Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Udruga biofila Hrvatske
  • 23.05.2023. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Može li hrvatska poljoprivreda bez pesticida?

Čitav je niz bolesti koje mogu uzrokovati pesticidi, jedne su akutne, a druge kronične. Čak 385 milijuna ljudi se godišnje nenamjerno otruje njima, čitavi školski razredi su stradali zbog zagađene hrane, upozorila je dr. Lidija Gajski.

Foto: Depositphotos/macor
  • 2.076
  • 183
  • 0

U organizaciji Udruge biofila Hrvatske i pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, na Veterinarskom fakultetu održan je nedavno međunarodni stručni skup "Sigurna i održiva proizvodnja hrane u Hrvatskoj“. Skup je organiziran zajedno s Međunarodnom udrugom proizvođača sredstava za biološku kontrolu (IBMA), Pesticide Action Network (PAN Europe), Europskim parlamentom i Programom Europske unije "Life“, a osnovni cilj bio je potaknuti sadašnje poljoprivredne proizvođače da prihvate ekološka načela proizvodnje, te informirati buduće eko proizvođače o izazovima koji im slijede. 

Pozdravni govor održao je predsjednik i osnivač Udruge biofila Hrvatske prof.dr.sc. Albert Marinculić koji je istaknuo da se govoriti o štetnosti upotrebe kemijskih pesticida mora stalno i svugdje. 

"Svaka kemikalija ako se ne koristi na pravilan i siguran način može biti toksična za ljudski organizam, te za kukce, ptice i druge organizme. Bez oprašivača nema plodova i nema mogućnosti proizvodnje hrane. Ovo je trenutak u našoj povijesti kada trebamo pronaći neke druge nove načine održive proizvodnje hrane", naglasio je i dodao da krenuti treba čim prije jer ništa ne ide preko noći, ali prirodu trebamo čuvati.

Učinci pesticida na zdravlje 

Mr.sc. Josip Kraljičković, pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo pri Zagrebačkoj županiji rekao je da svi mi želimo živjeti zdravije, a jedan od preduvjeta je da imamo zdraviju prehranu. "Držimo da je proizvodnja organske hrane pravi put i za Hrvatsku i za sve nas. Želja nam je povećati kakvoću i vrijednost ponude ukupnog turizma i gospodarstva“, poručio je. 

Posebno dramatična bila je prezentacije doktorice Lidije Gajski, specijalistice interne medicine koja je govorila o učincima pesticida na zdravlje. Navela je da su pesticidi svugdje oko nas, a u ljudskom tijelu njihovi učinci ovise o vrsti tvari, o njenoj koncentraciji odnosno dužini izloženosti i o dobi pojedine osobe. Na njih su najosjetljivije još nerođene osobe, mala djeca i mladi ljudi čiji se organizam tek razvija.

"Čitav je niz bolesti koje mogu uzrokovati pesticidi, jedne su akutne, a druge kronične. Čak 385 milijuna ljudi se godišnje nenamjerno otruje njima, čitavi školski razredi su stradali zbog zagađene hrane", upozorila je doktorica navodeći da su najviše ugroženi profesionalci kao sami poljoprivrednici koji se učestalo izlažu djelovanju pesticida. Dodatno, iako su početni efekti blagi mogu nastati velika oštećenja akumuliranjem otrova.

"Podatak o 11.000 smrtnih slučajeva godišnje smatra se podcijenjenim brojem. Kronične bolesti nastaju dugotrajnijom izloženošću pesticidima i tu imamo čvrste dokaze za povezanost između pesticida i raka. U prvom redu to su: limfomi, leukemije i rak dojke", istaknula je. 

Glifosat utvrđen u soji, kruhu i pivu

Prof.dr.sc. Valerije Vrček, govorio je o glifosatu, kao najvažnijoj agrokemikaliji na svijetu te podsjetio da je riječ o najpoznatijem herbicid koji se masovno koristi u cijelom svijetu, a posebno nakon ulaska GMO usjeva na tržište.

"Ja kao kemičar nisam čuo niti jednu dobru informaciju o toj kemikaliji, znam samo loše stvari o njoj i čini se da je ovaj skup prilika da se jasno kaže koja je medicinska, a koja ekološka cijena uporabe glifosata za zaštitu usjeva", rekao je i dodao da se nova znanstvena istraživanja temelje na izučavanju ukupne formulacije aktivnih tvari u pesticidu i njihovih međudjelovanja, a ne samo izoliranih tvari. Prisutnost glifosata utvrđena je u soji, kruhu i pivu.

Pomor pčela aktualizirao pitanje pesticida - znat će se tko ih je i koje količine kupio?

Prezentacije su držali brojni eminentni stručnjaci iz polja ekologije i održivosti, a iz Europskog parlamenta obratio se zastupnik Ivan Vilibor Sinčić koji je podržao skup.

Dr. Martin Dermine, izvršni direktor organizacije PAN Europe govorio je o regulaciji upotrebe pesticida u Europi. Lieselot Van der Veken, savjetnica u IBMA i osnivačica ProTerra Agro govorila je o biološkoj zaštiti višegodišnjih nasada. Dr. Felix Wäckers, član IBMA i direktor istraživanja i razvoja pri BioBestu govorio je o mogućim alternativama za kemijske pesticide. Natalija Svrtan iz PAN Europe, te predsjednica udruge Zemljane staze govorila je o produženju dozvola za korištenje glifosata.

Saša Zavrtnik, dr. med. vet. s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu istraživao je utjecaj teških metala i pesticida na pčele. Prof.dr.sc. Marko Vinceković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu objašnjavao je nove pristupe zaštiti usjeva, a dr.sc. Dario Ivić iz HAPIH-a objasnio slušateljima put koji novi pesticidi prilikom puštanja na tržište trebaju proći radi procjene stupnja rizika. Vesna Mijat, mag.ing.agr. kao vanjski suradnik kontrolnih tijela za ekološku poljoprivredu raščlanila je postupak ulaska pod ekološki nadzor i proces do certifikacije proizvoda ekološkom markicom.

Davor Popović, mag.ing.agr. direktor BioGeista predstavio je alternativu sintetskim pesticidima i gnojivima, a Martina Borić, mag.ing.agr. iz Andermatt Bioinput d.o.o. predstavila je neke od ekoloških pripravaka koje njena tvrtka distribuira.

Ciljevi simpozija

Na skupu su predstavljene brojne alternative kemijskim preparatima za zaštitu i gnojidbu, a koji su danas rak-rana zdravog društva i zdravog okoliša. Rješenja se temelje na integriranoj zaštiti bilja i uključuju prevenciju (plodored, međuusjevi, otporne sorte), nadzor, mehaničku i fizičku kontrolu te primjenu ekoloških sredstava. Da bismo osigurali proizvodnju zdrave hrane za svoje potomke, moramo sačuvati prirodne resurse koji su nama na raspolaganju.

Da, aktivizam konzervacijskih pokreta nekad je bučan, nekad dosadan, ali za opstanak ljudske vrste ne smijemo šutjeti jer ekologija nema alternativu.


Tagovi

Albert Marinculić Udruga biofila Hrvatske Valerije Vrček Saša Zavrtnik Davor Popović Martina Borić Lidija Gajski Natalija Svrtan Liselot Van der Veken Martin Dermine Felix Wackers


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]