Što sve treba znati o proizvodnji kupinova vina

Ekološki uzgojene plodove kupine karakterizira veliki sadržaj šećera, organskih kiselina, ali i drugih korisnih nutritivnih sastojaka. Za isplativu proizvodnju, potrebno je poštivati i određena pravila.

"Osnovu dobre proizvodnje čini pravilno prihranjivanje i njega biljaka tijekom njihove vegetacije. Prije nego što se krene s gnojidbom potrebno je obaviti kemijsku analizu zemljišta. Pored osnovne gnojidbe u rano proljeće, obavezno je još i prihranjivati kupinu tri puta tijekom godine, a ovisno od potreba, obaviti i folijarno prihranjivanje i fertigaciju", objašnjava stručnjakinja za voćarstvo Snežana Korać. 

Od primijenjene agrotehnike, rezidba je svakako najznačajnija pomotehnička mjera. Kupina se orezuje, prema njenim riječima, u proljeće i tijekom godine po potrebi orezuju se mladi izdanci. Krupnoća i kvaliteta plodova značajno se povećavaju nakon rezidbe. 

Kako uzgojiti kupine bez trnja?

Kupinovo vino ima dobru perspektivu

Od jagodičastog voća mogu se praviti vrlo cijenjena stolna i desertna vina. Vino od kupina proizvodi se od zrelih, tamno obojenih šumskih ili domaćih kupina u koje možemo, radi arome, dodati i maline.

Međutim, njegova potrošnja nije velika, iako je vrlo kvalitetno. Proizvođači ga najviše koriste za svoje potrebe. Prema njenim riječima, perspektiva ovog vina na tržištu postoji, ali neophodno je ispoštivati sve korake u lancu proizvodnje. To konkretno znači da vino treba kvalitetno proizvesti, upakirati i plasirati na tržište, uz odgovarajući marketing. 

Za pripremu vina koristi se kom kupina, koji obično fermentira (previre) dva do tri dana. Nakon muljanja, radi se sumporiranje koma s 15 grama vinobrana na 100 kilograma koma, kao i korekcija šećera i kiselina. "Stolno vino od kupina je suho vino, bez ostatka šećera, u čiji prosječni sastav ulazi oko 12% alkohola i svega do 0.3% neprovrelog šećera. Sadržaj ukupnih kiselina korigira se do 0.7%", kaže ona. 

Kako napraviti dobro vino?

Mošt jagodičastog voća karakterizira se velikim sadržajem kiselina pa je potrebna mjera korekcije u smislu smanjenja istih. "Ovo je neophodno jer bi vino dobiveno od mošta s nekorigiranom kiselošću bilo na okus jako kiselo i neharmonično. Korekcija kiselina obavlja se djelomičnim razblaživanjem mošta vodom. Međutim, dodavanjem određene količine vode smanjuje se sadržaj kiselina, ali i šećera. Iz navedenog razloga, moštu se ne dodaje samo voda već i određena količina šećera, ovisno od toga pravi li se stolno ili desertno vino", kaže Korać.

U kupinov mošt možemo dodati živi kvasac radi pospješivanja vrenja. Matični kvasac koji ćemo dodati pripremamo na sljedeći način: jednu do dvije litre kupinovog soka zagrijemo do vrenja. Kad se sok prohladi dodajemo čistu kulturu selekcioniranog kvasca ili suhi kvasac. Kad počne burno vrenje, kako kaže ona, dodajemo sok s kvascem u 50 litara kupinova mošta, kojeg kada provrije možemo postupno dodavati u posude s kupinovim moštom. Mošt od kupina, u koji dodajemo pripremljeni kvasac, potrebno je prethodno slabo zasumporiti i pretočiti s taloga.

Možemo i ne obaviti pretakanje s taloga, već mošt sipamo u sumporirane bačve i balone i tako ostavimo da provrije sama po sebi ili uz dodatak kvasca. Čepom hermetički učvrstimo u otvor na početku vrenja, a najkasnije pri doviranju. Proces vrenja moramo pažljivo pratiti i po završetku posudu dopuniti do čepa. "Poslije 15 - 20 dana stanje vina ponovo kontroliramo, a zatim posude ponovo zatvorimo običnim čepom. Za oko jedan do dva mjeseca obavimo prvo pretakanje s taloga u sumporirane posude. Poslije mjesec dana, ako se vino nije dovoljno izbistrilo, obavljamo drugo pretakanje direktno u boce ili manje posude, također blago sumporirane. Ako proces samobistrenja vina nije završen, ostavimo ga da se i dalje taloži ili ga bistrimo određenim bistrilima (tanin, želatin)", navodi Korać.

Lijek za anemiju

Desertno vino od kupina sadrži 15% alkohola i 10% šećera. Proizvodi se tako što se u sok od kupina doda više šećera nego u stolno vino. Mošt se doslađuje do 24% šećera.

Po završetku vrenja vino sadrži oko 13,5% alkohola i skoro nimalo neprovrelog šećera. Vino se poslije drugog pretakanja sladi i dodaje mu se alkohol. Prema preporuci savjetodavke, sladi se sa deset kilograma šećera i 2.5 litre 96% alkohola na jedan hektolitar (100 litara). Desertno vino od kupina preporučuje se osobama koje boluju od anemije.