Pretraga tekstova
Božićno drveće se može iskoristiti na mnogobrojne načine, a jedan stočar ih koristi kao stelju za krave
Alternativne ideje u poljoprivrednoj proizvodnji sve više zaokupljaju farmere. Jedan od njih je i uzgajivač mliječnih krava Pieter Koonstra iz Nizozemske koji već petu godinu skuplja božićna drvca iz svoje okolice i koristi ih kao stelju za životinje, izvještava Nieuweoogst.
Pomoću stroja za sjeckanje grana, usitnjava ih, a dobiveni materijal stavlja pod svoje holstein krave.
"Bolje je iskoristiti vrijednost koje ovo drvo ima za povećanje bioraznolikosti poljoprivrednog zemljišta nego ga spaliti", poručuje i otkriva kako ljudi mogu dobiti svoje božićno drvce natrag nakon godinu dana u obliku kante komposta. Tako je krug zatvoren.
"Sve se mora vratiti", kaže Koonstra, a jedino na što upozorava je da prije nego ga bace, s njega skinu sve ukrase.
Jedna od najrasprostranjenijih načina zbrinjavanja božićnog drveća je kompostiranje. Ono se dobro usitni i miješa s drugim komponentama. Na kraju se dobije odličan kompost.
Stabla se mogu postaviti u dvorištima kako bi služila kao sklonište za ptice. Još ako na njih objesimo hranilice, kriške jabuka, slanine i slično, postat će im vrlo privlačna.
Grane možemo iskoristiti u vrtu, za prekrivanje staza kako ne bismo hodali po blatu. Mogu biti i malč za gredice ili oko vrsta koje vole kiselo zemljište, poput borovnica.
Kada drvo ubacimo u ribnjak, male ribe će dobiti idealno sklonište za skrivanje od grabežljivaca. Osim toga, ono se može spriječiti eroziju obale.
Tagovi
Božićno drvce Stelja Reciklaža drveta Kako iskoristiti Drvce u kompost Borovina u kompost Kiselo zemljište
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje