Pretraga tekstova
Svrha natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22. ožujka 2020. i potresima od 28. prosinca iste godine
Podnošenje zahtjeva na četvrti po redu Natječaj za obnovu poljoprivrednih potencijala narušenih u potresu u sklopu operacije 5.2.1. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., započelo je u ponedjeljak, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Kako navode, njime je na raspolaganju novih 2,6 milijuna eura, uz mogućnost povećanja alokacije. Rok za prijavu je 17. ožujka 2023. godine.
"Svrha natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22.3.2020. i potresima od 28.12.2020. godine, kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora te spriječilo propadanje poljoprivrednih gospodarstava i iseljavanje iz ruralnih područja", ističu iz Ministarstva.
Intenzitet potpore iznosi 100 posto, a prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu.
Detalje natječaja pronađite ovdje.
Kako kažu iz resornog ministarstva, završena je obrada dva natječaja, a obrada trećeg je u tijeku. Ukupno je riječ o 164 Odluke i odobrenom iznosu potpore većem od 6,6 milijuna eura, usmjerenih isključivo na obnovu poljoprivrede narušene potresom, pri čemu je na posljednjem natječaju zaprimljeno 106 zahtjeva te su do sada odobrene 62 Odluke o dodjeli sredstava.
Ministarstvo poljoprivrede u zadnjoj je godini provedbe tipa operacije 5.2.1 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., a kroz novi Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. - 2027., Intervenciju 73.02. nastavit će se potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima, a za što je predviđeno 22,5 milijuna eura, zaključuju.
Tagovi
Natječaj Ministarstvo poljorivrede Potres Obnova 5.2.1
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje