• Biodinamička poljoprivreda
  • 20.02.2021. 13:30
  • Osječko-baranjska, Bilje

OPG Čudesna šuma: Koriste biodinamičke pripravke - jedan je od rogova i balege krave

Na imanju obitelji Romulić ne postoji riječ korov, biljke se međusobno brane od štetnika, a kao gnojivo se koristi balega kojom se pune kravlji rogovi, ali i drugi pripravci.

Foto: Maja Celing Celić
  • 3.322
  • 815
  • 2

"Pripravak 500 se dobije tako da se u rog ženske krave, barem jednom oteljene stavlja njena balega i preko zime se zakopa na pola metra dubine u tlo", prvi je "recept" kojega nam je otkrio Mario Romulić uvodeći nas u, kako i sam kaže, najekstremniji oblik ekološke proizvodnje, točnije biodinamičku poljoprivredu.

Pojašnjava nam dalje da postoji točno određen dan i sat kada se rog iskapa iz zemlje, a u jednom gramu takvog gnojiva ima čak 500 milijuna bakterija. "Taj se prah miješa u bakrenoj posudi s ugrijanom vodom. S 40 litara takvog pripravka može se tretirati tri hektara površine. Primjenjuje se tako da uzmeš metlicu i glumiš kišu", opisuje nam način primjene.

Međutim, to nije jedini biodinamički pripravak kojega koristi na svom OPG-u Čudesna šuma nedaleko od Bilja, u okolici Osijeka. Primjerice, kao insekticid se u ovom načinu proizvodnje koristi sredstvo koje se dobiva struganjem hrastove kore kojom se puni lubanja životinje, točno na mjestu gdje je bio njezin mozak. Na kraju se spušta na dno močvare, gdje ostaje šest mjeseci, a nakon toga se vadi te koristi po točno određenom postupku.

U kutu vrta je i brezova jama

"Gorski kamen koji je cijelu svoju povijest primao sunčevu energiju, mrvi se u prah i stavlja u kravlji rog. Zakapa se, a nakon vađenja stavlja u vodu, dinamizira te se takvom vodom prska biljke", nastavlja Romulić dodavši da one nakon ovog tretmana imaju barem deset puta jaču apsorpciju Sunca.

Osim toga, spominje i valerijanu protiv smrzavanja voćaka, za koju tvrdi da je djelotvorna do -5°C. "Njena tinktura se pomiješa s vodom, dinamizira te prska stabla noć prije smrzavanja", otkriva.

U tijeku je sadnja šume hrane

Mario je inače poznati fotograf koji se još 2000. godine preselio iz Osijeka na seosko imanje. Ondje živi sa suprugom Žanom, kćerkom Larom i sinovima Ivorom i Sveborom. Ova obitelj uzgaja životinje i povrće za svoje potrebe, a osnovali su pravi hedonistički raj u kojem žive u skladu s prirodom. "Ivor ode u bašču, nabere si lišće s livade i od toga napravi smoothie u koji doda kefir kojeg je sam napravio", ponosno govori njegov otac.

Nedavno su počeli s projektom sadnje šume hrane (engl. Food Forest) kojom će, kako kaže, oponašati prirodu. "Svako stablo oko sebe ima humak jer nismo kopali rupe. Izrahlili smo tlo, a korijen stavili na površinu te zagrnuli zemljom. Gore smo stavili sloj humusa te malčirali", priča nam Romulić i pokazuje površinu gdje je posadio 80 stabala starih sorti voća, ali i drugog drveća i grmlja, za koje želi da jednog dana postane arboretum.

Sastojina tog vrta su prije svega stabla za koje kaže da su poboljšivači tla i zadržavaju dušik. Između njih će saditi aromatično bilje, šumsko i grmoliko voće, puzavce poput kivija i loze, a na kraju povrće. Cijeli vrt je osmišljen na principu dobrosusjedskih odnosa, ali i odbijanja štetnika. "Primjerice, oko voćaka ću saditi hren da otjera štetnike, a pored rajčice bosiljak", daje primjer.

