Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eko sjeme
  • 05.01.2023. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Nismo ni blizu ciljeva Zelenog plana, Hrvatska proizvela ispod jedan posto eko sjemena

Gdje smo s proizvodnjom ekološki certificiranog sjemena, čulo se na konferenciji u Zagrebu.

Foto: Marinko Petković
  • 190
  • 29
  • 0

Kreatori europskih i nacionalnih politika, stručnjaci i vodeće organizacije sektora ekološkog sjemena sastali su se nedavno u Zagrebu, kako bi raspravljali o planu za 100 posto ekološki uzgoj u Hrvatskoj i EU te pokrenuli LiveSeeding strateški inovacijski projekt, vrijedan 6,6 milijuna eura, financiran od strane Horizon Europe programskog okvira.

Naime, IPS Konzalting, FiBL-Istraživački institut za organsku poljoprivredu i LiveSeeding projektni partneri iz 15 europskih zemalja održali su konferenciju o zakonodavnom okviru za razvoj ekološkog sjemenarstva, posebno u istočnoj i južnoj Europi gdje je taj sektor još uvijek nedovoljno razvijen. Dok europsko zakonodavstvo već zahtijeva korištenje eko sjemena u ekološkoj poljoprivredi, nastavak odobrenja odstupanja za korištenje ne-ekološkog u eko sektoru obeshrabruje razvoj ovog sjemenarstva.

Manje od jedan posto eko sjemena 

Govoreći o priznavanju, proizvodnji i certificiranju u Hrvatskoj, dr.sc. Goran Jukić iz HAPIH-a, kazao je da je Centar za sjemenarstvo i rasadništvo, nacionalno imenovano tijelo za aktivnosti u području sjemena, sadnica i priznavanje biljnih sorti pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede. Dodao je da su glavne djelatnosti: terenski pregled i certifikacija sjemena i sadnica, priznavanje i zaštita novih biljnih sorti, skrb o biljnim genetskim izvorima, testiranje sjemena, detekcija i kvantifikacija GMO-a u njemu, hrani i životinjama stočne hrane, edukacijski centar te znanstveno-stručni uz potporu Ministarstva.

Kako se čulo, procjenjuje se da je u sektoru oplemenjivanja bilja angažirano 6.700 djelatnika, bilo da se radi o proizvodnji, doradi i distribuciji sjemena u Hrvatskoj. U posljednje tri godine, prosječna količina eko certificiranog iznosila 55.297,66 kg odnosno 0,08 posto u odnosu na ukupnu količinu. Četiri certificirane su biljne vrste, a u prosjeku najviše ima zimske pšenice sa 37.000,00 kg, soje sa 14.442,00 kg, lucerne sa 2.189,00 kg i ozime zobi sa 1.666,66 kg.

U razdoblju 2019.-2021. prosječna proizvodnja iznosila je 32,57 ha ili  0,17 posto u odnosu na ukupnu. Najviše je proizvedeno ozime pšenice sa 12 ha, lucerne s 10,81 ha, soje s 10,16 ha i ozime zobi s 3,33 ha. Vlasnici i distributeri sorti (Bc Institut, Poljoprivredni institut Osijek, RWA Hrvatska...) ističu da na tržištu nema interesa za certificirano ekološko sjeme.

Sjemenarstvo ključno u kriznim vremenima

Jukić je istaknuo da se u posljednje tri godine kod nas bilježi porast proizvodnje sjemena za 1.255 ha. U 2021. godini zasijane površine pod sjemenskim usjevima u EU iznose 2.095.420 ha što je povećanje za 0,6 posto. Najveći proizvođači u EU su Francuska sa 371. 605 ha, Italija sa 205.450 ha i Njemačka sa 195.000 ha. Općenito se može reći da je trend uzlazni za većinu zemalja EU. Žitarice su najproizvodnija skupina s ukupnom proizvodnjom organiziranom na 973.120 ha. Površine pod kukuruzom su u stalnom porastu i sada iznose 190.270 ha. Površine pod sojom ostale su stabilne i iznose 43.700 ha. Italija ostaje lider u proizvodnji sjemena soje s 10.414 ha, ispred Hrvatske koja bilježi najveću površinu u svojoj povijesti 6.193 ha (porast od 14 posto).

Predivače, uljana repica i povrće bilježe pad sjemenske proizvodnje od 7 do 16 posto, a krmno bilje i leguminoze bilježe porast od 5 do 7 posto, dok je proizvodnja suncokreta i krumpira ostala na razini prošle godine.

Andrea Vugrinović, Petra Pavleka i Goran Jukić na konferenciji u Zagrebu

Inače, sjeme je prvi i jedan od najvažnijih inputa u proizvodnji. Hrvatska je za sada druga zemlja u EU po soji, šesta u raži, deveta u ozimoj pšenici i ozimom ječmu, i jedanaesta u kukuruzu. U RH ima prostora i interesa sortovlasnika i distributera za povećanje proizvodnje i certificiranih količina ekološkog sjemena.

"Sjemenarstvo se pokazalo ključnim u kriznim vremenima, te je proizvođačima osigurano visokokvalitetno sjeme po znatnoj niže cijene u odnosu na uvozno", zaključio je Jukić.

Na konferenciji smo čuli i zanimljive prezentacije o planovima EU i hrvatskim strateškim dokumentima za razvoj poljoprivrede. Cilj ZPP-a je postići čak 25 posto površine u ekološkom uzgoju, što se čini ostvarivim, bar u nekim zemljama, ako gledamo kako iz godine u godinu raste potražnja za ovim proizvodima, a paralelno raste i proizvodnja. No, da bi proizvod bio certificiran kao ekološki, poljoprivrednik ga mora uzgojiti u skladu sa strogim pravilima, a jedno od njih je da mora upotrijebiti eko certificirano sjeme.

Uzgoj eko sjemena ne prati zahtjeve tržišta 

Savjetnica za eko poljoprivredu iz tvrtke Lokvina Andrea Vugrinović kazala je da uzgoj nažalost ne prati razvoj tržišta eko hrane niti povećanja broja eko poljoprivrednika i obrađenih površina. Dodala je da potražnja velika, no dostupne su jako ograničene količine, naročito kad se radi o žitaricama, krmnom bilju, sjemenskom krumpiru, lučicama, češnjaku. Trenutno se u svim zemljama EU dozvoljava korištenje konvencionalnog netretiranog sjemena, ako ekološko nije dostupno, a plan EU je da do kraja 2036. 100 posto sjemena koje se koristi u eko proizvodnji bude eko certificirano.

U posljednjih osam godina 2022. nam je najbolja po proizvodnim površinama sjemena

To se čini kao izvrsna prilika za sjemenare, no nažalost nije tako jednostavno kako izgleda. Konsolidacija sjemenarske industrije ostavila je na tržištu mali broj regionalnih firmi koje bi mogle imati interesa, no i one su ograničene oplemenjivačkim pravima i patentima. Većina dostupnih sorti su razvijene za konvencionalnu poljoprivredu, i svaki daljnji razvoj zahtijeva velike investicije. Nema dovoljno informacija o performansama određenih sorti u eko poljoprivredi, pa je teže izabrati sorte za uzgoj. Uzgoj eko certificiranog sjemena je puno kompliciraniji nego konvencionalnog jer se ne smije tretirati pesticidima.

Po podacima HAPIH-a koje smo čuli na konferenciji, u Hrvatskoj je u zadnje tri godine proizvedeno značajno ispod 1 posto sjemena s eko certifikatom u odnosu na ukupnu proizvodnju, a rečeno je da i naše sjemenarske kuće misle da potražnje na hrvatskom tržištu nema.

