• Biodinamika
  • 06.10.2020. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Jasminka Iličić: Čuvajmo tlo, polja nisu piste da bi njima jurcali traktori

Dobar vrtlar se brine o korijenju, a cvjetovi će sami izrasti, kaže Jasminka Iličić, dodajući da je skrb o tlu osnovna razlika između biodinamičke i ekološke poljoprivrede, čiji je ona vrh.

Foto: Sunčana Pešak/HSEP
  • 209
  • 22
  • 0

Jasminka Iličić održala je nedavno predavanje u Zagrebu pod nazivom 'Praktična primjena biodinamičke metode u uzgoju povrća' u sklopu radionice 'Eko-logično' Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP). Prošli vikend, na Miholje, na njezinom biodinamičkom imanju 'Biomara' u Svetom Petru Čvrstecu kod Križevaca, održano je, pak, tradicionalno punjenje rogova bio udruge 'Stolisnik' stajskim gnojem, koji će ostati u zemlji sve do proljeća, kad će se, obično za Uskrs, vaditi van.

Naime, gnoj iz roga ili pripravak 500 gotovo je simbol biodinamičke proizvodnje jer djeluje na mikrobiologiju tla i povećanje količine humusa, osnovne hrane za biljke. Ehrenfried Pfeiffer nazvao ga je tako jer broji 500 milijuna aerobnih bakterija po gramu tvari. Vlasnica imanja podsjetila je na biodinamičku mantru, a ona kaže da se 'dobar vrtlar brine o korijenju, a cvjetovi će sami izrasti'. Dodaje da je skrb o tlu osnovna razlika između biodinamičke i ekološke poljoprivrede, čiji je ona vrh. Eko proizvodnja se više skrbi za biljku.

Vjera ne pomaže u biodinamici već samo znanje

Prema njezinim riječima, bio je to dug i neizvjestan put do današnjih 6,5 obradivih hektara, koji godišnje daju 50 tona povrća. Naime, samo potraga za zemljištem, nakon odluke zajedno sa suprugom Željkom, da se iz urbanog života u Zagrebu i Londonu, okrenu posve poljoprivredi, trajala je pune dvije godine. I onda kad su našli odgovarajuću zemlju, daleko od većih prometnica i ograđenu šumom, nisu imali pola novca za njega, a nisu htjeli ulaziti u kredite.

Biodinamika je vrh eko poljoprivrede

"Bila je to livada, neplodna žuta zemlja, usred ničega, koja je davala sijeno za dva bika u štali njihova vlasnika", kaže ova rođena Slavonka, koja zna što je 'plodna slavonska crnica'. Stoga su Iličići odlučili krenuti s kupinom, koja je kultura koju je 'teško uništiti', a uredno rađa i može se od nje dobiti sok. "Na početku, a svaki je težak, odmah smo ušli u ekološku poljoprivredu, ali smo i koketirali s biodinamikom. No, nismo bili zadovoljni rezultatima, a naši domaći mentori govorili su nam da 'ne vjerujemo dovoljno u nju'", prisjetila se. 

Kravlji rog za bolju zemlju i zdravo povrće i voće

Po stručno i praktično znanje iz biodinamike išla je u Francusku, gdje su u tjedan dana napunili 60.000 rogova stajskim gnojem, uglavnom onih iz Afrike jer domaćih rogova, kao i kod nas, nema dovoljno. Osim toga, potegnula je i do Australije da bi i uživo vidjela kako je svjetski stručnjak Alex Podolinsky, pokrenuo tamošnju lavinu ove poljoprivrede, jer ova zemlja/kontinent ima milijun biodinamičkih hektara.

"Ova metoda može vratiti život u tlo, što se sada zorno može vidjeti i na našem gospodarstvu, jer ima u sebi životnu snagu", naglašava.

Imaju 50 kultura u sezoni povrća

Ostatak priče je kao iz bajke. "Podolinsky, ne samo da je došao kod nas u Hrvatsku, već je za njim iz Italije stigao i podrivač koji uspješno zamjenjuje plug na oranicama", kaže Jasminka Iličić. Zemlja se, pojasnila je, ne prevrće već njeguje da bi dobila što više zraka, odnosno poslatla rahla. Tako sada daje više od 50 kultura u sezoni povrća na posjedu Biomare. Već nekoliko godina imaju i jagode u biodinamičkom uzgoju, a zanimljivo da je i prodaja u koronakrizi, putem dostave, gotovo bez marketinga, iako joj je koorporativni bio struka 25 godina, funkcionira jako dobro.   

Kompost iz roga, pripravci iz kravlje lubanje?

Napominje da se svaka poljoprivredna kultura, bilo to povrće, voće, vinova loza, domaće životinje, jer na poljoprivredno gospodarstvo gleda kao cjeloviti, živi organizam, može uzgajati u biodinamici. Podsjetila je da je još prije skoro 100 godina, znameniti Rudolf  Steiner, koji je rođen davne 1861. godine u Donjem Kraljevcu u Međimurju, postavio temelje biodinamike u prirodnom obrađivanju zemlje, kako bi dao odgovore na otvorena pitanja iz konvencionalne poljoprivredne proizvodnje.

Zelena gnojidba pomaže i kod većih površina

Kod obrade tla, Iličići rade i zelenu gnojidbu koja je osnova i na svakom pravom ekološkom gospodarstvu te je drže ključem prihrane tla, odnosno biljke. No, stajnjak koriste poslije ove gnojidbe, jer drže da prije nje on radi biljci više štete nego li koristi. Za zelenu gnojidbu koriste 20 do 30 različitih kultura, bilo korijenje, listove ili cvijeće. "Ali i stočnu repicu koja nam je najviše pomagala na početku naše velike biodinamičke avanture", otkriva. 

Biodinamičko gospodarstvo Biomara Iličić 

Ona se malčira za vrijeme cvjetanja, a unosi podrivačem u tlo. Tu su i široke vile, a dobre sada imaju i domaći proizvođači i zabluda je, kaže, da se biodinamika ne može koristiti na većim poljoprivrednim površinama, jer i njima pomaže kod poboljšanja strukture tla, koje je sve više zbijeno, te jalovo u konvencionalnoj poljoprivredi. "Polja nisu piste da bi teški traktori, koji su sve sličniji građevinskim strojevima, po njima jurcali što je moguće brže, već bi i dalje trebali ići brzinom koju može postići konj", drži ova biodinamičarka.     

Primjerice, jedan odležani rog, a trebao bi biti od mliječne krave koja se barem dva puta otelila, što pokazuje prsten na rogu, dovoljan je za jedan hektar zemlje, iako neki drže da bi ih trebalo barem četiri.

Pripravkom 501 spržili polje češnjaka

Tu je i pripravak 501, kojeg treba samo od dva do četiri grama po ha, ali on traži i noćni rad, odnosno s prvim zrakama sunca se prestaje sa njegovim korištenjem. Iličić je otkirila da su kod prve godine njegove nepravilne primjene, ubili cijelo polje češnjaka, koje je nestalo u roku od samo tjedan dana.

Zakopaj rog punjen balegom, kvarcom, travama i korovima pa prskaj biljke i zemlju

Crno zlato iz rogova, nakon odležavanja u zemlji, potrebno je i odgovarajuće skladištiti, u glaziranim keramičkim posudama, a držati u drvenim kutijama, dalje od izvora zračenja, kako bi bilo što učinkovitije u sadnji sukladno mjesečevem kalendaru. Pripravak 501 ide u zemlju za Ivanje, a vadi na jesen. Kod humusa, biljka se hrani kada je gladna, a ne jede kad to nije, odnosno ne 'šopa' se umjetnim gnojivima da što prije naraste. "To dovodi do toga da je tako uzgojena biljka, energetski slabija od one iz biodinamičkog uzgoja", drži Iličić.


Fotoprilog


Tagovi

Jasminka Iličić Biodinamička poljoprivreda Biomara HSEP Biodinamika Pripravak 500


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slatki pelin (eng. Sweet Wormwood, lat. Artemisia annua). Upoznat sam s činjenicom da su ljudi s ovi... Pročitaj cijelu bilješku »