Potpore trebaju EU poljoprivredi zbog nižih cijena

S ciljem širenja informacija i promocije domaćih proizvoda, posjetili smo Bruxelles gdje je DG Agri okupio 20 novinara iz 20 država.

Nazočili smo Seminaru o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, trgovini i promociji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Europskoj komisiji gdje smo o svemu navedenom stekli bogato znanje.

Proizvođači se suočavaju s rizičnom proizvodnjom

Premda je hrana strateška ljudska potreba neophodna za opstanak vrste, poljoprivredni proizvođači se suočavaju s rizičnom proizvodnjom pri čemu govorimo o nepredvidivim vremenskim uvjetima prilikom kojih usjevi mogu biti uništeni, a poljoprivredni proizvodi i prihodi teško pogođeni, što je loše za poljoprivrednike, ali i za potrošače, jer opskrbni lanci hrane mogu nepovoljno utjecati na život i razvoj poljoprivrednih gospodarstava.

Europa cilja na pravednije potpore poljoprivredi

Poljoprivrednici se ne mogu osloniti samo na veću prodaju

Poljoprivrednici se, također, moraju nositi s posebnim značajkama poljoprivrednih robnih tržišta. Svatko treba hranu za preživljavanje, ali potražnja se ne mijenja značajno ako padnu cijene, kao što je to slučaj s drugim proizvodima. To znači da se poljoprivrednici ne mogu osloniti samo na veću prodaju svojih proizvoda kako bi nadoknadili niže cijene.

Pored toga, procesi proizvodnje hrane su dugi. Ti čimbenici mogu imati značajan utjecaj na dohodak poljoprivrednika, iako praktički nemaju nikakvu kontrolu nad njima.

Poljoprivrednici EU pod pritiskom globalne trgovine i liberalizacije tržišta

Poljoprivrednici EU nalaze se, isto tako, pod pritiskom sve veće globalne trgovine prehrambenih proizvoda i liberalizacije tržišta u mnogim zemljama, što je istodobno povećalo konkurenciju, stvarajući nove mogućnosti europskim poljoprivrednicima.

Globalizacija i promjene u opskrbi i potražnji posljednjih godina povećavale cijene

Globalizacija i promjene u opskrbi i potražnji također su posljednjih godina povećavale cijene na poljoprivrednim tržištima, što je dodatno zabrinulo poljoprivrednike. Tradicionalno, cijene za mnoge poljoprivredne robe bile su relativno predvidljive, dajući poljoprivrednicima stupanj sigurnosti oko njihovih predviđenih prihoda i omogućavajući im da se pouzdaju u svoje poslovanje. Volatilnost cijena uklanja taj stupanj izvjesnosti nad prihodima i čini poljoprivrednicima manje izgleda za ulaganje. To zauzvrat prijeti produktivnosti i učinkovitosti, opet s potencijalnim nuspojavama na opskrbu hrane potrošačima.

Nepovoljniji položaj kada je u pitanju pregovaračka moć

I iako su poljoprivrednici u središtu lanca opskrbe hranom u smislu opskrbe stvarne hrane, fragmentirana priroda poljoprivrednog sektora stavlja ih u relativno slabiji položaj u odnosu na ostale dijelove opskrbnog lanca, kao što su veći i bolji - integrirani pružatelji hrane za životinje i gnojiva ili prehrambenih procesora i trgovaca. Ova relativna slabost dovodi poljoprivrednike u nepovoljniji položaj kada je u pitanju pregovaračka moć.

Izravna plaćanja nesumnjivo pomogla europskim poljoprivrednicima

Ipak, EU je najveći izvoznik i uvoznik poljoprivredne proizvodnje u svijetu. Iako postoji više razloga za snažnu poziciju poljoprivrednog sektora EU, izravna plaćanja nesumnjivo su pomogla europskim poljoprivrednicima da se učinkovitije usredotoče na zahtjeve tržišta i ojačaju dugoročnu održivost.

U neizvjesnom i nepredvidivom gospodarskom okruženju, izravna plaćanja pružaju sigurnosnu mrežu za poljoprivrednike. Ona su stabilan izvor prihoda koji je neovisan o fluktuacijama tržišta, što je vrlo važan doprinos ukupnom poljoprivrednom dohotku za mnoga poljoprivredna kućanstva (do oko polovice ukupnog dohotka). Ona također daju poljoprivrednicima veću slobodu u donošenju poslovnih odluka.

No, izravna plaćanja ne pružaju samo poljoprivrednicima element sigurnosti u neizvjesnom svijetu. Ona također poboljšavaju druge uloge koje poljoprivrednici igraju u zaštiti okoliša i razvoju ruralnog gospodarstva. Pomažući zadržavanju poljoprivrednih gospodarstava, izravna plaćanja mogu doprinijeti održavanju ili stvaranju radnih mjesta u mnogim drugim sektorima koji se jako oslanjaju na poljoprivredu, od prehrambene industrije do seoskog turizma. Gotovo 44 milijuna radnih mjesta u prehrambenoj industriji, maloprodaji i uslužnim djelatnostima podupiru uspješan poljoprivredni sektor.

Izravna plaćanja doprinose održivom upravljanju prirodnim resursima

Izravna plaćanja također doprinose održivom upravljanju prirodnim resursima i pridonose širim naporima EU u rješavanju uzroka i posljedica klimatskih promjena. Poljoprivreda čini oko 10% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU i jasno ima važnu ulogu u osiguravanju zelene, održivije budućnosti.

To je razlog zašto svi poljoprivrednici koji primaju izravna plaćanja moraju poštivati ​​standarde zaštite okoliša koje je postavila EU. Dodatni sloj sustava izravnih plaćanja - poznat kao "zelenilo" - prvi put je implementiran u 2015. godini i pokriva više od 70% uzgojenog zemljišta. To uvjetuje dodjeljivanje značajnog udjela izravnih plaćanja za aktivnosti koje su korisne za okoliš i za klimu, kao što su zaštita tla, biološka raznolikost i prisvajanje ugljika.