• Permakultura Zlatna Jutra
  • 12.07.2019. 12:00
  • Požeško-slavonska, Brđani

Rotterdam zamijenio Brđanima i na plodnoj slavonskoj zemlji uzgaja - rižu!

Nikada nisam udisao čišći zrak i obrađivao rodniju zemlju od ove slavonske, kaže Nizozemac Bart Meijer koji je Rotterdam zamijenio zaseokom Brđani i pokrenuo tvrtku Permakultura Zlatna jutra d.o.o., a odlučio se uzgajati - rižu!

Foto: Burkhard Alexander Pranke i Bart Meijer
  • 2.440
  • 781
  • 1

"Kada sam u početku posjećivao Slavoniju i razgledavao zemlju, pitao sam starije ljude što se na ovome području nekada uzgajalo? Odgovori su bili iznenađujući, nisam ni u snu mislio da je toliko toga uspijevalo na ovome tlu. I danas na malim farmama starih ljudi tolike kulture uspijevaju da ne mogu vjerovati u bogatstvo koje ova zemlja daje“, započinje svoju priču Bart Meijer, Nizozemac koji je s obitelji doselio u kraj odakle lokalno stanovništvo uglavnom bježi i pokrenuo tvrtku Permakultura Zlatna Jutra d.o.o.

Nije požalio zbog preseljenja iz okolice Rotterdama: “Sve ima prednosti, samo ovisi kako gledaš na život. Pustoš, u kojoj smo odlučili stvarati naš mali raj, ima velike prednosti u odnosu na razvijenije dijelove Europe jer je priroda nezagađena. Nema u blizini susjeda s čijeg bi imanja vjetar donio pesticide“.

Čuvar starih sorti koji želi uvoditi i novitete

Prije tri godine kupili su gotovo 30 godina napuštenu farmu u zaseoku Brđani (Skenderovci, Lipik) podno Psunja. Meijerovi su Rotterdam zamijenili mirom u prirodi nedaleko Lipika, gdje se cesta s prvim kišama pretvara u autima neprohodan put. Ideju su dobili od prijatelja 'Istrijana' koji se bavi ekološkom poljoprivredom.

Opasno je doći u Slavoniju jer se zaljubiš na prvi pogled i ne možeš više otići, kaže Nizozemac Bert Meijer

“Ovo je sve bila šikara. Dolazio sam povremeno iz Nizozemske i čistio teren, a intenzivno to radimo od kada smo trajno doselili. Probijajući se kroz gustiš, otkrivao sam voćku po voćku, jabuke, kruške, šljive, trešnje, višnje, orahe, lješnjake i ostalo. Nisam mogao vjerovati što sve čovjeku pruža ova napuštena farma. Mnogo sam naučio od lokalnih ljudi vezano za stare sorte krušaka i jabuka, ali i u vezi kukuruza i bundeva, no želja mi je uvoditi neke novitete.

Naime, ako svi oko mene uzgajaju kukuruz, ne mogu očekivati da ću uzgajajući istu kulturu postići dobru cijenu. U jednom razgovoru s prijateljem iz SAD-a koji je također ekološki uzgajivač, predloženo mi je da uzgajam rižu, na što sam se slatko i glasno nasmijao s obzirom da živim na brdovitom terenu s nedovoljno vode za tako nešto”, govori Bart i dodaje da mu je prijatelj poljoprivrednik tada objasnio da se radi o 'brđanskoj' riži, takvoj koja ne traži mnogo vode.

Brđanska riža u Brđanima

Ideja ga je oduševila i već ove godine riža u Bartovom vrtu lijepo napreduje. Brđanska riža počinje se uzgajati baš u zaseoku Brđani, netko bi rekao - znakovito! Saznao je da postoji vrsta riže koja se na lokalnom govoru naziva Krme. Dobio je 10 vrsta brđanske riže, između ostalog i Krme, te se maksimalno informirao o svemu. No, još uvijek je sumnjao u cijeli projekt.

"Nakon mjesec-dva, riža dobro raste, i ne budemo li ju konzumirali, možda ćemo imati dovoljno sjemena da sljedeće godine zasijemo 10 jutara. Sa prinosom od 4 tone po hektaru i cijenom barem 6 puta većom nego za kukuruz, ovo bi se moglo pokazati kao dobra ideja za Slavoniju! Domaća riža, kako vam se to čini? Svašta je moguće na bogatoj slavonskoj zemlji, vrijeme će pokazati, ali ja imam vjere“, optimistično i veselo govori ovaj novopečeni Slavonac. Želi surađivati s kolegama poljoprivrednicima i prijateljima na probnom uzgoju riže te na jesen planiraju u Pakracu održati o tome prezentaciju.

Život u prirodi i planovi za budućnost

Bart Meijer je krajobrazni, vrtni i permakulturni dizajner, učitelj i farmer, ali mnoge ideje i savjeti starosjedilaca bili su mu od velike koristi. Fascinira ga i povijest te je oduševljen spoznajom da je Slavonija nekada hranila čak i Rimljane koji su je zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina.

Nabavio je i prirodne "kosilice"

"Nikada nisam udisao čišći zrak i obrađivao rodniju zemlju od ove slavonske. U početku su ljudi smatrali da sam čudan, ali sada počinju shvaćati što radim te osjećam sve veću i srdačniju dobrodošlicu. Prijatelji iz inozemstva prate što radimo i pomalo nam zavide. Ne radi napornog rada i truda koji ulažemo, već radi toga što smo imali hrabrosti učiniti taj veliki korak u životu, pravu životnu prekretnicu.

Većina na tako nešto nije spremna iz straha što nosi budućnost. Sretan sam jer se osjećam dobrodošlo i prihvaćeno među domaćim ljudima. I nimalo me ne smeta kada mi se ponekad smiju što tako naporno radim i uživam u životu u slavonskoj prirodi, to mi je zapravo simpatično, vjerujte! Uostalom, s obzirom na sve što su ljudi ovdje proživjeli, smatram da je svaki razlog za smijeh dobrodošao“, kaže Bart koji je i učitelj specijaliziran za rad s djecom s posebnim potrebama.

Permakulturna farma za ljude s posebnim potrebama

Dok je radio u Nizozemskoj, permakulturom se uglavnom bavio usput, a u Hrvatskoj je otvorio Permakulturu Zlatna Jutra. Davna mu je želja voditi permakulturnu farmu na kojoj bi preko dana supruga i on brinuli o ljudima s posebnim potrebama. "Volio bih kada bi osobe s posebnim potrebama imale više mjesta na kojima bi se osjećale bolje integrirane u društvo. Znamo da priroda i rad u zelenom okruženju čini čuda za svako živo biće, a osobe s posebnim potrebama itekako su zaslužile osjećati se dobro i korisno“, ističe.

Nada se uskoro voditi edukacije iz permakulture, ali i napraviti banku starih sorti voćaka s rasadnikom. Smatra da je budućnost u održivom razvoju i balansiranoj poljoprivredi te da će svijet uskoro krenuti u tom smjeru. "To su velike promjene koje se ne događaju preko noći, ali je bitno da do toga što prije dođe. Nije, na primjer, rješenje staro drveće porušiti i posaditi monokulturu, tako se uništavaju minerali u zemlji. Moramo dopustiti prirodi da nas vodi. Imam plan s ovom zemljom, puno je posla i zaista nije lako, ali sve se može kad se hoće. Samo treba zacrtati cilj i ići hrabro prema njemu“, kaže Bart Meijer.

Sve je prirodno pa tako i "kosilice"

Bartova obitelj kupila je stado ovaca kako bi imala pomoć pri čišćenju i održavanju terena. Naime, ovce su izuzetno korisne, ali to nije sve – pažljivim odabirom gdje i kada ih ostaviti da pasu, može ih se opskrbiti važnim nutrijentima. No, ono što je Meijerovima najvažnije je ekološki aspekt takvog načina održavanja terena.

Bert Meijer bavi se permakulturom, a planovi su veliki 

Cilj im je samoodrživost tako da će farma obilovati biljkama koje brinu jedne o drugima kako bi bilo manje bolesti i nepotrebnih intervencija. Otuda i priča o domaćem kukuruzu, grahu kukuruzaru i domaćim bundevama (tzv. tri sestre) koji si međusobno pomažu. Kukuruz grahu osigurava potporu pa nisu potrebni stupovi, grah obogaćuje tlo dušikom, a bundeve djeluje kao živi malč i stvaraju mikroklimu za zadržavanje vlage u tlu. Rižu kombiniraju sa slanutkom i sojom. Na farmi uzgaja gliste, kompostira, ali i proučava žbuku sa zemljanih zidova starih kuća kako bi otkrio što više o izolaciji koju pruža.

Sagradio je "raketnu peć“ koja troši malo drva, stvara malo dima, a odlično zagrijava prostor. Mnogo zanimljivosti može se naći na imanju Meijerovih, a puno toga je tek u pripremi.

Bart uživa u svakom detalju predivne prirode u kojoj je odlučio živjeti. Fascinira ga svako, i najmanje živo biće na koje naiđe. Fotografira insekte, paukove mreže, predivne leptire koji se mogu naći samo u najčišćim predjelima Europe. "Opasno je doći u Slavoniju jer se zaljubiš na prvi pogled i ne možeš više otići“, šali se Bart Meijer, pridošlica kojemu su se donedavno ljudi oko njega čudili, a sada uživaju u njegovom društvu uz čašicu izvrsne domaće rakije.


Fotoprilog


Tagovi

Bart Meijer Permakultura Nizozemac Uzgoj riže Slavonija


Autorica

Blanka Kufner

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi