Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Volim eko
  • 28.11.2022. 13:30
  • Zagrebačka, Velika Gorica

Za prelazak na eko poljoprivredu proizvođačima i jednokratna pomoć od oko 15.000 eura

Pokrenuli smo tri projekta od sorti vinove loze otpornih na bolesti, nove pasmine autohtone kokoši do revitalizacije starih voćnih vrsta i sorti, koje provodimo s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, čulo se na prvom Eko festivalu Zagrebačke županije.

Foto: Marinko Petković
  • 671
  • 36
  • 0

Prvi festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije "Volim eko" održan je u Velikoj Gorici, na kojem je osim izlagačkog dijela 30-ak proizvođača iz ove i Međimurske županije, održan i okrugli stol na temu "Kako provodimo Program razvoja ekološke poljoprivrede do 2030 - akcijski plan", te su predstavljeni ekonomski te ekološki učinci.

"Nakon deset godina došli smo do festivala s ciljem pomaka u ekološkoj poljoprivredi kako kod proizvođača kojih danas imamo 227 te 40 prerađivača sa 2.110 ha pod eko površinama, ali i potrošača zdrave hrane. Uz to, pokrenuli smo tri projekta; od sorti vinove loze otpornih na bolesti, nove pasmine autohtone kokoši do revitalizacije starih voćnih vrsta i sorti, koje provodimo s Agronomskim fakultetom u Zagrebu", kazao je pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Josip Kraljičković.

Bez edukacije nema eko poljoprivede

Prema njegovim riječima, eko poljoprivreda je proizvodnja zdrave hrane, ali i važna okolišna djelatnost. No, za prelazak na nju, napominje, potrebno je uložiti više, posebno što se tiče edukacije, a što zasad zapinje. Najavio je i pilot projekt uvođenja ekoloških obroka u nekoliko škola i vrtića na području županije. Za to će se u 2023., izdvojiti 500.000 kuna, a ukupno za eko poljoprivredu 3,5 milijuna kuna, ističe pročelnik.

Agronomkinja Sabina Jarec predstavila je je županijski program od 2023. do 2025. godine, koji je prošao e-savjetovanje, te čeka zeleno svjetlo županijske Skupštine 5. prosinca, a kojim je određeno 11 mjera za ovu poljoprivredu. Dodala je da je novost potpora sjetvi i sadnji, odnosno nabavi repromaterijala, te subvencioniranje kamata za otplatu kredita od najmanje 1.500 eura do 125.000 eura. Tu je i energetska učinkovitost od minimalno 5.000 eura do 10.000 eura.

Održan je prvi festival Volim eko 

Anđelka Pejaković iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, predstavila je novosti koje od iduće godine čekaju ekološke poljoprivrednike u Hrvatskoj, njih ukupno 6.402, koji imaju oko 120.000 ha u ekološkoj proizvodnji, što je 9 posto svih obradivih površina. Radi se o osam agrookolišnih intervencija, koje će zamijeniti sadašnje mjere te eko shemama koje zamjenjuju sadašnje zelena plaćanja. Uz to, uvode se i obvezna indvidualna savjetovanja za ulazak u eko poljoprivredu, kao i četiri kombinacije novih mjera. Za prvi stup potpora proizvođači moraju imati minimalno jedan ha obradivih površina, a za drugi stup 0,5 ha.

IAKS mjere i eko sheme - koji iznosi potpora su planirani u Strateškom planu ZPP-a?

Kako se čulo, Nacionalni akcijski plan od 14 posto obradivih površina pod eko poljoprivredom do 2030., koji je još u obliku nacrta, je ostvariv, ali je ocijenjen kao nedovoljno ambiciozan od strane više govornika, te isti još uvijek nije ni donesen. Naime, EU planira imati čak 25 posto obradivih površina pod eko poljoprivredom kako bi smanjila nepovoljan okolišni otisak na tlo, vodu i zrak, te učinila EU do 2050 godine klimatski neutralnom.

