• Kupinovo vino
  • 07.09.2019. 10:30

Što sve treba znati o proizvodnji kupinova vina

Ekološki uzgojene plodove karakterizira veliki sadržaj šećera, organskih kiselina, ali i drugih korisnih nutritivnih sastojaka. Za isplativu proizvodnju, potrebno je poštivati i određena pravila.

Foto: Depositphoto/Nitrub/Zorana Bogdanović
  • 527
  • 63
  • 0

Ekološki uzgojene plodove kupine karakterizira veliki sadržaj šećera, organskih kiselina, ali i drugih korisnih nutritivnih sastojaka. Za isplativu proizvodnju, potrebno je poštivati i određena pravila.

"Osnovu dobre proizvodnje čini pravilno prihranjivanje i njega biljaka tijekom njihove vegetacije. Prije nego što se krene s gnojidbom potrebno je obaviti kemijsku analizu zemljišta. Pored osnovne gnojidbe u rano proljeće, obavezno je još i prihranjivati kupinu tri puta tijekom godine, a ovisno od potreba, obaviti i folijarno prihranjivanje i fertigaciju", objašnjava stručnjakinja za voćarstvo Snežana Korać. 

Od primijenjene agrotehnike, rezidba je svakako najznačajnija pomotehnička mjera. Kupina se orezuje, prema njenim riječima, u proljeće i tijekom godine po potrebi orezuju se mladi izdanci. Krupnoća i kvaliteta plodova značajno se povećavaju nakon rezidbe. 

Kako uzgojiti kupine bez trnja?

Kupinovo vino ima dobru perspektivu

Od jagodičastog voća mogu se praviti vrlo cijenjena stolna i desertna vina. Vino od kupina proizvodi se od zrelih, tamno obojenih šumskih ili domaćih kupina u koje možemo, radi arome, dodati i maline.

Međutim, njegova potrošnja nije velika, iako je vrlo kvalitetno. Proizvođači ga najviše koriste za svoje potrebe. Prema njenim riječima, perspektiva ovog vina na tržištu postoji, ali neophodno je ispoštivati sve korake u lancu proizvodnje. To konkretno znači da vino treba kvalitetno proizvesti, upakirati i plasirati na tržište, uz odgovarajući marketing. 

Za pripremu vina koristi se kom kupina, koji obično fermentira (previre) dva do tri dana. Nakon muljanja, radi se sumporiranje koma s 15 grama vinobrana na 100 kilograma koma, kao i korekcija šećera i kiselina. "Stolno vino od kupina je suho vino, bez ostatka šećera, u čiji prosječni sastav ulazi oko 12% alkohola i svega do 0.3% neprovrelog šećera. Sadržaj ukupnih kiselina korigira se do 0.7%", kaže ona. 

Kako napraviti dobro vino?

Mošt jagodičastog voća karakterizira se velikim sadržajem kiselina pa je potrebna mjera korekcije u smislu smanjenja istih. "Ovo je neophodno jer bi vino dobiveno od mošta s nekorigiranom kiselošću bilo na okus jako kiselo i neharmonično. Korekcija kiselina obavlja se djelomičnim razblaživanjem mošta vodom. Međutim, dodavanjem određene količine vode smanjuje se sadržaj kiselina, ali i šećera. Iz navedenog razloga, moštu se ne dodaje samo voda već i određena količina šećera, ovisno od toga pravi li se stolno ili desertno vino", kaže Korać.

U kupinov mošt možemo dodati živi kvasac radi pospješivanja vrenja. Matični kvasac koji ćemo dodati pripremamo na sljedeći način: jednu do dvije litre kupinovog soka zagrijemo do vrenja. Kad se sok prohladi dodajemo čistu kulturu selekcioniranog kvasca ili suhi kvasac. Kad počne burno vrenje, kako kaže ona, dodajemo sok s kvascem u 50 litara kupinova mošta, kojeg kada provrije možemo postupno dodavati u posude s kupinovim moštom. Mošt od kupina, u koji dodajemo pripremljeni kvasac, potrebno je prethodno slabo zasumporiti i pretočiti s taloga.

Možemo i ne obaviti pretakanje s taloga, već mošt sipamo u sumporirane bačve i balone i tako ostavimo da provrije sama po sebi ili uz dodatak kvasca. Čepom hermetički učvrstimo u otvor na početku vrenja, a najkasnije pri doviranju. Proces vrenja moramo pažljivo pratiti i po završetku posudu dopuniti do čepa. "Poslije 15 - 20 dana stanje vina ponovo kontroliramo, a zatim posude ponovo zatvorimo običnim čepom. Za oko jedan do dva mjeseca obavimo prvo pretakanje s taloga u sumporirane posude. Poslije mjesec dana, ako se vino nije dovoljno izbistrilo, obavljamo drugo pretakanje direktno u boce ili manje posude, također blago sumporirane. Ako proces samobistrenja vina nije završen, ostavimo ga da se i dalje taloži ili ga bistrimo određenim bistrilima (tanin, želatin)", navodi Korać.

Lijek za anemiju

Desertno vino od kupina sadrži 15% alkohola i 10% šećera. Proizvodi se tako što se u sok od kupina doda više šećera nego u stolno vino. Mošt se doslađuje do 24% šećera.

Po završetku vrenja vino sadrži oko 13,5% alkohola i skoro nimalo neprovrelog šećera. Vino se poslije drugog pretakanja sladi i dodaje mu se alkohol. Prema preporuci savjetodavke, sladi se sa deset kilograma šećera i 2.5 litre 96% alkohola na jedan hektolitar (100 litara). Desertno vino od kupina preporučuje se osobama koje boluju od anemije.


Tagovi

Proizvodnja kupina Organske kiseline Kupinovo vino Snežana Korać Pomotehnička mjera Kupinov mošt


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi