Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredna zadruga Bajmak
  • 20.06.2017. 16:30

Združili 450 ha pod voćnjacima i grahom

Okupljeni u Poljoprivrednu zadrugu Bajmak u baranjskom Topolju, nekolicina obitelji i prijatelja združila je iskustvo, znanje i zemlju kako bi je oplemenili ratarskim kulturama i nasadima voća. Marelice, šljive, jagode, ali i grah zaživjeli su u panonskoj ravnici. Ono što uzgoje kažu i prodaju nemalo nakupcima, a po voće im preko granice dolaze i Mađari.

  • 2.771
  • 266
  • 0

Nedaleko Belog Manastira u Topolju udružilo se sedmero zadrugara i u panonskoj ravnici osnovalo Poljoprivrednu zadrugu Bajmak. Par obitelji i prijatelja tako na "združenih" 450 hektara zemlje uzgaja ratarske kulture odnosno marelice, šljive, jagode, a zaživjelo im je i eksperimentalno polje graha.

Kako nam kaže jedan od zadrugara, upravitelj Vinko Kovačev na 20 hektara zemlje imaju šljivik, na dva su im hektara jagode, na 5 marelice i na dva imaju polje graha, običnog tamošnjeg. Bavili su se Topoljčani svojedobno i sušenjem voća (šljive, marelice) ali zato više nemaju vremena.

Kompletna automatska linija za sušenje voća

Žao im je kažu, da im je taj dio proizvodnje utihnuo to više jer sušenje voća i nije tako komplicirano, a oni imaju kompletnu rostfraj liniju tog proizvodnog procesa, sa stolovima za pripremu, pranje, sortiranje. Automatski su i programi (temperatura, vlaga) pa posao i nije kompliciran za primjerice rad jedne četveročlane obitelji, kaže Vinko. Samo da to rade dodaje i da nemaju svoju sirovinu, bio bi to dobar izvor prihoda.

Sušenje voća dobar posao, kilogram svježe šljive 2, a sušene 30 kuna

To više jer primjerice kilogram svježe šljive prodaje se po dvije kune a one sušene i po 30 pa je posao itekako isplatilv. Za šljivu objašnjava, njenu obradu odnosno sušenje i sve što u to ulazi potrebno je 16 do 18 sati. Da se napuni i pripremi jedna šarža (kapacitet 1,5 tona) treba osam sati odnosno rad dva čovjeka.

Prodaja sušare za 50.000 kuna

Kako im cijeli program sušare sada stoji oni bi je čak i prodali, za oko 50 tisuća kuna. Dok su ga radili bio je to dobar posao, ali sada nisu u njemu već se bave nasadima voća i ratarstvom pa ne stižu "do sušare".

Od marelica ove godine 20 tona prinosa

Ne mogu se kažu prihvatiti posla sa sušenim voćem jer ga imaju puno s ostalim nasadima a uključuje to i marelice od kojih ove godine očekuju oko 20 tona prinosa. Imaju rane sorte koje će po kilogramu prodavati po pet kuna, a lani su doznajemo išle po devet. Plodove marelica ponajviše će otkupiti nakupci (s njima nema čekanja isplate) kaže naš sugovornik koji ovih dana vrijeme uvelike provodi u voćnjaku gdje su već ubrali 3,5 tone voća. Odvest će se ono diljem Hrvatske, nemalo u Zagreb i na more.

Branje voća po satu do 20 kuna

Rame uz rame sa beračima koji po satu dobivaju od 15 do 20 kuna gospodin Vinko je brao marelice već od 5 sati ujutro, dok sunce kaže ne zagrije, jer po vrućini se ne može raditi makar se nalazili pod krošnjama drveća. Jedan berač otkriva na dan može ubrati oko 300 kg voća, a njihovo je manjih stabala, ciljano formirane krošnje "na stranu" kako bi se plodovi mogli brati sa zemlje.

Za uzgoj marelica najvažnija lokacija

U usporedbi sa šljivama kažu nam zadrugari "marelice bolje idu", a za uzgoj tog voća najvažnija je lokacija (njihovi su nasadi na 180 metara nadmorske visine). Tvrde da ta voćka nije zahtjevna, iako dobrom urodu pridonosi i to što je u plodnoj panonskoj ravnici. Kažu kako ne znaju kakva iskustva bilježe drugi uzgajivači marelica, ali one koje Topoljčani imaju u svojim nasadima ne zahtjevaju neku veliku brigu. U uzgoj su uvrstili tri rane sorte marelica koje se sve dobro "kalaju" (odvajaju od koštice). Prodaju ih i na kućnom pragu po deset kuna, kao kažu nam profitabilnu kulturu za koju je idealna nadmorska visina od 170 do 210 metara.

Korijen od džanarike, stablo od šljive, krošnja od marelice

Kada je o stablima marelice riječ, njihovo je duplo kalemljeno pa im je korijen od džanarike, stablo od šljive a krošnja od marelice. Najranija sorta zadrugarima starta od prvog lipnja a druge dvije u prvoj dekadi šestog mjeseca. Kažu da prodaju sve što im izraste a kada je o uzgoju marelica riječ, Osječko-baranjska županija bilježi oko 150 hektara nasada te kulture što je polovica proizvodnja Hrvatske, u kojoj je u upisnik upisano tek 300 hektara pod tim voćem.

Preko granice po marelice dolaze Mađari iz Pečuha i Mohača

Marelice zadruzi Bajmak uvelike kupuju Mađari iz Mohača i Pečuha jer tri su kilometra od mađarske granice, a sa kućnog im praga znaju odnositi i po desetak kilograma voća. To ih izvlači jer kažu nam "najsiromašiji smo dio Hrvatske", a tako ne bi trebalo biti kao ni situacije da je tamo i mladih ljudi malo po selima nema gotovo nikog tko bi se bavio poljoprivredom. Mi obrađujemo zemlju od 43 kuće koje su se nekad bavile poljoprivredom kaže Vinko dodajući kako je prije rata kod njih u selu bilo 700 stanovnika a danas ih je tek 300, od čega su 60% stari ljudi.

Obrađuju zadrugari 120 hektara svoje zemlje, oko 110 državne, a ostalo je od privatnih osoba (zakup) pa im posla ne nedostaje kao ni planova koje će realizirati dio po dio. Posebice jer su tu i krediti bez kojih je ističu danas malo tko. Kako je "poljoprivreda tvornica na otvorenom" pa ovisite o vremenu, a ne znate ni kakve će biti cijene u konačnici, tj. prodaja i hoće li vam netko na vrijeme platiti, treba pametno raditi smatraju u Bajmaku.

Grah se prodaje cijelu godinu

Zato su i posadili eksperimentalno polje graha od dva hektara, jer biljka je to koja može stajati i prodavati se cijelu godinu, a i strojevi za početak, mogu obraditi dva hektara. Ako im se ta kultura pokaže u redu, iduće bi je godine posijali na čak desetak hektara zaključuju zadrugari.


Tagovi

Poljoprivredna Voće Sušara Pečuh Zadruga Bajmak Topolje Beli Manastir Marelice Šljive Grah Jagode Mađari Otkup


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.