Kako zemlja ne bi propadala, prvo smo je obrađivali pa sijali travu, a onda došli na ideju posaditi orahe, kaže Thomas Heinz Pandžić koji ima nešto više od 1.900 sadnica na 15,8 hektara zemljišta.
Na imanju obitelji Pandžić u Donjim Eminovcima kraj Požege, nešto više od 1.900 sadnica oraha proteže se na ukupno 15,8 hektara zemljišta. Zemlju su još prije deset godina, kaže vlasnik Thomas Heinz Pandžić, prvotno namijenili izletištu, no dozvole nikako nisu stizale.
"Kako zemlja ne bi propadala, prvo smo je obrađivali pa sijali travu, a onda došli na ideju posaditi orahe", kaže.
Stručni nadzor nekadašnje savjetodavne službe pomogao je da se sadnice odlično prime, no štetu su im već u prvoj godini napravile divlje životinje. 'Stvar' su opet spasili savjeti s obzirom da su sadnice bile još vrlo mlade, a neke od njih polomljene i desetak centimetara iznad tla.
"Rezali smo do kalema i taj dio se dosta primio, jedino će malo kasnije nići“, tvrdi sugovornik te dodaje kako bi veći prinos mogao biti nakon tri godine, a puni očekuju tek u šestoj, sedmoj godini od sadnje.
Otkrio je i zašto je odustao od registracije eko proizvođača, mada je sam početak i sadnja odrađen u svim potrebnim uvjetima za tu proizvodnju.
U Slavoniji podižu nasad od 200 hektara oraha sorte chandler i planiraju agroturizam
"Uzeli smo eko sadnice i razmišljali o takvoj proizvodnji oraha, držali se i gnojiva kod pripreme zemlje, međutim, kad smo vidjeli sve te papire, probleme i izvještaje shvatili smo da je to preskupo voditi i odustali. Nastavit ćemo obrađivati zemlju i koristiti takva gnojiva u proizvodnji, samo se nećemo voditi kao eko proizvođači", pojašnjava.
Dok nasad ne izraste, odlučili su iskoristiti zemlju oko oraha.
"Zatravnili smo kako bismo dobili i nešto poticaja od livade, a trava nam svakako treba za ovce, krave, svinje i ostale životinje. Imat ćemo, dakle, i sjenaže za hranidbu stoke", ističe Pandžić.
Objašnjava i kako se zemlja na kojoj su podignuti nasadi pokazala nezahvalnom za ostale agrikulture pa su morali odraditi dobru pripremu za orahe te sada vode brigu da koriste kombinaciju najkvalitetnijih eko gnojiva kako bi od samog početka imali dobar omjer hranjivih tvari i vlage. Rade ju ručno kako bi se izbjegao direktan dodir gnojiva s korijenom, a obavljaju i prihranu preko lista.
"Prati nas Tomislav Božićević iz Uprave za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede i daje nam detaljne upute s čime i kako špricati nasad", naglašava sugovornik.
I dok mnogi odustaju od oraha zbog promjena u poticajima i neisplativosti eko nasada, ova obitelj uvjerena je kako će se s vremenom isplatiti kroz plod, a kasnije, kada vrijeme dođe za to, i kroz samo drvo 'koje će poslužiti djeci i unučadi'.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv
Đuro Japaric
prije 4 godine
Orah je u ekonomskom smislu najrizičnija voćna vrsta i promašaj je posaditi 15 ha ! Ja ih imam na svojoj zemlji a na zemlji koju sam uzeo u zakup sadim ih da ne bude ruglo u selu ( ŠIKARA ) ! Iskrčio sam sa obitelji 3 ha tuđe privatne zemlje ! Ovisno o položaju i nagibu terena sadim orah - breska - orah ! Breskva rodi već u drugoj godini i dok se orah raširi da ima neke koristi od bresaka ! Između redova sijem faceliju za pčele i zelenu gnojidbu ! U zatravnjenom voćnjaku neće orasi rasti !