• Zg trešnja
  • 21.06.2019. 12:00
  • Zagrebačka, Zagreb

Zlatan Kljaković Gašpić: Zagrebačka trešnja na udaru globalne klime i uvoznog lobija

Udruga proizvođača Zg trešnja ove će godine na tržište Zagreba, čije su potrebe 500 do 600 tona trešnja, isporučiti svega 40 tona trešanja. Sve skupa, berba je podbacila 90 posto u odnosu na lani, kaže Zlatan Kljaković Gašpić.

Foto: Marinko Petković
  • 587
  • 40
  • 0

Na OPG Zlatana Kljakovića Gašpića, koji ima 2,54 ha trešanja na planataži u Majkovcu, kod Sv. Helene, 1200 stabala dvije sorte koje se međusobno oprašuju, a što je ove godine izostalo zbog jako kišovitog i hladnog travnja, ubrano je sam pet kilograma trešanja, a zbog oštećenja na Bingu, Izabeli, Vanu i drugim sortama trešnje, trebalo je tražiti 30 zdravih od 200 trulih trešanja što je, sve skupa, jako poskupjelo berbu gradske robne marke Zg trešnja.

Klimatske promjene su puno gore od očekivanih

Agronom Zlatan Kljaković Gašpić kaže da je godina za trešnju bila jako teška, a da je sad berba, koja će završiti ranije deset dana, već idući tjedan (25. lipnja) biti 'debeli minus', što je druga takva berba u zadnje tri godine, jer je voćnjake u Zagrebačkoj županiji, 2017. godine pogodio jak mraz.

Udruga proizvođača Zg trešnja ove će godine na tržište Zagreba, čije su potrebe 500 do 600 tona trešnja, isporučiti svega 40 tona trešanja, jer je sorta Regina imala samo 10 posto ploda, Lapis 50 posto, a Lady Love na 200 voćaka, ima samo 20 kilograma trešanja. Sve skupa, berba je podbacila 90 posto u odnosu na lani, kaže Kljaković Gašpić.

Nakon svega što nas je pogodilo u travnju, kaže, već sredinom lipnja su došle ekstremne vrućine za ovaj dio godine na kontinentu i sad su voćke pod stresom, što znači poremećeno zrenje. Dakle, pojavili su se i štetni insekti, a ne smijemo intervenirati sa zaštitnim sredstvima dok je berba, kaže on.

"Zbrajajući štete u voćnjaku, čudi me da nitko nije proglsaio elementarnu nepogodu, niti jedinice lokalne samouprave niti županija, ali moram kazati da ovo više i nije nepogoda, već drastična klimatska promjena, što je puno gore od očekivanog. Zbog svega toga, ali i šteta na kukuruzu, kojeg mnogi nisu presijali, mogu se očekivati više cijene voća, ali i povrća, još prije jeseni", računa Kljaković Gašpić.   

Uvozni lobi uvozi smeće iz Europe u Lijepu našu   

Put do nasada trešenja vodio je Kljakovića Gašpića preko jabuka koje je posadio još 1988. godine. No, onda je, kaže, još prije 20 godina shvatio da domaće jabuke nemaju budućnost, što se poslije pokazalo i točnim, pa je 2004. godine posadio trešnje i nije se pokajao. Iako je i sam 'agronom s dna kace', kako kaže, nitko ništa nije znao o prakitičnom uzgoju trešnje. "I sad, kad sam, usvojio najmoderniju svjetsku tehnologiju u uzgoju trešnje, nisam se odrekao učenja i studijskih putovanja, jer se u Italiji, a potom i u Belgiji i Nizozemskoj, te južnoj Njemačkoj i Austriji, ima što vidjeti kad je riječ o uzgoju trešanja", kaže Kljaković Gašpić. 

Kad je  riječ o voćnjaku, put do uspjeha u proizvodnji trešanja je u kombinaciji rezidbe, zimske i ljetne, s gnojidbom preko tla, odnosno lista. Naravno, obvezno je i navodnjavanje, sustavom kap po kap, za što Kljaković Gašpić ima tri jezera u šumi s vlastite zemlje. Osigurano je i tržište, ono postoji, jer trešanja nikada neće biti dovoljno, kako u svijetu, tako i kod nas. Plan je udruge da za koju godinu 10 aktivnih  članova, osigura dovoljno trešanja iz domaćeg uzgoja za tržište Zagreba. Troškovi branja trešanja, između 30 i 50 posto, su najveća stavka u njihovu uzgoju.      

Udruga proizvođača Zg trešnja ove će godine na tržište Zagreba isporučiti svega 40 tona trešanja

S druge strane, kaže, postoji veliki problem s uvozom voća i povrća u Hrvatsku, posebno u jeku ili neposredno pred domaću berbu, što ne trpi ni jedna druga zemlja, bilo u EU ili našem okruženju. "Već 25 godina skupina od 50-ak uvoznika, s kojima ne želim imati nikakvog posla, ali sam spreman na borbu protiv njih do istrebljenja, uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju. Konkretno, u jeku domaće berbe se uvoze trešenje iz Tunisa ili Grčke, a prodaju se pod 'zadarske' na gradskim tržnicama diljem Lijepe naše. Ili još gore španjolske trešnje povučene s tržišta Njemačke, zbog  vinske mušice, uvoze se i prodaju u Hrvatskoj po voćarnama i štandovima. Kome je to u interesu, ako nije samo i jedino uvoznom lobiju, koji to radi jer ima i te kakav interes da uvozi smeće iz EU-a", ističe Kljaković Gašpić.

Trešnje I klase skuplje od mesa

Na našu primjedbu da je cijena I klase Zg trešnje od 40 kuna za kilogram, skuplja od mesa, prevelika za domaće prilike, Kljaković Gašpić spremno kaže da slobodno oni koji tako misle, a vidjeli smo da nismo jedini, dođu u njegov voćnjak, nedaleko Zagreba, te ono što uberu, mogu i ponijeti jer to nije, nakon što su se mnogi i okušali u branju, nimalo lagan posao. Osim toga, tvrdi, cijena trešanja na domaćem tržištu je još uvijek dvostruko niža od one u zemljama zapadne Europe.

Trešnja je vrlo profitabilna, ali i zahtjevna voćna vrsta. Naime, na hektaru trešanja, ako se ima vrlo dobar urod i tržište izvan trgovačkih kuća, može se lijepo zaraditi. No, koja sorta trešnja, a ima ih dosta iz Češke i Italije, koje imaju i 'marketišku podlogu', na domaćem tržištu najbolje rađa, odosno otporne su na štetnike, ali i učestle klimatske nepogode, domaći uzgajivači trešanja mogu doznati na pokušalištu trešanja u Donjoj Zelini.

Naime, tamo na šest različitih podloga, agronomski stručnjaci,  uzgajaju u kontroliranim uvjetima, ispod zašitnih mreža brojne vrste trešanja: Sandra, Oktavia, Debora, Black Star, Blaze Star, Grace Star, Justina, Diana, Livia, Tamara, Namosa, Sandra, Tim... 


Povezana biljna vrsta

Trešnja

Trešnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Cherry | Latinski naziv: Prunus avium L.

Trešnja se uzgaja za potrošnju u svježem stanju, manji broj uzgaja se samo radi prerađevina (kompoti, džemo­vi, marmelade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Zg trešnja Zlatan Kljaković Gašpić Uzgoj trešanja Trešnja Klimatske promjene Berba Potrebe Cijena


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi