• Slavljenje rođenja
  • 28.03.2021. 16:30

Sadnja stabla povodom rođenja djeteta hrvatski je, ali i običaj u cijelom svijetu

Osim što je iznimno koristan i nosi jak emotivni naboj, običaj sadnje stabla prigodom rođenja djeteta sačuvan je u kolektivnoj svijesti i tradiciji većine naroda.

Foto: Depositphotos/xerox123.mail.ua
  • 264
  • 55
  • 0
Slavljenjem rođenja djeteta slave se život i ljubav, a u svim je kulturama i vremenima popraćeno tradicijskim ritualima, uključujući sadnju mladog stabla. 
 
Kada se rodilo moje najstarije dijete, njezin je djed, rođen u Strmcu Stubičkom u Zagorju, zasadio stablo jabuke. Moj otac, Dalmatinac, često je ponavljao staru dalmatinsku uzrečicu: "Teško kući u kojoj se ne čuje dječji plač." 
 
Još je u antici ustaljen običaj sadnje drveta kada se rodi dijete, a na mnogim umjetničkim prikazima anđeo s maslinovom grančicom u ruci nagovještava Mariji da će se roditi Isusa. 

Orah u slavonskim selima

U Primorju i Dalmaciji često se povodom rođenja djeteta zasadi stablo murve, duda ili pak nekog drugog voća, a u Splitu - limun. 

Mnogo naših sunarodnjaka rado ističe kako je povodom njihovog rođenja posađeno stablo, često orah, osobito u Slavoniji gdje taj divni običaj intenzivno živi i danas. I doajen hrvatske etnologije, prof. Milovan Gavazzi, utemeljitelj etnološkog znanstvenog rada u Hrvatskoj, piše o tom plemenitom, odmah uočljivom običaju većine slavonskih obitelji. 

I dan danas se ispred ili iza gotovo svake kuće ušorenih slavonskih sela nalazi posađen orah kao simbol mudrosti, mira, plodnosti i dugovječnosti, a uz njega su vezana i brojna simbolička vjerovanja. Njega su nam u Europu donijeli rimski legionari iz Azije, gdje se i danas, podno Himalaje, nalaze ogromne šume ovoga voća. Dvorišta tradicionalnih slavonskih kuća ušorenih naselja nezamisliva su bez ovih tradicijskih stabala, najčešće u prednjem, ali i u stražnjem dijelu.

Praktična funkcija na dobrobit djeteta

I drugi dijelovi Europe njeguju taj običaj. Švicarci rođenje dječaka slave sadnjom stabla jabuke, a djevojčice sadnjom lipe ili breze. U Italiji je čak nedavno nekoliko župa u dogovoru s biskupom pokrenulo projekt sadnje stabala uz zvonjavu crkvenih zvona i financijsku potporu za svako novorođenu dijete.

Taj se običaj intenzivno prakticira i van Europe. Tako u indijskim selima i u današnje vrijeme posade čak po 111 stabala prilikom rođenja svakog djeteta i na taj način osiguravaju hranu za novorođenče i obitelj. 

Kinezi  pak običavaju posaditi kinesko drvo paulovniju, koje djetetu kad poraste i osnuje vlastitu obitelj posluži za izradu namještaja. Dakle, osim ritualne uloge, sadnja stabla za novorođenče ima i itekako praktičnu funkciju, na dobrobit djeteta.
 
Premda, taj se običaj ponegdje zaboravio ili ga možda nije ni bilo. Tako Ana Suk iz Macelja, iz obitelji starosjedioca toga mjesta u Zagorju, nedaleko slovenske granice kaže: "Mi u Mac(e)lju nemamo taj običaj, ali sam čula da se to prakticira u drugim dijelovima Zagorja, kao npr. v Bednji", a isto tvrdi i branitelj Bruno Boltek iz stare šestinske zagrebačke obitelji.
 
Osim što je iznimno koristan i nosi jak emotivni naboj, običaj sadnje stabla prigodom rođenja djeteta sačuvan je u kolektivnoj svijesti i tradiciji većine naroda. Baš kao i rođenje novog života, sadnja drveća u svakoj kulturi, svakom društvu i svakoj epohi našega planeta nosi univerzalnu snagu. Neka traje! 

Tagovi

Rođenje djeteta Običaj Sadnja stabla Što posaditi Tradicija


Autorica

Jasna Habjanec

Više [+]

Diplomirana etnologinja i romanistkinja. Sudjelovala na etnološkim istraživanjima transhumantnog stočarstva na Velebitu i Žumberku. Najveći dio radnog vijeka zaposlena kao prevoditeljica engleskog, francuskog i njemačkog jezika.