Plodove koje napadnu smrdljivi martini ostavim njima da ih i dalje jedu kako bi biljke naučile obraniti se od njih. Jučer sam ubrala jednu rajčicu na kojoj je bilo vidljivo da su je pokušali izbušiti, ali se ona nije dala. Danas ću izvaditi njeno sjeme i napisati da je bila otporna na te stjenice, kaže iskusna sakupljačica i čuvarica sjemenja Marcele Velfl.
U srpnju i kolovozu prazne se gredice i sade nove biljke za jesensku i zimsku berbu, ali prije nego sve poberete kako biste napravili mjesta, ostavite neke biljke za sjeme i pripremite se na vrijeme za novu vrtlarsku sezonu.
Razmjene sjemenja po cijeloj Hrvatskoj rijetko kad prođu bez Marcele Velfl koja je iz svog vrta u okolici Križevaca već skupila sjeme matovilca, rukole, raznih kupusnjača, jagoda, žitarica, grahorica, ali i začinskog bilja te raznih salata.
“U narednim tjednima skupit ću sjeme rajčica, slatkih i ljutih paprika, patlidžana, lubenica, dinja, krastavaca, koje je potrebno ostaviti da skroz požute i posmeđe na biljci, tikvica koje je potrebno ostaviti da narastu skroz velike i da im kora bude skroz tvrda te raznog cvijeća”, savjetuje Marcela.
Sjeme raznih tikava će, kaže, skupljati kroz jesen i zimu jer je dobro da tikve odstoje nekoliko mjeseci prije nego se sjeme izvadi. Njezin pristup je adaptivno vrtlarenje što znači da sjemenju uvijek daje priliku da se prilagodi uvjetima te razvije otpornost na klimatske promjene, ali i razne štetnike. “Svako sjeme koje sačuvate u vašem vrtu ove sezone sljedeću će sezonu biti bolje prilagođeno, bolje će rasti, razviti otpornost i prilagoditi se stilu vrtlara koji ga je posijao”, ističe.
Marcelino sjeme već raste po raznim vrtovima u Hrvatskoj, a počelo joj se, na njezino veselje, i vraćati oplemenjeno iskustvom iz drugih vrtova. Tako će njene dinje koje sam i sama posijala u svom vrtu rasti u drukčijim uvjetima nego kod nje, stvoriti neku novu otpornost i možda se tek sljedeću godinu pokazati u punom sjaju, premda već sada oduševljavaju brojnošću i rastom.
“Ove konkretne dinje će biti spremne za ubrati sredinom ili krajem kolovoza kada će biti fine sočne. Kada se plod s lakoćom može skinuti s peteljke, dinja je spremna za branje. Ako nema nikakvih oštećenja, može još stajati neko vrijeme u hladu kako bi bili sigurni da je sjeme dozorilo. Tada ju prerežemo, pojedemo sočno meso, a sjemenke izvadimo”, objašnjava sakupljanje sjemenja na konkretnom primjeru i dodaje kako se sjemenke mogu isprati u vodi i zatim staviti na sušenje. Kako je dovoljno toplo sušiti se mogu i u hladovini.
Korak po korak: Sakupljanje i čuvanje sjemena rajčice iz vlastitog vrta
Ona svoje sjemenke označava, smješta u papirnate vrećice i čuva za iduću godinu u staklenkama ili kutijama za kolače. Prepoznat ćete da je sjeme suho, reći će, ako pukne pri pokušaju savijanja, stiskanja ili rezanja.
“Svako sjeme ima svoje karakteristike i neko je lakše, a neko teže za razmnožiti. Meni je do sada najizazovnije bilo sjeme raznog začinskog bilja jer je često klijavost mala, a i sjemenke su sitne pa mi ih nekad otpuše vjetar prije nego niknu i zakorijene se”, priča ističući kako je ovu sezonu sve osim paprika, patlidžana i rajčica sijala izravno u tlo. I sve što je niknulo na taj način odlično je podnijelo lipanjske suše. Kako je Marcela poznata po tome da svojim biljkama ne želi stvoriti idealne uvjete za rast nego, prije svega, realne, u njezinom vrtu nema reagiranja pri svakoj promjeni.
“Jednom tjedno sam zalijevala samo ono što sam presađivala, i dva puta u osam tjedana sam zalila dinje i lubenice jer su još bile dosta male tijekom suše. Imala sam nešto štete od smrdljivih martina na rajčicama, ali plodove koje napadnu ostavim njima da ih i dalje jedu kako bi biljke naučile obraniti se od njih. I baš sam evo jučer ubrala jednu rajčicu na kojoj je bilo vidljivo da su je pokušali izbušiti, ali se ona nije dala. Danas ću izvaditi njeno sjeme i napisati da je bila otporna na smrdljive martine”, objašnjava ova neobična sakupljačica sjemenja.
Cilj je, reći će, posijati što više različitih sorti, pustiti ih da se križaju bez uplitanja tijekom rasta kako bi biljke u sjeme pohranile informacije o tome kako su se othrvale svim predatorima, kako su se nosile s raznim izazovima. Sve te informacije biljka prenosi na sljedeću generaciju koja je puno otpornija i prilagodljivija na prirodan način.
Iako je vrtlarima koji možda nemaju dovoljno prostora u vrtu ponekad teško ostaviti prostor za biljke od kojih će skupiti sjeme, ipak savjetuje: “Važno je sakupljati sjeme s više biljaka da bi očuvali karakteristike sorte, a vrtlari često ostavljaju samo jednu biljku ili jedan plod te im se određena sorta s godinama 'izrodi', klijavost je slaba ili nikakva”.
Uvijek ima i nerealnih očekivanja poput onog da će sjeme skupljeno od biljke uzgojene iz industrijskog hibridnog sjemenja oznake F1 dati jednako uspješan urod. “To sjeme neće uroditi istim plodovima iduće godine, a i puno tih biljaka je sterilno što znači da sljedeća generacija uopće neće roditi”, spominje razlog za sakupljanje i čuvanje sjemenja biljaka iz provjerenih izvora.
Pri stvaranju vlastite banke sjemenja, savjetuje Marcela, uvijek je dobro i zabilježiti neke značajke biljke poput rodnosti, okusa, otpornosti na sušu, odakle ste dobili sjeme i slično.
Tagovi
Autorica