Mario nas je proveo kroz buduću šumu hrane 

Također, dio ovoga bi trebala biti jezera te stabla poput graba i hrasta. Međutim, to čini samo dio od četiri hektara zemlje koju posjeduje, a plan mu je napraviti nešto što bi za sedam do osam godina trebalo biti samoodrživo. "Rajčica koja naraste jedne godine, baci svoj plod i iduće naraste na istom mjestu. U prirodi nema plodoreda, a to je ono što želim postići", ističe naš sugovornik.

Labirint od hugelkultur gredice

Osim šume, ove su zime postavili "temelje" i za hugelkultur gredicu koja će biti pravi labirint dug 500 metara (naslovna fotografija, op.a.). Izvršili su zelenu gnojidbu, jesenas iscrtali oblik i isfrezali te potom napravili jarak i u njega poredali trule panjeve. "Kasnije se na njih dodaje sloj konjskog, kravljeg, ovčjeg i kokošjeg gnojiva, potom sloj biomase ili malča i na kraju sloj humusa i zemlje", opisuje naš sugovornik.

Tako nastaje visoka gredica za sadnju koja se raspadanjem biomase zagrijava. U njoj vegetacija počinje ranije i završava kasnije, a i drvo akumulira vodu pa se smanjuje potreba za zalijevanjem. Mnogima bi se ovaj način uzgoja činio idealnim i za rast korova. Međutim, Mario ističe da u biodinamici ne postoji riječ korov nego samoniklo bilje. "Ono se može iskoristiti na brojne načine. Primjerice, ako mi se gavez previše raširi, njime ću malčirati, praviti gnojiva, a i imati više tinkture za bolesna koljena", našalio se pojasnivši da, primjerice, koprivom hrani perad, pravi čajeve, juhe, variva, gnojiva za biljke, ali i odličan pesticid.

I životinje su dio proizvodnje, a ova obitelj na svom imanju uzgaja ljame, patke, guske, kokoši, ovce, pure i morke. "Njihov izmet nam služi kao gnojivo, dok kokoši jedu ličinke muha i opskrbljuju nas jajima", govori vlasnik.

Zakonom o sjemenu se štite instituti?

Također su počeli graditi i živu ogradu od bazge, šipka i drijena, a Romulić kaže da će dodati i glog, hrast, grab, kuriku te pasji i kozji trn. "Bit će širine oko tri metra, a medonosno bilje će pomoći pčelama", pojašnjava rekavši da će biti plodova i za ptice. Ne sumnjamo da će ovo imanje postati prava oaza bioraznolikosti što sve više promiče i Europska komisija.

Međutim, Romulić smatra da biodinamika još uvijek nije prepoznata od strane Ministarstva poljoprivrede. "Ako želim biti eko proizvođač, oni umjesto da me potiču, kažnjavaju me certifikatima, papirologijom, nadzorima koji su zapravo samo formalnosti“, kaže razočarano. Otkriva nam da bi ga eko sjeme bez certifikata koštalo 1.000 kn, a on ga plaća više od 6.000 kn.

Simpatične ljame su samo dio životinjskog carstva Romulićevih

Na pitanje što misli o novom zakonu o sjemenu, odgovara: "Njime se štite instituti sjemenarstva jer oni ne bi imali posla kada nitko od njih ne bi kupovao. Osnova moje priče je sjeme, a ja ću im ga morati dati na doradu. Tko zna hoće li uopće nešto napraviti s njime, vratit će mi ga i uzeti novac za to", njegov je stav. 

Još uvijek ne prodaje svoje proizvode, a kaže da s poznanicima i prijateljima razmjenjuje, trampi robu. On njima povrće, a oni njemu životinju i slično, kao u neka stara vremena. Iako, ima u planu proizvodnju učiniti profitabilnom, no, priznaje, za to je potrebno još neko vrijeme.

Trenutno vodi edukacije i radionice za lokalno stanovništvo i širu populaciju o ovom načinu proizvodnje, a uz pomoć Općine Bilje koja je prepoznala važnost takvog načina uzgoja. Kaže, drago mu što raste broj zainteresiranih. Također, sve što radi dokumentira fotografijom i videom.

"Biodinamika se svodi na to da se brinemo o tlu, održavamo ga živim i zdravim jer će samo takvo dati živu i zdravu biljku koja je u konačnici lijek", poručuje za kraj.


Fotoprilog


Tagovi

Biodinamika Mario Romulić Čudesna šuma Ekološka poizvodnja Pripravak 501


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da, lako je kada se ima...