Prof. dr. sc. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavio je Studiju izvodivosti: Ekonomski i ekološki učinci preusmjerenja na 100 posto ekološku poljoprivredu u županiji, koja je, kaže, uključila veliki broj stručnjaka, kako bi došlo do zaokreta s konvencionalne na održivu proizvodnju hrane. On je istaknuo da u EU ima 344.000 eko poljoprivrednika te da eko površine čine 14,6 posto svih obradivih površina Unije, što je rast od 75 posto od 2002. do 2019. godine. Inače, globalno tržište eko proizvoda u EU vrijedno je 106 milijardi eura, te se njegova vrijednost udvostručila u posljednjih devet godina, a raslo je osam posto u dvije pandemijske godine.

Prof. dr. sc. Damir Kovačić

S druge strane, napominje, prinosi su u ovoj poljoprivredi, uz to što proizvođači trebaju više obradivih površina, manji od onih u konvencionalnoj. U brojkama je to manje u prosjeku za 35 posto, između 16,3 i 53 posto. No, tu su i brojni benefiti, kao što je povećana bioraznolikost, odnosno povoljan utjecaja na zdravlje ljudi, te bi se prema planu biljna proizvodnja povećala za 6,15 posto, a stočarska smanjila za 26,88 posto.    

Županijski plan težak 700 milijuna kuna    

Ambiciozan županijski plan za prelazak na eko poljoprivredu ima i svoju cijenu, a ukupni trošak iznosi čak 700 milijuna kuna. Samo na godišnjoj razini za prelazak na zdravu hranu u školama i vrtićima treba osigurati 93 milijuna kuna, dok bi za prelazak na ekološku poljoprivredu u Zagrebačkoj županiji proizvođači mogli dobiti jednokratnu pomoć od oko 15.000 eura, istaknuo je Kovačić.

On je naglasio da je istraživanje domaćeg tržišta ekoloških proizvoda pokazalo da istoga nema dovoljno, posebno što se tiče voća i povrća. Osim toga, nema dostupne evidencije što se tiče proizvodnje eko meda i peradi u ekološkoj uzgoju.

Ana Marušić Lisac iz tvrtke Biotehnicon, koja se bavi certifikacijom ekoloških proizvoda, upozorila je na prazan eko stol, jer imamo malo eko meda, a nedostaje pekarskih proizvoda, sireva, maslaca...

Domaće tržište i dalje nema dovoljno eko proizvoda 

Dakle, eko proizvođači moraju dokazati sljedivost u eko proizvodnji putem evidencije sirovina, količina i dr..  Uz to, upozorila je da nešto veći eko poticaji ne smiju biti jedini izazov za ulazak u ovu poljoprivredu, već je to prije svega, način života. Osim toga, valja voditi računa da ista kultura mora biti 100 posto u ekološkoj proizvodnji, kao i poštivanje plodoreda zbog plodnosti tla. Kako je dodala, tvrtki koje se bave certifikacijom ukupno je 14 u cijeloj zemlji i cijene njihovih usluga na tržištu padaju.

Šest redova mrkve na gredici širine 75 cm? Moguće je, kaže najbolji eko proizvođač Europe

Najbolji ekološki poljoprivrednik u EU David Pejić sa Zrno eko imanja upozorio je da termini koji se koriste na domaćem tržištu, kao organsko, bio ili ekološko, te posebno 'eko proizvodi' s OPG-a, domaće ili prirodno, dodatno zbunjuju potrošače, jer ništa ne govori o načinu njihove zahtjevne proizvodnje.


Fotoprilog


Tagovi

Volim eko Festival Ambiciozan plan Eko proizvodnja Zagrebačka županija


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

I snijegom, i molitvom, i tamajmom, blagoslovljen je vinograd Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Mandićevcu, u blizini Đakova.
Danas ćemo još odmarati, ali radovi mogu već sutra početi.
Živjeli!