Osim što je iznimno koristan i nosi jak emotivni naboj, običaj sadnje stabla prigodom rođenja djeteta sačuvan je u kolektivnoj svijesti i tradiciji većine naroda.
U Primorju i Dalmaciji često se povodom rođenja djeteta zasadi stablo murve, duda ili pak nekog drugog voća, a u Splitu - limun.
Mnogo naših sunarodnjaka rado ističe kako je povodom njihovog rođenja posađeno stablo, često orah, osobito u Slavoniji gdje taj divni običaj intenzivno živi i danas. I doajen hrvatske etnologije, prof. Milovan Gavazzi, utemeljitelj etnološkog znanstvenog rada u Hrvatskoj, piše o tom plemenitom, odmah uočljivom običaju većine slavonskih obitelji.
I dan danas se ispred ili iza gotovo svake kuće ušorenih slavonskih sela nalazi posađen orah kao simbol mudrosti, mira, plodnosti i dugovječnosti, a uz njega su vezana i brojna simbolička vjerovanja. Njega su nam u Europu donijeli rimski legionari iz Azije, gdje se i danas, podno Himalaje, nalaze ogromne šume ovoga voća. Dvorišta tradicionalnih slavonskih kuća ušorenih naselja nezamisliva su bez ovih tradicijskih stabala, najčešće u prednjem, ali i u stražnjem dijelu.
I drugi dijelovi Europe njeguju taj običaj. Švicarci rođenje dječaka slave sadnjom stabla jabuke, a djevojčice sadnjom lipe ili breze. U Italiji je čak nedavno nekoliko župa u dogovoru s biskupom pokrenulo projekt sadnje stabala uz zvonjavu crkvenih zvona i financijsku potporu za svako novorođenu dijete.
Taj se običaj intenzivno prakticira i van Europe. Tako u indijskim selima i u današnje vrijeme posade čak po 111 stabala prilikom rođenja svakog djeteta i na taj način osiguravaju hranu za novorođenče i obitelj.
Tagovi
Autorica