Pretraga tekstova
Možda se čini prerano za bilo kakav uzgoj na otvorenom u zimskom periodu, no ima biljaka kojima hladno vrijeme i minusi ne smetaju.
Zima traje još mjesec i pol dana što znači da možemo očekivati još minusa, mraza i snijega. Sjetva povrća na otvorenom u veljači zvuči kao pravi izazov, no treba napomenuti da se u kontinentalnim dijelovima odnosi na kraj ovoga mjeseca i za biljke koje su tolerantne na niske temperature. U južnijim krajevima se može sijati i dva tjedna ranije.
Da biste ubrzali nicanje i rast te ih zaštitili od jačeg mraza i minusa, prekrijte ih agrotekstilom.
Rana sjetva boba je poželjna kako bi se izbjegao napad crne bobove uši (Aphis fabae) koja može zahvatiti čitavu biljku te napraviti potpunu štetu. Sijte ga krajem veljače, a u južnijim krajevima i dva tjedna ranije. Najbolje raste na srednje teškim i dobro propusnim tlima s pH 7 do 8. Može podnijeti temperaturu do -6°C. Voli osunčano tlo, ali uspijeva i u laganoj polusjeni. Ne podnosi sušu.
Dobri susjedi su mu cvjetača, krastavci, kupus, celer, kukuruz i mrkva, a ne slaže se s lukom i češnjakom koji inhibiraju njegov rast, kao ni s drugim mahunarkama.
Još jedna mahunarka kojoj odgovara ranija sjetva no ipak nije tako otporan kao bob. Grašak niče već kod temperature 4-6 °C, a idealna za nicanje je 15-16 °C. Mlade biljke podnose temperature i do -6 °C.
Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspijeva u hladu. Stoga, kraj veljače, ako vrijeme to dozvoli, bit će idealan za sjetvu ovog povrća kojeg možete uzgajati sukcesivno, posijati po jedan red svakih dva tjedna.
Ova povrtna kultura je skromnih zahtjeva za toplinom i otporna je na mrazeve. Rukola se može sijati od veljače, a najbolje je u više navrata kako biste ju imali tijeko cijele sezone.
Najbolje uspijeva na lakim, pjeskovitim i srednje teškim zemljištima čija je obrada slična kao i za drugo lisnato povrće. Budući da ima vrlo sitno sjeme, dva tjedna prije sjetve pripremite tlo koje treba bit mrvičaste strukture.
Ne zovu ga uzalud i feld salata, poljska salata jer, matovilac je također je vrlo otporna biljka, a može podnijeti temperaturu do -15 °C. Za klijanje mu treba tek nešto iznad 0 °C, rast 5 °C, optimalno 10 °C. Nema velike zahtjeve prema tlu. Najbolje uspijeva na osunčanim mjestima ili u blagoj sjeni.
Kao i kod rukole, i njemu treba tlo mrvičaste strukture pa ga pripremite prije same sjetve.
Luk je dosta otporan na niske temperature, klije i niče već na 2 do 3°C, a može izdržati na temperaturi do -5°C. Kod njegove sadnje je najvažnije da se ne smije uzgajati na istoj površini gdje su uzgajane biljke iz iste, porodice Alliaceae, do 5 godina zbog brojnih zajedničkih bolesti i štetnika.
Dobre predkulture za proljetnu sadnju su krumpir i grah.
Otporniji je od luka na zimu i mraz, jer ima čvršće ovojne ljuske. Češnjak niče na temperaturi od 3 do 5°C, a razvijena biljka je otporna na niske temperature čak i do -30°C.
Kao susjed u vrtu ne odgovara mahunarkama jer pod njegovim utjecajem formiraju manje cvjetova pa ga sadite dalje od gore spomenutih boba i graška.
Kakav je vaš plan, hoćete sijati ili saditi neku od navedenih vrsta? Pišite nam u komentaru ispod teksta.
Tagovi
Sjetva boba Sjetva graška Sjetva rukole Sjetva matovilca Sadnja luka Sadnja češnjaka
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Nada Kosovec
prije 1 godinu
Moje vrtno tlo je kiselo, ilovačasto i ne mogu ga obrađivati dok se ne presuši dobro. Sadnja je moguća tek u ožujku, poslije marčanih vjetrova. To mi je oteževajuća okolnost, ali nemam izbora. Mogu samo poželjeti sreću sretnicima s lakim tlima.
Stana Nikolić
prije 1 godinu
Ja ću morati sijati grašak ponovo. Onaj od jesenas mi je mraz ubio. Crveni i bijeli luk su posađeni. Rikolu ne volim, bob ni ne znam šta je a feld salata mi je pipkava za brati i čistiti. Sad treba pripremati zemlju i čekati da zatopli.