• Sadnice drveća

Razmak stabala voća: Na što sve obratiti pažnju?

Četiri parametra dovoljna su za napraviti dobar plan sadnje voćnih ili sadnica drveća i ukrasnog grmlja te tako izbjeći kasnije probleme.

Foto: Depositphotos/oleksandrberezko
  • 1.965
  • 305
  • 0

Mnogi hobi voćari i oni koji se samo vikendom bave uzgojem, naći se u u neprilici kada budu trebali odrediti na kojoj udaljenosti od ograde i objekata posaditi voćne ili sadnice drveća i ukrasnog grmlja.

Ovaj jednostavan zadatak može kasnije stvoriti veliku glavobolju. Iz želje da se što više iskoristi prostor, nalaze se preblizu granice sa susjedima. 

Dobar plan sadnje spriječava kasnije probleme

Jednom posađene tijekom vremena rastu i razvijaju se. Njihovo korijenje i krošnja zauzimaju sve veći prostor i postaju prijetnja za ogradu, smanjuju vidljivost u prometu. Također, mogu uništiti nogostup, smetaju susjedima zbog stvaranja hlada iznad vrta ili vinove loze, ali i zbog opadanja listova i plodova.

Kako bi se izbjegli problemi u budućem periodu potrebno je znati:

  • kolika je površina prostora gdje se namjeravaju posaditi;
  • kakav je raspored objekata;
  • koje biljne vrste se žele posaditi i
  • točna visina ograde

Koliki treba biti razmak među voćem u amaterskim nasadima?

Na osnovu ova četiri parametra možemo napraviti plan sadnje. Dobrim planom mogu se spriječiti potencijalni problemi zbog posađenog drveća, voćaka ili ukrasnih grmova.

Prostor kojim se raspolaže uvjetuje izbor biljne vrste u pogledu visine i mjesta koje zauzima razvijeno stablo. Svakoj sadnici treba osigurati određene uvjete za rast i razvoj. Često se greške prave kada se posadi mladica, a ne uzimaju se u obzir dimenzije koje to stablo može imati u nekom budućem periodu. Ukoliko raspolažemo s malim prostorom, a ipak želimo zasaditi neku voćnu vrstu, možemo razmisliti o onom koje zauzima manje prostora ili slabije bujne sorte cijepljene na kržljave podloge.

Zasjenjenost ne odgovara nijednoj biljnoj vrsti

Posebno treba izbjegavati sadnju preblizu štala ili nekih drugih prostorija, ali i u njihovoj sjeni. Bez obzira šta će se zasaditi, potpuna zasjenjenost neće odgovarati ni jednoj drvenastoj vrsti.

Što se tiče izbora biljke, tu postoje velike mogućnosti različitih sorti, križanaca. Kada su u pitanju voćne sadnice, treba znati da one cijepljene na podlogu sijanac intenzivnije rastu, formiraju veću krošnju u odnosu na iste sorte kalemljene na kržljavu podlogu.

Visina ograde djeluje na blizinu sadnje i na izbor biljne vrste koja se želi posaditi.

Stabla koja su visoka i formiraju široku krošnju potrebno je najviše udaljiti od ograde. Najmanji razmak treba biti tri metra. Bor, hrast, breza, jabuka i kruška (kada su cijepljene na sjemenjak ili bujnu podlogu) trebalo bi posaditi najmanje na 4m od ograde.

Uzeti u obzir pravac puhanja vjetrova

Vrste koje formiraju srednju visinu stabla, najmanje do 3m, sade se na udaljenost od tri do dva metra.

Grmovi i niska stabla čija visina ne prelazi 2,5m, mogu se saditi na udaljenost od 1 do 0,5m.

Zaštita voćaka: Ne ostavljati stajnjak uz tek posađena stabla

Prilikom sadnje treba uzeti u obzir i pravac kretanja vjetra jer može odnijeti lišće s vašeg stabla i začepiti oluke na susjednoj kući ili objektu.

Treba obratiti pažnju i na korijenje drveća. Neke biljke imaju vrlo jak korijenov sustav i mogu oštetiti vodovodne i kanalizacijske cijevi, podizati nogostup, ogradu pa čak i uništavati temelje konstrukcija.


Tagovi

Uzgoj voća Sadnice voća Sadnice drveća Korijenje Krošnja Mlada sadnica Izbor biljke Visina ograde Potpuna zasjenjenost Grmovi Niska stabla


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Sve buja i previše.
Salatu rijedimo pomalo, ima već i mlade mrkvice.
Za koji dan bude i grašak za branje.