Biti dio zadruge 'malima' često omogućava preživljavanje na tržištu, a i odličan je način borbe protiv sive ekonomije. Razgovarali smo s tri dame koje kroz zadrugu plasiraju svoje rukotvorine i usput uživaju u zajedničkom druženju.
Prednosti osnivanja zadruge su velike, rekla nam je Riječanka Antonija Mikac u Driveniku gdje je, uz još dvije kolegice, imala svoj štand. Antonija, poznatija kao Tonka, pekla je fritule, ali bila je voljna odvojiti vrijeme za razgovor.
"Možemo reći da je zadruga zajednički kišobran pod kojim 'mali ljudi' nastupaju na tržištu. Tako su jači i mogu ostvariti ciljeve koje samostalno ne bi mogli ili bi im bili daleko teže ostvarivi“, opisala je.
Njome upravljaju svi članovi zajedno, a međusobno se podržavaju na način da jedni od drugih kupuju proizvode. "Ako netko unutar naše zadruge proizvodi brašno, naravno da ću kupiti od njega“, pojašnjava Tonka.
Ovaj način udruživanja stavlja ljude u središte poslovnog modela, a ne temelji svoje poslovanje prvenstveno na stvaranju kapitala.
Pojedinačnim djelovanjem mali poljoprivrednik ili obrtnik često su presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu. Kada su u pitanju fizičke osobe - mali ljudi koji nemaju registriranu djelatnost - sve je još teže.
Osim toga, pojedinci imaju male kapacitete proizvodnje i nisu zanimljivi velikim partnerima na tržištu, a kada se zajednički prezentiraju proizvodi više zadrugara, stvari postaju ozbiljnije. Što je više članova to je više kvalitetnih proizvoda, stoga je svakoj u interesu biti otvorena za primanje novih članova.
"Bitno je da se svatko tko nam se želi pridružiti upozna s pojmom zadruge, jedan vid edukacije mora postojati, neki minimalni uvjeti se moraju poštivati. Ako želiš kuhati, moraš biti po struci kuhar, primjerice“, kaže nam Tonka.
Smisao je, ističe, pomoći ljudima poboljšati kvalitetu života na način da se potiče na rad onoga tko ima određena znanja i sposobnosti. Spektar ljudi i djelatnosti u njihovoj zadruzi je vrlo širok, a krenuli su prije otprilike godinu i pol dana. Organizacija je međunarodna i neovisna, no za sada djeluje samo na području Hrvatske.
Na susjednim štandovima bile su Anamarija i Olivera. Anamarija izrađuje nakit od trapera, perlica, konca i ostaloga, a Olivera je, dok smo razgovarale, izrađivala torbu od pamučnog konca. U zadnje se vrijeme, govori nam, dosta bavi točkanjem pa sa zainteresiranima vrlo rado dijeli znanje o toj tehnici.
Ove Riječanke pozivaju sve koji se nečim bave da im se pridruže, ali upozoravaju da, kada se krene nešto raditi rukama, čovjek gubi osjećaj za vrijeme “pa se dogodi da ostane prljava kuća, ponekad ne bude niti ručka“, smiju se tri dame spretnih ruku.
"Popravljaonica uspomena krenula je s ciljem da neka stvar koja nam je draga, nastavi živjeti u drugom obliku“, kažu nam. Stoga tko ima staru majicu, traperice koje više nisu nosive ili nešto treće, slobodno neka dođe k njima s idejom - ili bez nje - nešto će iz toga već proizaći. Kažu da mnoge upotrebljavane predmete pretaču u nakit.
Njima je to hobi i zadruga je jedini način da prezentiraju i prodaju svoje proizvode. "To nije nešto od čega se može živjeti, radi se samo o dodatnim prihodima“, govore.
Dodaju da ljudi u Hrvatskoj još nisu dovoljno upoznati s ovime čime se one bave, ali nisu niti osviješteni o vrijednosti takvih radova. Naime, svaki izrađeni komad je unikat i uglavnom personalizirane naravi. Napominju da maksimalno pokušavaju izbjeći neprirodne materijale i da što više recikliraju.
Zadruga im je logistička potpora kako bi ih se rasteretilo i oslobodilo im se dragocjeno vrijeme da rade ono što najbolje znaju i u čemu uživaju. Pravilima se detaljno utvrđuju međusobni odnosi, kažu nam, a svaki zadrugar na Skupštini ima jednako pravo glasa i odlučivanja.
Ovakvo udruživanje je i način borbe protiv sive ekonomije. Član, naime, preko zadruge sasvim legalno prodaje svoje proizvode ili pruža usluge, a da pritom nije zaposlen u tom subjektu. To otvara mogućnosti da osobe s malim primanjima, primjerice umirovljenici ili studenti, ne rade 'u fušu' već da legalno ostvare dodatni izvor prihoda, ne gubeći zbog toga stečena prava.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica