Pretraga tekstova
Možda se čini prerano za bilo kakav uzgoj na otvorenom u zimskom periodu, no ima biljaka kojima hladno vrijeme i minusi ne smetaju.
Zima traje još mjesec i pol dana što znači da možemo očekivati još minusa, mraza i snijega. Sjetva povrća na otvorenom u veljači zvuči kao pravi izazov, no treba napomenuti da se u kontinentalnim dijelovima odnosi na kraj ovoga mjeseca i za biljke koje su tolerantne na niske temperature. U južnijim krajevima se može sijati i dva tjedna ranije.
Da biste ubrzali nicanje i rast te ih zaštitili od jačeg mraza i minusa, prekrijte ih agrotekstilom.
Rana sjetva boba je poželjna kako bi se izbjegao napad crne bobove uši (Aphis fabae) koja može zahvatiti čitavu biljku te napraviti potpunu štetu. Sijte ga krajem veljače, a u južnijim krajevima i dva tjedna ranije. Najbolje raste na srednje teškim i dobro propusnim tlima s pH 7 do 8. Može podnijeti temperaturu do -6°C. Voli osunčano tlo, ali uspijeva i u laganoj polusjeni. Ne podnosi sušu.
Dobri susjedi su mu cvjetača, krastavci, kupus, celer, kukuruz i mrkva, a ne slaže se s lukom i češnjakom koji inhibiraju njegov rast, kao ni s drugim mahunarkama.
Još jedna mahunarka kojoj odgovara ranija sjetva no ipak nije tako otporan kao bob. Grašak niče već kod temperature 4-6 °C, a idealna za nicanje je 15-16 °C. Mlade biljke podnose temperature i do -6 °C.
Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspijeva u hladu. Stoga, kraj veljače, ako vrijeme to dozvoli, bit će idealan za sjetvu ovog povrća kojeg možete uzgajati sukcesivno, posijati po jedan red svakih dva tjedna.
Ova povrtna kultura je skromnih zahtjeva za toplinom i otporna je na mrazeve. Rukola se može sijati od veljače, a najbolje je u više navrata kako biste ju imali tijeko cijele sezone.
Najbolje uspijeva na lakim, pjeskovitim i srednje teškim zemljištima čija je obrada slična kao i za drugo lisnato povrće. Budući da ima vrlo sitno sjeme, dva tjedna prije sjetve pripremite tlo koje treba bit mrvičaste strukture.
Ne zovu ga uzalud i feld salata, poljska salata jer, matovilac je također je vrlo otporna biljka, a može podnijeti temperaturu do -15 °C. Za klijanje mu treba tek nešto iznad 0 °C, rast 5 °C, optimalno 10 °C. Nema velike zahtjeve prema tlu. Najbolje uspijeva na osunčanim mjestima ili u blagoj sjeni.
Kao i kod rukole, i njemu treba tlo mrvičaste strukture pa ga pripremite prije same sjetve.
Luk je dosta otporan na niske temperature, klije i niče već na 2 do 3°C, a može izdržati na temperaturi do -5°C. Kod njegove sadnje je najvažnije da se ne smije uzgajati na istoj površini gdje su uzgajane biljke iz iste, porodice Alliaceae, do 5 godina zbog brojnih zajedničkih bolesti i štetnika.
Dobre predkulture za proljetnu sadnju su krumpir i grah.
Otporniji je od luka na zimu i mraz, jer ima čvršće ovojne ljuske. Češnjak niče na temperaturi od 3 do 5°C, a razvijena biljka je otporna na niske temperature čak i do -30°C.
Kao susjed u vrtu ne odgovara mahunarkama jer pod njegovim utjecajem formiraju manje cvjetova pa ga sadite dalje od gore spomenutih boba i graška.
Kakav je vaš plan, hoćete sijati ili saditi neku od navedenih vrsta? Pišite nam u komentaru ispod teksta.
Tagovi
Sjetva boba Sjetva graška Sjetva rukole Sjetva matovilca Sadnja luka Sadnja češnjaka
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Nada Kosovec
prije 1 godinu
Moje vrtno tlo je kiselo, ilovačasto i ne mogu ga obrađivati dok se ne presuši dobro. Sadnja je moguća tek u ožujku, poslije marčanih vjetrova. To mi je oteževajuća okolnost, ali nemam izbora. Mogu samo poželjeti sreću sretnicima s lakim tlima.
Stana Nikolić
prije 1 godinu
Ja ću morati sijati grašak ponovo. Onaj od jesenas mi je mraz ubio. Crveni i bijeli luk su posađeni. Rikolu ne volim, bob ni ne znam šta je a feld salata mi je pipkava za brati i čistiti. Sad treba pripremati zemlju i čekati da zatopli.