U fazi rastućeg Mjeseca sokovi u biljkama kreću od korijena do listova i plodova te dostižu svoj vrhunac u vrijeme punog - o čemu još govori biodinamički kalendar?
Na mnoge procese koji se događaju na Zemlji djeluje njen satelit Mjesec. Uslijed njihovih gravitacijskih sila javljaju se plima i oseka. Biodinamički kalendar primjenjuju uzgajivači koji žele iskoristiti njihova te djelovanja drugih planeta na biljke. Po njemu se biljke siju, sade i obavljaju poljoprivredni radovi na određene dane kada na njih Mjesec djeluje pozitivno.
Stvaranje biodinamičkog kalendara vezano je za Rudolfa Steinera i počinje 1924. godine kada je on pripremio predavanja na temu održivog i ekološkog pristupa. Dalji njegov razvoj vezan je za Mariu Thun koja je svoja dugoročna proučavanja iskoristila za godišnje objavljivanje astronomskog sjetvenog kalendara s naznakom dana povoljnih za sjetvu usjeva i obavljanje drugih radova.
Neodvojivo je vezan za biodinamičku poljoprivredu u kojoj su zemljište, biljke i životinje međusobno povezani. Sjetva, sadnja i poljoprivredni radovi osnivaju se na dva ciklusa u kretanju. U fazi rastućeg Mjeseca sokovi u biljkama kreću od korijena do listova i plodova te dostižu svoj vrhunac u vrijeme punog. Nasuprot tome, u fazi opadajućeg sokovi idu na dolje. To djeluje na rast i razvoj biljaka tako da za vrijeme punog Mjeseca i dva do tri dana prije i poslije, njegov utjecaj i sjaj omogućava da se proces fotosinteze odvija neprekidno. One se tada intenzivno razvijaju.
Dakle, kada je on u rastućoj fazi, obavljaju se sjetva i sadnja biljaka koje se uzgajaju zbog plodova i drugih jestivih dijelova koji se nalaze iznad površine zemlje. Takvi su dani pogodni za sjetvu paprike, rajčice, patlidžana, krastavca, kupusa, graška, graha, tikvi, jagoda, cvijeća, kukuruza, ljekovitog i začinskog biljka i trave.
Prema ovom kalendaru, za vrijeme punog Mjeseca najbolje je obavljati berbu. Biljni sokovi se koncentriraju u lišću i plodovima. Smatra se da su ubrano voće i povrće tada najukusniji.
Biljke čiji su jestivi dijelovi ispod zemlje siju se i sade kada je u silaznoj fazi. Takve su vrste: krumpir, repa, lukovi, cikla, rotkva, rotkvice, mrkva i druge korjenaste i gomoljaste kulture. U ove dane sadimo voćne vrste. Tada se biljni sokovi kreću prema dolje.
Mlad Mjesec nam donosi dane kada je najbolje obaviti zaštitu, rezidbu, uklanjanje oštećenih i oboljelih biljaka.
Tagovi
Autorica
Konzervacijska obrada tla i ekološki pristup kao odgovor na klimatske izazove
Kurkuma i prašak za pecivo u borbi protiv plamenjače
Poznati australski regenerativni poljoprivrednik Darren J. Doherty stiže u Hrvatsku
Kako pripremiti gredice za jesensku sjetvu - facelija je posebno korisna
Poznati australski regenerativni poljoprivrednik Darren J. Doherty stiže u Hrvatsku
Želite naučiti više o ekološkom uzgoju? Silvija Kolar-Fodor otvara vrata svog biovrta
Kako pripremiti gredice za jesensku sjetvu - facelija je posebno korisna
Kurkuma i prašak za pecivo u borbi protiv plamenjače
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
