Pretraga tekstova
Tijekom godina s blagim zimama i suhim proljećima možemo očekivati velik broj voluharica, a mnogi su načini kako ih se riješiti iz vrtova, voćnjaka i usjeva.
Najčešći i ekonomski najštetniji poljski glodavci su voluharice, a razlikujemo poljsku (Microtus arvalis) i vodenu (Arvicola terrestris). Vlažne i kišovite jeseni i zime im ne odgovaraju, a u godinama kada su zime i proljeća blagi i suhi, razmnožavaju se u velikom broju.
Obje vrste uzrokuju štete kopajući hodnike u tlu i ostavljajući otvore na površini. Stvaraju humke nad zemljom, hrane se biljnim kulturama i plodovima rasutim nakon berbe, ali grickaju i korijenje mladih voćaka ili korijenastog povrća. Velike štete prave na lucerištima i djetelištima gdje se godinama ne obavlja nikakva obrada tla pa se na tim mjestima mogu mirno razmnožavati i dobro hraniti.
Koje biljke tjeraju miševe iz dvorišta i vrta, ali i kućanstva
Postoje brojni načini odbijanja voluharica iz vrta, ali trebate biti svjesni da ih je teško otjerati, stoga je najbolje kombinirati što više metoda.
Obrada tla je vrlo učinkovit način smanjenja oštećenja od strane voluharica jer uklanja biljni pokrov, uništava njihove hodnike, a ponekad neku od njih i usmrti. Zbog obrade, jednogodišnji usjevi često imaju manje ovih glodavaca nego višegodišnji.
Žetvu žitarica treba obaviti uz što manje osipanje, a nakon toga obaviti plitko ljetno oranje kako bi se oštetili hodnici koje kopaju i smanjila njihova populacija. Dubokom obradom tla u jesen uništavaju se njihova legla i smanjuje populacija.
Preventivne mjere u voćnjacima su košenje i iznošenje trave, postavljanje žičane mreže na dno voćnjaka ili oko svakog stabla, a preporuča se i međuredna obrada tla. Također, prilikom berbe treba paziti da na tlu na ostanu plodovi.
Voluharice imaju osjetljiv njuh i sluh, stoga se u njihove tunele stavljaju razne tvari koje ih odbijaju poput češnjaka, luka, orahovog lišća, ali i riblje glave i ljudska kosa. Na rubovima usjeva preporuča se sadnja čičoke (Helianthus tuberosus) koja ih mami te drži podalje od ostalih gredica.
Riješite se krtica biološkim metodama i prirodnim sredstvima
Od bazge se može napraviti prirodni repelent tako da se 2kg lišća i mladica potopi u 10l vode i ostavi par dana da fermentira sve dok se otopina ne zapjeni. Kasnije se procjedi i bez razrjeđivanja sipa u aktivne rupe.
Postoji i velik broj grabežljivaca koji se hrani voluharicama poput lisica, sova, kućnih mačaka, kuna, jastrebova.
U njihove rupe i na ostalim mjestima u vrtu mogu se ukopati i plastične boce i to ukoso kako bi vjetar mogao strujati i otjerati ih zvukom. Na malim površinama se u tlo može zabiti i željezna motka i nekoliko puta dnevno udariti čekićem po njoj kako bi zvuk i tlačni val otjerali glodavce, ali kod ove metode je potrebno puno strpljenja i vremena.
U trgovinama postoje i razni uređaji koji svojim vibracijama mogu odbiti voluharice, ali i krtice. Međutim, prema iskustvima mnogih to baš i nije učinkovito.
Kemijska sredstva za suzbijanje glodavaca su rodenticidi, kod nas je dozvoljen samo jedan, a riječ je o Polytanolu. To je rodenticid za suzbijanje voluharica i talpicid za suzbijanje krtica u ratarstvu i povrćarstvu, industrijskom i ukrasnom bilju, voćnjacima i vinogradima te na livadama i pašnjacima. Prilikom trovanja treba paziti da u kontakt s otrovom ne dođu druge životinje.
Tagovi
Voluharice Suzbijanje voluharica Vodena voluharica Poljska voluharica Prirodne metode Rodenticidi
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/