Zašto i čime malčirati jagodu?

Uzgoj jagoda nije jednostavan i svi koji su to radili ili rade znaju koliko je mučno stalno plijeviti korov, boriti se s problemima zalijevanja i zaštite biljaka. Malčiranje može biti dio rješenja ovih problema.

Kasnije kreću s cvatnjom

Primjena malča ima niz prednosti. Prije svega štiti zemlju od isušivanja vlage i zbog toga je manja potreba za zalijevanjem. U proljetnom razdoblju površina se sporije zagrijava, a to znači da biljke kasnije kreću s vegetacijom i cvatnjom. Upravo je to razlog što kasni mraz neće napraviti štetu na cvjetovima. Ovo je pogodno za hobi uzgajivače, jer se ne moraju brinuti i prekrivati usjev kako bi zaštitili cvjetove.

U slučaju profesionalnih je obrnuto. Njima je bitno da cvatnja krene što ranije kako bi postigli što veće cijene na tržištu. Zbog toga jagodu uzgajaju u zaštićenom prostoru ili prekrivaju raznim folijama.

Prednost malčiranja je što plodovi ostaju čisti. Bez takve tampon zone dolaze u izravan kontakt sa zemljom, prljaju se, posebno kad pada kiša. Zajedno s česticama zemlje i kapima kiše na listove, cvjetove i plodove dospijevaju i uzročnici bolesti, naročito truleži.

Prekriveno tlo postaje rastresito, poboljšava mu se struktura. Ovisno o izboru materijala povećava se sadržaj hranjivih tvari i vlage, djeluje se na pojavu štetnika i bolesti. Istovremeno ovakav pokrov služi u suzbijanju korova. Prinos se povećava.

Ipak treba biti pažljiv. Pored svih nabrojanih prednosti ove mjere neka tla nisu pogodna. Obično se radi o vlažnim površinama ili tamo gdje je visoka razina podzemne vode. U ovakvim slučajevima je bolje ne pokrivati zemljište kako bi suvišna voda što prije isparila.

Kada i čime malčirati?

Optimalno vrijeme za postavljenje su jesen i proljeće. U jesenskom terminu je cilj da zaštitimo usjev od niskih temperatura i opasnosti smrzavanja. U proljetnom da plodovi ostanu čisti i da se zadrži vlaga u zemlji.

Malč se može ukloniti u rano proljeće, a zatim ponovo vratiti kada se zemlja zagrije, odnosno pred otvaranje cvjetnih pupoljaka.

Od organskih tvari se koriste: sijeno, slama, grančice, iglice i češeri četinjača, piljevina ili usitnjena kora bjelogoričnog drveća, humus, kompost, listinac. Od neorganskih se koriste razne folije, agroplatna, karton. Svaki od njih ima svoje prednosti i mane. Možemo upotrijebiti samo jednu vrstu ili ih kombinirati ovisno o tome kakav rezultat očekujemo.

Organski malč obogaćuje tlo hranjvima, a može biti obogaćen dodavanjem pepela, samljevenim ljuskama jaja, koprivom i drugim korisnim biljkama. Također, on se vremenom razlaže i moramo ga dodavati. Sijeno mora biti dobro osušeno i ne smije potjecati od trave koja je formirala sjeme, jer ćemo tako spriječiti zasijavanje korova. Kao i sijeno, i slama treba biti suha i bez sjemena korovskih biljaka. Sloj slame ili sijena treba biti nešto deblji nego kada su u pitanju drugi materijali, jer su rastresiti.

Poželjno je staviti 10 do 15 cm debeo sloj. Nakon slijeganja on će biti oko 5 do 8 cm. Vremenom dolazi do njihovog truljenja i pretvaraju se u odlično organsko gnojivo koje hrani biljke. Istovremeno, mikroorganizmi koji se razvijaju na sjenu i slami koji se razgrađuju potiskuju štetne uzročnike bolesti jagode.

Kako iskoristiti šišarke i na što paziti?

Kod primjene materijala od četinjača moramo biti oprezni jer zakiseljavaju tlo. Neki materijali privlače štetnike, posebno puževe, dok ih drugi odbijaju.