Veća cijena eko sjemena je dodatni rizik

Kako se čulo, Lokvina se od 2013. bavi prodajom eko sjemena, pa iz vlastitog iskustva može potvrditi da je svake godine potražnja u Hrvatskoj sve veća, a sjeme je sve teže pronaći na tržištu, odnosno sve je iz uvoza. No rizik da će ostati na skladištu je jako velik, djelomično jer je cijena viša nego kod konvencionalnog, a djelomično jer je sustav derogacija problematičan u RH. Poljoprivrednik bez obrazloženja od svoje nadzorne stanice može zatražiti korištenje neke sorte iz konvencionalne proizvodnje iako postoje druge sorte iste vrste iz eko proizvodnje koje bi bile sasvim prikladne. Na taj način su trgovci, a naročito sjemenarske kuće u velikom riziku da neće moći prodati sjeme određene sorte koju su stavili na tržište jer se pravilo lako zaobilazi. U takav rizik teško da proizvođač, napominje, želi ući.

Pravilnik za provedbu Uredbe (EU) 2018/848 trebao bi donijeti promjenu jer će poljoprivrednik morati dati obrazloženje zašto ne želi koristiti dostupnu eko certificiranu sortu. Osim toga, poljoprivrednici se nerado udružuju iako bi bilo moguće nabaviti ga na vrijeme u većim količinama po puno boljim cijenama. Osim toga, ističe, nedostatno znanje u agrotehnologiji ekološke poljoprivrede, drži puno većim problemom nego korištenje neprilagođene sorte, jer i najbolje sjeme je moguće zasijati pogrešno, a usjev loše obrađivati.

"Sjeme je naše ljudsko pravo"  

Predstavnica ZMAG-a Petra Pavleka istaknula je da je starija populacija svjesnija priče o sjemenu jer su zadnjih desetljeća svjedoci pada genetskog materijala i bioraznolikosti, a sorte kojih se sjećaju iz mladosti postepeno nestaju te su spremniji uključiti se u programe očuvanja biljnih genetskih resursa.

Zbog sjemena se već prosvjedovalo na Markovu trgu

Nadalje, kaže, između institucija, organizacija, udruga i aktivista događaju se pozitivne promjene jer bez obzira na razlike između mišljenja, pristupa i percepcije sve je veća otvorenost za komunikaciju, te podsjetila na akciju "Sjeme je naše ljudsko pravo". Osim medijske pažnje koju su privukle i time osvjestile pitanja ekološke poljoprivrede i sjemenarstva, postale su i glas poljoprivrednika, čuvara bioraznolikosti i očuvanja tradicijskih vrijednosti koji inzistiraju na jasnoću i transparentnost zakona. "Dakle, vrlo sam optimistična jer smo na tragu jačanja eko poljoprivrede", napominje Pavleka.

Nedostaje certificiranih eko pogona

Na okruglom stolu je zaključeno da bi svakako trebalo omogućiti bivšoj Savjetodavnoj službi da se više bavi ovom poljoprivredom, odnosno da bude manje opterećena administrativnim poslovima. Potrebna je podrška i za razvoj sjemenarstva kod malih proizvođača, jer sjeme povrća s eko certifikatom je profitabilna kultura, a nije toliko komplicirana kao žitarice ili trave. Heterogeni sadni materijal i sjeme koje se čuva na imanju za vlastitu upotrebu zaslužuje podršku.  

Pritom valja voditi računa da potražnja ne staje na državnoj granici. Naime, druge zemlje EU-a ugovorno uzgajaju neke vrste u Hrvatskoj, jer je veći raspon agroklimatskih uvjeta. Certifikacija se na žalost odvija u zemlji u kojoj se sjeme prodaje, a kod nas nedostaje ekološki certificiranih pogona za njegovo čišćenje i doradu.

Glavni zaključak panel diskusije bio je da je potražnja za ovim sjemenom svuda velika i uz ovakve planove EU može samo rasti. Šteta je ne iskoristiti znanje i tradiciju sjemenarstva po kojoj smo poznati u konvencionalnoj poljoprivredi.

"Hrvatska ima mogućnost postati lider u eko sjemenarstvu uz dobar plan i investicije u sektor", zaključuje Andrea Vugrinović. 


Tagovi

Eko sjeme Liveseeding HAPIH Goran Jukić Andrea Vugrinović Petra Pavleka Zmag


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.