosti novca (FIAT valuta) i rast vrijednosti tzv. sigurne imovine (zlato, srebro i Bitcoin).
Što se tiče nama interesantnih agri roba, Europska komisija objavila je svoje najnovije procjene proizvodnje u EU-u za sezonu 2024.-2025. Tako je proizvodnja pšenice procijenjena na 112,3 milijuna tona (u odnosu na 112,6 milijuna tona prošlog mjeseca), ječma na 49,8 milijuna tona (isto kao i prošli mjesec), kukuruza na 59,6 milijuna tona (naspram 58 milijuna tona prošlog mjeseca), uljane repice na 17,2 milijuna tona (u odnosu na 17,1 milijun tona prošlog mjeseca) te proizvodnja suncokreta na 8,1 milijuna tona (isto kao prošli mjesec). U Brazilu, AgRural procjenjuje sjetvu soje na 80 posto, što je za 12 postotnih bodova više nego u istom periodu prošle godine. Posljedica je to povoljnog vremena za sjetvu i signal da nas čeka novi rekordan urod sljedeće godine. A, povoljno je vrijeme i u Argentini i Australiji, što pogoduje žetvi pšenice. U SAD-u stanje usjeva ozime pšenice na najvišem nivou u zadnjih 5 godina. Malezija je povećala izvozne carine na palmino ulje za 10 posto.
Fondovi svojom kratkoročnom strategijom dodavanja novih short pozicija guraju cijene prema dolje. Snažan dolar samo dodatno penalizira cijene. Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za prosinac pala je na razinu od 5,3 $/bušela, a treba spomenuti da je početkom listopada u jednom trenutku dosegla razinu od skoro 6,2 $/bu. Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za prosinac kreće se na razini od 4,2 $/bu.
Cijena kukuruza
Za kraj, terminska cijena soje novog roda, ugovora za siječanj, pala je blago na razini mjeseca, na razinu od 9,9 $/bu, ali uz veliku volatilnost i činjenicu da je u prvoj polovici studenog u jednom trenutku cijena skočila iznad razine od 10,4 $/bu. Pad cijene soje povezan je ponajviše sa strahom od promjene zelene politike u SAD-u, kojoj Trump nije baš naklonjen.
Okrenemo li se prema europskoj burzi, sličan je trend i ovdje na burzama. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor prosinac, mjesec su nakon dužeg vremena završile ispod razine od 210 €/t, što je 24 €/t niže od najviših cijena s početka listopada ili čak 64 €/t niže od vrhunca cijena s kraja svibnja. Identičan negativan trend je i kod kukuruza. Cijena ugovora za ožujak je pala ispod razine od 204 €/t, što je 20 €T niže od najviših cijena s početka listopada i čak 34 €/t niže od vrhunca cijena s kraja svibnja. Svijet za sebe je uljana repica. Volatilnost terminske cijene je dosta velika, a premda je na razini mjeseca pala i završila trgovanje na 507,5 €/t, terminska cijena ugovora za veljaču kretala se u rasponu od 490 do 550 €/t.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Osim što je cijena pod pritiskom na burzama, sličan je trend na fizičkom tržištu. Ponuda roba je zadovoljavajuća i nudi se roba sa svih strana na tržištu, no brine pomalo pasivnost na strani potražnje. Inače, i dalje je prisutan problem aflatoksina i kvalitete kod kukuruza, a to će očito biti tako sve do nove berbe. Nakon pada cijena u prvoj polovici mjeseca, u drugoj polovici studenog one su se stabilizirale koliko-toliko. Sada nam ostaje za vidjeti hoće li se tržište zadržati na ovim razinama ili će prodavatelji uspjeti nekako probuditi pomalo uspavano tržište. Obzirom da je prosinac pomalo mirniji mjesec, teško je za očekivati takav scenarij do kraja ove godine.
Tagovi
Autor
Damir Senj
prije 1 mjesec
Da godina je gotova, nama proizvođačima nisu ni vrhnje ostavili, ovisno kako se tko snašao u ovoj cjenovnoj sramoti. Mnogi od moih prijatelja nisu završili godinu, nisu izorali, nemaju za gorivo, nemaju da kupe umjetno, poticajno što im uplačeno nije dovoljno ni za wc papir. Prema svjetskim velesilama postali smo Hrvatska sramota. Za iduču godinu će nam ostati uzmi ili ostavi, ajde idemo riskirati još jednu godinu možda nekomu iz dupeta sjedne u glavu da se od uvozne hrane, žitarica ne živi i nemože opstati.