Međimurje želi postati prva eko regija u Hrvatskoj

U organizaciji Centra dr. Rudolfa Steinera, Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode i Turističke zajednice Međimurske županije, održani su “Dani eko regije/Bio districts - panel o zelenoj tranziciji”, manifestacija koja je bila posvećena održivom razvoju te ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi.

Upravo ekološka poljoprivreda, istaknuli su okupljeni, ključna je za održivu poljoprivrednu proizvodnju.

Naime, u Centru održivog razvoja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, okupili su se dr. sc. Dijana Posavec, ravnateljica ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera, izv. prof. dr. sc. Igor Klopotan, dekan Međimurskog veleučilišta, Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije, Gordana Gorupić Šarić, voditeljica Odjela za okolišno prihvatljivu poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prof. dr. sc. Ivica Kisić, profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Klaus Bauernfeind, predsjednik Bio Regije Mühlviertel. 

Povećanje udjela ekološke poroizvodnje

Upravo ova Županija, naglašeno je, planira biti prva eko regija u Hrvatskoj. "Želimo biti prepoznatljivi kao regija koja radi na održivom razvoju, na razvoju eko poljoprivrede i biti predvodnici u zelenoj tranziciji", naveo je pročelnik Radanović. 

S tim u cilju, dodao je, posljednjih desetak godina ulažu potpore u razvoj ove proizvodnje. 

Poznata po istim ulaganjima je i Zagrebačka županija, a pročelnik Josip Kraljičković posebno je naglasio kako ekološka poljoprivreda nosi mnoge izazove proizvođače, stoga bi ključne politike valjalo provoditi kroz strateške dokumente.

"Europska unija i dalje ima za cilj povećanje udjela ekološke proizvodnje na 25 posto do 2030. godine, dok Hrvatska sa sadašnjih 8-9 posto nastoji doseći 14 posto udjela", rekla je na panelu Gordana Gorupić Šarić. 

Cilj intervencije 70.04 Ekološki uzgoj je potaknuti primjenu praksi i metoda ekološkog uzgoja koje su korisne za okoliš (nekorištenje sintetskih mineralnih gnojiva kao i smanjenje korištenja pesticida) sa stajališta smanjenja emisija stakleničkih plinova, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.

Emil Tuk, predstavnik Grada Zagreba, sa sudionicima rasprave podijelio je svoja pozitivna iskustva u pokretanju Ekološke tržnice u Zagrebu te se osvrnuo na pristupanje Zagreba Milanskom paktu, paktu o politici prehrane u urbanim sredinama. Prema procjenama, čulo se, u Republici Hrvatskoj godišnje nastaje čak oko 400 tisuća tona otpada od hrane ili 70 kilograma po stanovniku.

Vrijedno iskustvo austrijskih regija

Prof. dr. sc. Ivica Kisić istaknuo je kako Europa trenutno ne osjeća probleme s hranom u istoj mjeri kao drugi dijelovi svijeta, no, ipak će biti nužno promijeniti percepciju o selima i ruralnim područjima kako bi se mlađe generacije potaknule na povratak poljoprivredi.

Klaus Bauernfeind, predsjednik Bio Regije Mühlviertel, predstavio je iskustva ove austrijske regije, pri čemu je naglasio važnost društvenog utjecaja u osnivanju ekoregija te je istaknuo izazove, kakvi su oni vezani uz logistiku, koji zahtijevaju sustavni pristup i suradnju.

Panelisti su raspravljali i o definiranju ekoregija, izazovima provedbe Zelenog plana te ulozi mladih i lokalnih zajednica u procesu zelene tranzicije, pri čemu je istaknut primjer Bio Regije Mühlviertel, najbolje eko regije u Austriji, koja potiče snažno partnerstvo i kontinuirano educiranje građana.

Kao dio ovog događanja u Centru dr. Rudolfa Steinera, održana je i besplatna edukacija na temu "Uvod u biodinamičku poljoprivredu“ namijenjena poljoprivrednicima, koju je vodila Dijana Posavec.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.