Jagode, ako se ne kontroliraju, lako preuzmu gredicu, ali nakon što ih uklonite, tlo ostaje bogato organskom tvari. Pravilnim rahljenjem, gnojidbom i kratkim razdobljem mirovanja, gredica se brzo oporavlja i spremna je za novi ciklus
 
        Jagode u vrtu divne su dok daju plodove, ali ako ih godinama ne pomlađujemo, postaju invazivne – puštaju vriježe u svim smjerovima i pretvaraju gredicu u gusti splet korijena i listova.
Takva površina ubrzo iscrpi tlo, a biljke daju sve manje plodova. Jedina dobrobit je što njihovi cvjetovi privlače pčele i druge oprašivače. No, ako su godinama bile na istom mjestu, pravo je vrijeme za temeljitu obnovu.
Najbolje vrijeme za uklanjanje starih je kasno ljeto ili rana jesen, kad završe s rodom.
Tlo na kojima rastu treba prorahliti vilama ili motikom, da se lakše izvuku korijeni. Čupa se cijela biljka, sa što više korijena jer ako i najmanji ostane, vrlo lako će opet potjerati.
Ako su vriježe u vrtu već prodrle dublje, možete prekopati tlo do 25–30 cm dubine i iščupati ostatke.
Na očišćenu gredicu možete privremeno postaviti malč od kartona ili guste folije, koji će onemogućiti ponovni rast korijena ili novih vriježa. Time sprječavate da se samonikle biljke ponovno pojave iz podzemnih pupova.
Vratiti počupano kao malč može biti dobra ideja, ali samo ako su biljke bile zdrave, bez pjegavosti lista ili truleži korijena. Ta će lisna masa zadržati vlagu, razgraditi se i obogatiti tlo.
Nakon uklanjanja dodajte organsko gnojivo – kompost, peletirani stajnjak, glistinjak ili gnojivo od bilja. Lagano ga urahlite da se hranjive tvari rasporede.
Ako planirate sadnju tek na proljeće, tlo možete prekriti slojem lišća, sijena ili slame ili kao što sam rekla, počupanim biljkama – to će ga zaštititi od isušivanja i stvaranja pokorice.
Na proljeće ćete samo maknuti malč i tlo će biti spremno za sjetvu.
U kasnu jesen na ovu gredicu možete posaditi češnjak, luk i posijati špinat. Također, možete posijati bob i grašak za proljetnu berbu.
Ako želite popraviti tlo, možete posijati biljke za zelenu gnojidbu, kao što su raž, stočna repica ili facelija, a koje ćete ukopati u zemlju u proljeće.
Jagode ostavljaju tlo blago iscrpljeno, ali obično bez štetnih toksina, pa nakon njih može ići većina povrća.
Kao što sam već spomenula, to su češnjak, luk, špinat te bob, grašak, mahune i grah koji obogaćuju tlo dušikom. No, nakon njih odlično uspijevaju kupusnjače, cikla, mrkva, peršin te blitva i salata.
Izbjegavajte ponovno sadnju jagoda ili drugih Rosaceae vrsta, poput malina i kupina, na isto mjesto barem 3–4 godine, jer dijele slične bolesti korijena.
Ako su stare više od 3 godine, ne vrijedi ih presađivati budući da im rodnost opada, a veći su rizici od bolesti.
Umjesto toga odaberite mlade vriježe s ovogodišnjih biljaka, dakle one koje su se ukorijenile uz matičnu biljku.
Odvojite ih, posadite na novo mjesto ili u posude i imat ćete pomlađeni nasad.
Dakle, jagode u vrtu, ako se ne kontroliraju, lako preuzmu gredicu, ali nakon što ih uklonite, tlo ostaje bogato organskom tvari. Pravilnim rahljenjem, gnojidbom i kratkim razdobljem mirovanja, gredica se brzo oporavlja i spremna je za novi ciklus – bilo da sadite zimski češnjak, lisnato povrće ili planirate proljetnu sadnju.
Kada je riječ o novom nasadu, on neka bude mlad, prozračan i redovito obnavljan svake tri godine, pa neće više zaposjesti vrt.
Tagovi
Autorica