• Nasad oraha
  • 29.03.2020. 09:00
  • Brodsko-posavska, Mašićka Šagovina, Žumberkovac, Okučani

U Slavoniji podižu nasad od 200 hektara oraha sorte chandler i planiraju agroturizam

Bernardica i Josip Polonijo, inače iz Vrbnika na otoku Krku, ovog su proljeća u Slavoniji počeli saditi veliki orašnjak, vjerojatno najveći u Hrvatskoj s američkom lateralnom sortom chandler. Prije nego li nas je pogodila pandemija, obišli smo budući nasad.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 6.444
  • 1.350
  • 1

Vjerojatno najveći nasad oraha američke sorte chandler u Hrvatskoj sade Bernardica i Joško Polonijo, vlasnici tvrtke Agropol d.o.o. iz Vrbnika na otoku Krku. Na površinama koje su kupili u selima Mašićkoj Šagovini i Žumberkovcu u Općini Okučani, na prekrasnim južnim obroncima Psunja, planiraju posaditi oko 200 hektara oraha. Riječ je o dva spojena sela u kojima je do prije četrdesetak godina živjelo oko 320 stanovnika, a prema posljednjem popisu (2011.) bilo ih je samo sedmero. Bavili su se uglavnom šumarstvom i poljoprivredom (ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo).

Zanimljivo je kako su se ovi poduzetni ljudi koji imaju manju građevinsku tvrtku i koji se na Jadranu i na jezeru Sabljaci kod Ogulina bave turizmom, posvetili i poljoprivredi. Otkud odluka za pokretanje tog posla u zapadnoj Slavoniji?

"Sasvim slučajno. Mama Anka mi je rodom iz Nove Gradiške i kako sam povremeno dolazio u njezin rodni grad vidio sam priliku u kupnji zemlje koja se prodaje u ovom kraju, stradalom u Domovinskom ratu. Kupili smo najprije zemlju u Rogoljima, Ratkovcu, Kukunjevcu i Vrbovljanima, u svakom tom selu po nekoliko hektara. Onda sam shvatio da je upravo u Mašićkoj Šagovini prilika za okrupnjavanje posjeda i  počeli smo tu kupovati velike površine“, kaže Josip Polonijo objašnjavajući kako se upustio u taj veliki poljoprivredni projekt.

Ovog proljeća počela je sadnja najvećeg nasada oraha 

Nakon što je u tom selu kupila ukupno oko 300 hektara zapuštenih površina, tvrtka Agropol posljednjih nekoliko godina počela je intenzivno krčiti i uređivati zapuštene parcele koje su tridesetak godina zarasle u šikare i šumarke i privoditi ih kulturi.

Lateralna sorta oraha koja rano prorodi

"U međuvremenu smo iskrčili oko 250 hektara i odlučili za saditi orahe chandler. Riječ je o američkoj lateralnoj sorti koja rano prorodi, već nakon 3-4 godine, a oko osme godine ti orasi dolaze u puni rod. Nabavili smo 32 tisuće sadnica tih oraha i  počeli smo ih saditi. Možda malo kasno, ali se nadam da ćemo ovog proljeća posaditi oko 200 hektara“, priča mi Josip dok obilazimo veliko radilište na kojemu tridesetak radnika raspoređenih u nekoliko ekipa dnevno sadi i blizu 900 sadnica oraha.

Uglavnom su to ljudi iz obližnjih sela: Mašićke Šagovine, Trnave, Smrtića, Gornjih Bogićevaca, Ratkovca, ali i udaljenijih mjesta: Požege, Pleternice, Novske. Zemljište je prilično suho, zimi se nije akumuliralo dovoljno vlage u tlu, jer su izostale oborine, pa jedna ekipa odmah zalijeva posađene sadnice.

Dok obilazimo teren kratko zastajemo kod te ekipe koju vodi Mario Knežević, nezaposleni hrvatski branitelj iz obližnjeg sela Smrtića.

"Kod gospodina Polonija radim već duže vrijeme. Na ovim poslovima zaposlio je dosta ljudi. Bio sam sedam godina u Domovinskom ratu, ali nemam nikakvih prihoda i da nema sada ovakvih ljudi, ne znam bih li imao kruha, a otac sam devetero djece. Zaposlio je dosta nas sirotinje, uredno nam plaća za obavljene poslove“, zadovoljan je naš sugovornik poslom i, kako ističe, ljudskim odnosom gazde.

Sami financiraju pretvaranje šikara u plodno zemljište

I sedamdesetčetverogodišnjoj Milki Vrljanović iz Mašićke Šagovine, koja zalijeva tek posađene sadnice oraha, drago je  što je obitelj Polonijo kupila i okrupnila zemlju u njihovu selu i što sadi veliki voćnjak.

