Zaštitite vrt i voćnjak prirodnim putem - biljkama, kukcima i kopanjem

Veliki broj poljoprivrednika danas vrlo lako poseže za upotrebom kemijskih sredstava kada se za to javi potreba u njihovim usjevima ili nasadima. Činjenica je i da danas čini se ima mnogo više bolesti i štetnika koji znaju napraviti ogromne štete, ali i pored toga ponekad treba dati prednost zdravijim i ekonomičnijim rješenjima. 

Težiti zdravijim rješenjima u zaštiti biljaka

Zaštita biljaka od bolesti i štetnika prirodnim putem nekada nije efikasna i brza kao i zaštita kemijskim sredstvima, ali pretjerano koristeći kemiju uništavamo i korisne organizme. Kako je posljednjih godina ekološka proizvodnja sve popularnija i zaštita biljaka prirodnim putem dobila je na značaju. "U eko proizvodnji upotreba sintetičkih pesticida i insekticida strogo je zabranjena, a za tu svrhu koriste se preparati na bazi biljka koji se naravno mogu koristiti i u konvencionalnoj poljoprivredi," kaže Radmila Ćalić, savjetodavka za zaštitu biljaka.

Kako koristiti glistenjak - humus kalifornijskih glista

Prema njenim riječima bit eko proizvodnje je da biljke održimo što zdravije koristeći organska gnojiva, kvalitetni kompost i glistenjak, biljke prskati biljnim preparatima, a ako se i pojave, zaražene dijelove redovno odstranjivati. Tako će i biljka postati zdravija, otpornija i s kvalitetnijim plodovima. 

Biljke u borbi protiv štetnika

Biljke pozitivno utječu na čovjeka, zašto ne bi i jedne na druge. Recimo, kopriva, gavez, komorač, peršin su biljke koje pospješuju rast i obogaćuju zemljište, a veoma uspješno protiv štetnika djeluju neven, dragoljub, bazga, pelin, kamilica, orah... "Još davno su ruski poljoprivrednici uz žitarice sijali i kamilicu, vjerujući da pospješuje rast, a danas je znanstveno potvrđeno da samo jedna biljka kamilice štiti površinu od 1m2 od pojave zemljišnih štetnika," objašnjava ona.

Vrlo uspješno za suzbijanje zemljišnih štetnika može se koristiti neven, čiji miris tjera grabljivce od biljaka, a posebno se dobro pokazao u simbiozi s mrkvom i rajčicom.

Kako neven pomaže u borbi protiv štetnika rajčice

Dragoljub - višestruko koristan

Kako Ćalićeva navodi, posebnu pažnju treba posvetiti biljci pod imenom dragoljub, jer ima izuzetno veliki postotak antibiotika i može se koristiti i u ljudskoj prehrani svjež ili kao salata. To je jednogodišnja puzavica, dužine do dva metra, a dvije biljke posijane pored voćke i omotane oko nje u velikoj mjeri suzbit će pojavu biljnih uši. Pored toga, kulture koje su napadnute biljnim ušima poželjno je prskati rijetkom kašom od zgnječenih listova dragoljuba. 

"Za zaštitu se mogu koristi i neke povrtlarske kulture kao što je recimo češnjak, koji također ne odgovara zemljišnim štetnicima, a posađen između redova jagode pomaže da ove voćke budu mnogo čvršće. Hren posađen po obodu nasada krumpira pomoći će u dobivanju zdravijih i krupnijih krtola, a zasađen pored trešnje, može spriječiti i pojavu monilije i uzročnika truleži," navodi ovaj stručnjak. 

Dodaje da ovakav vid zaštite najbolje rezultate daje na manjim parcelama, kakve obično i jesu u eko proizvodnji, ali i da svaka domaćica koja ima vrt može primijeniti ove jednostavne savjete kao recimo da će biljka kima u blizini nasada krumpira poboljšati ukus samih krtola, a isto će djelovati i peršin u blizini rajčice. Peršin će pozitivno djelovati i protiv nekih parazita koji napadaju luk. 

Nisu svi organizmi u vrtu štetni

Objašnjava i da izuzetno dekorativna biljka, zbog čega je i mnogi uzgajaju, ricinus ne dozvoljava prisustvo krtica u svom okruženju. A da bismo u vrtu ili nasadu primijenili biološku zaštitu, ne smijemo uništavati baš sve organizme jer neki nam mogu biti i od koristi. "Nisu nam baš svi neprijatelji, vrlo je važno zadržati korisne životinje koje nam mogu pomoći u borbi protiv štetnika. One su bitne jer se veliki broj životinja hrani raznim štetnicima koje nama zadaju glavobolju pa zašto to ne iskoristiti."

Uzgoj pataka je jednostavan i ima višestruke koristi

Objašnjava da su nam najbolji pomagači ptice, ježevi, bubamare, bogomoljke koji su prirodni neprijatelji mnogih štetnika. Bubamare i njene ličinke dnevno pojedu i do 400 lisnih uši, a da bi bubamare imale što jesti ne treba uništavati prve lisne uši koje se jave u proljeće jer ćemo tako smanjiti i broj bubamara kojih ionako prema njenim riječima ima premalo. 

Ponekad je motika najbolja zaštita

Dodaje i da žabe i ježevi u usjevima uništavaju veliki broj puževa koji znaju napraviti ogromne štete. Ptice kupe gusjenice i druge štetnike. "Zaštita prirodnim putem neće uvijek dati efikasne rezultate kao i kemijska zaštita. Potrebno je postupak ponoviti više puta, a prije svega sredstva koristiti preventivno kako ne bi ni došlo do zaraze ili pojave štetnika. Na taj način štitimo okolinu i zdravlje ljudi.

Vrlo često savjetuje poljoprivrednike, prije svega malinare da nekad okopaju svoj nasad, pogotovo nakon zimskog mirovanja. "To je izuzetna mjera zaštite, jer okopavanjem izbacujemo na površinu štetnike koji su prezimili u zemljištu i jedva čekaju lijepo vrijeme da se ubuše u mladice, a onda ih sunce ili ptice unište," zaključuje ona.