Pretraga tekstova
Može poslužiti za ogrjev ili malč, ali i kao hrana za koze, međutim ne i za konje. Zato, budite oprezni.
Različite vrste četinjača poput jela, smreka, borova i drugih, kras(il)e su domove tijekom proteklih blagdana. Sada se treba pobrinuti da ne završi na odlagalištu otpada. Svaka ideja je bolja od one da ga bacite u kontejner.
Kako piše Agrarheute, sječka jednog novogodišnjeg drvca daje toplinsku vrijednost od otprilike 20 kilovatsati. Tisuću njih može zamijeniti oko 2.000 litara lož-ulja, što nije samo ekološka, već i ekonomski isplativa korist, koju mogu iskoristiti komunalne službe.
Također, koristiti se može i u vlastitom kaminu ili peći, ali ga prethodno ostavite da se osuši. Grane odvojite i uporijebite u druge svrhe, na primjer za pokrivanje vrtnih biljaka i zaštitu od mraza. Agroinform piše kako su grane i iglice jelki pune različitih kiselina, čime se može smanjiti pH tla, dok zbog sadržaja smole sporo trunu, pružajući dugotrajan pozitivan utjecaj na tlo. Vrijeme razgradnje grana bora je između 6 i 12 mjeseci.
Do proljeća se površina tla može prekriti granama kao malč, a kasnije se one mogu zaorati u tlo. Preporučuje se sjeckanje grana ili njihovo usitnjavanje pomoću vrtne drobilice. Biljke poput borovnice (Vaccinium) i japanske mušmule (Eriobotrya japonica), te ukrasne biljke poput magnolije (Magnolia), rododendrona (Rhododendron, Azalea), tuja (Thuja), čempresa (Cupressus), borovnica (Juniperus) i hortenzija (Hydrangea), bit će vam zahvalne.
Evo 5 biljnih vrsta kojima odgovara malč od borovih i jelinih grančica
Deblo može poslužiti biljkama kao pomoć pri penjanju. Grane također možete postaviti na dno visoke gredice, gdje stvaraju izolacijski i ispunjavajući sloj, dok truljenje lišća i organskog gnojiva proizvodi toplinu, omogućavajući brže klijanje i rast biljaka. Kako borove grane sporo trunu, omogućavaju stabilniji sloj koji sprječava slijeganje tla tijekom ljeta.
Također, može poslužiti kao hrana za koze, ali ne i za konje, upozorava Agrarheute u drugom tekstu. Kako navode, u većim količinama grickanje borovih grana može biti opasno za ove plemenite životinje jer time u organizam unose terpentin, balzam koji se nalazi u kori drveta. Taj spoj može nadražiti sluznicu želuca. Osim toga, crnogorično drvo sadrži tanine, koji kod gravidnih kobila mogu izazvati pobačaje i spontane gubitke ploda. Također, tanini se dovode u vezu s izazivanjem problema s disanjem, uključujući sužavanje dšnih puteva i potencijalno izazivanje otežanog disanja.
Postoji rizik i od akutnih trovanja koja se mogu očitovati kroz: poremećaje središnjeg živčanog sustava, upale želuca i crijeva, zatvore, oštećenje bubrega i jetre, metaboličke probleme.
S obzirom na to da ne postoje precizne studije o doziranju i učinku ovih spojeva, preporučuje se da se blagdanska drvca ne koriste na ispustu za konje, već da se pravilno zbrine. Isto vrijedi i za adventske aranžmane, koji često sadrže tisu, biljku koja je izuzetno otrovna za konje.
Tagovi
Božićno drvce Bor Jelka Blagdansko drvo Četinari Borove iglice Malč za bilje
Autorica
Više [+]
Diplomirana novinarka i digitalna marketing menadžerica, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
> smanjiti > ph ? Koliko ja znam može se povećati kiselost sa crnogoricom , a što je i radim jer mi je ph 7, 2 a jele traže kiseliju zemlju !