Iskrčeno je zemljište zaraslo u šikaru 

"Moj suprug, ja i još nekoliko starijih stanovnika, koliko nas sada ima u selu, ne bismo mogli živjeti od divljači da se ovdje prije desetak godina nije pojavio ovaj marljivi i pošten čovjek koji se upustio u velik posao. Već do sada preporodio je Mašićku Šagovinu, lijepo je vidjeti da ovdje radi toliko ljudi, selo je živnulo“, kaže Milka.

Josip me je odveo u selo gdje su velike kamare drvne mase sa iskrčenih površina. Uglavnom se najviše radi o johi, vrbi, topoli i bagremu. Ta masa se sječka i velikim kamionima odvozi u kogeneracijsko postrojenje, elektrane na drvnu biomasu, u Županji.

Propješačili smo i do oko kilometar udaljene parcele na kojoj je traktor jačine 220 konjskih snaga malčirao ostatke iskrčenog raslinja i panjeva. Tako osvojeno i uređeno zemljište pripremaju za sadnju.

"Šteta što država i EU nekim najavljenim mjerama financijski još ne pomažu ovakvo pretvaranje šikara u plodno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju, nego sve financiramo vlastitim novcem, a to je vrlo skupo“, kaže Josip.

Obilazeći veliko imanje došli smo i do Mirjane Novinc iz Pleternice koja je do sada radila na nekoliko većih projekata sadnje sibirske borovnice, kestena i vinove loze, a na imanju tvrtke Agropol vodi jednu ekipu na sadnju oraha.

"Bilo bi dobro da što prije padne obilnija kiša, jer je zemlja prilično suha. Za sada poslovi dobro napreduju, nadamo se da ćemo orahe posaditi dok ne počnu listati. Inače, svaka čast Josipu i njegovoj obitelji koji sade ovoliku plantažu i na tim poslovima zapošljavaju ljude.“

Do sada uložili desetak milijuna kuna

Kompletan posao u Mašićkoj Šagovini vodi Josipov ujak Ivo Radošić iz Nove Gradiške.

"Puno se trudimo da ove terene pretvorimo u jednu veliku ekološku plantažu, da to bude nešto posebno. Bilo bi dobro kada bi i država barem malo novčano poticala krčenje, čišćenje i uređenje zapuštenih površina. Također, možda bi Hrvatske vode trebale pomoći urediti potok koji protječe kroz imanje. Problem su i porušene kuće, kako riješiti te ruševine da Mašićka Šagovina u kojoj Josip planira i ekoturizam bude ljepša. Došao je u Slavoniju sa mora, ovdje ulaže velik novac koji ondje zaradi. Ovo će biti prava ekološka oaza, to je podnožje Psunja sa potocima i dvadesetak izvora“, kaže Josipov ujak Ivo Radošić.

Naš domaćin zaljubio se u ovaj kraj. Kaže, svjestan je da se upustio u veliki posao, ali se nada da će uspjeti u planovima.  

Drže i 250 ovaca travničke pramenke 

"Ako nam se posreći mogli bismo krenuti i s nekim oblikom agroturizma, u tome već imamo iskustva. Ovdje smo uz zemlju kupili i 12 obnovljenih i pedesetak srušenih kuća. Dio  ih planiramo urediti i osposobiti za pružanje takvih usluga. Velika nam je želja izgraditi jezerce i popratne sadržaje za turiste. Na jesen planiramo posaditi voćnjak sa starim sortama voća koji bi bio i mali edukacijski centar za učenike, studente i posjetitelje - zaljubljenike u prirodu i voćarstvo. Na imanju imamo i stado od 250 ovaca travničke pramenke, planirali smo proizvodnju sira, a još smo u fazi čekanja jer je teško naći muzača ovaca.

Posebno me raduje što je ovo područje ekološki čisto, trideset godina nije bilo uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. Nadamo se da će nam unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima zbog suše ova sadnja oraha uspjeti što bi nam bio dobar poticaj za nova ulaganja. Nažalost, u Slavoniji je posljednjih tridesetak godina mnogo ovakvih napuštenih sela poput Mašićke Šagovine i Žumberkovca, sa vrlo malo stanovnika i to uglavnom starijih, koji ne stvaraju prihode jer ne mogu iskoristiti bogate resurse“, upozorava ambiciozni Josip pun želja da ostvari svoj naum.

Do sada su supruga Bernardica i on u kupnju zemlje, kuća, mehanizaciju, sadnice i financiranje radova uložili desetak milijuna kuna.


Fotoprilog


Tagovi

Josip Polonijo Bernardica Polonijo Nasad oraha Vrbnik Slavonija Krčenje šikare


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Izabrali smo 10 finalista #mojepovrće

Dragi naši. Žiri Agroklub odradio je težak posao i izabrao 10 finalista igre #mojepovrće. Deset naj su: Marija Balog  Filipa Beroš Marina Buk Elvis Horvatinović Dragana M...

Pročitaj cijelu bilješku