Pretraga tekstova
Često naše eko proizvode izjednačavamo s konvencionalnim kako bi ih uspjeli prodati jer je steći povjerenje dugotrajan proces, a ljudi cjenovne razlike radi, kupuju sve i svašta, samo ne zdravo i eko, kaže Marica Završki koja se s obitelji bavi uzgojem eko kupina.
Marica Završki posao u trgovini zamijenila je poljoprivredom. Sve je, prema njezinim riječima, počelo ne tako davne 2003. godine kada je u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Završki, posadila pola hektara eko kupine, a potom, nakon dvije godine, još toliko, zahvaljujući čemu se danas može podičiti prodajom ekoloških proizvoda na osječkoj tržnici. Uz kupine uzgajaju i jagode koje su zasadili između redova kupina.
"Suočeni s teškom situacijom u Slavoniji i Baranji, odlučili smo se na kupovinu pola hektara zemljišta uz kuću, te dugo razmišljali s čime bismo ju mogli obogatiti. Istražujući tržište i čitajući knjige, shvatili smo da na osječkom tržištu nema kupina, te smo zakoraknuli u slatko crno, ljubičasto - crveni svijet", opisuje početke.
Napravili su starinski podrum gdje se danas odvija prerada. Osim toga, imaju i kušaonicu, kao još jedan dobar potez čiji je cilj bio razvoj turizma na gospodarstvu u srcu Darde.
"Ako želite nešto imati, morate jako puno i predano raditi. Sretna sam što imam supruga i troje djece koji marljivo rade na gospodarstvu. Za vrijeme berbe ponekad ne stignemo sve završiti u jednom danu te moramo raditi nekoliko dana zbog različitog dozrijevanja kako bi na tržište plasirali što kvalitetnije proizvode. Pomažu nam tada i prijatelji te rodbina, jer su prinosi na 3.000 sadnica jagoda i više nego zadovoljavajući", objašnjava ona.
Uzimajući u obzir da su marljivi Završki u ekološkoj poljoprivredi više od jednog desetljeća, susretali su se, a poglavito u samim početcima, s mnogim problemima oko ekoloških sredstava, kojih, tvrdi ona, nije bilo.
"Nekoć davno, radili smo zaštitu s preslicom, gavezom, ljutom paprikom, bijelim lukom i koprivom, a s obzirom na to da su se isti pokazali djelotvornim, koristimo ih i danas. Unatoč tome, susrećemo se s nedostatkom zemljišta, te oscilacijom cijena prilikom čega često naše eko proizvode izjednačavamo s konvencionalnim kako bi ih uspjeli prodati jer je steći povjerenje dugotrajan proces, a ljudi cjenovne razlike radi, kupuju sve i svašta, samo ne zdravo i eko. Nažalost, država ne radi na svijesti ljudi, što nije samo državni, nego i globalni problem, tako da nastojim što je više moguće izaći u susret potrošačima", dodaje Marica koja je na 7. sajmu organskih proizvođača u Subotici dobila priznanje za svoje proizvode baš u vrijeme kad je ekološka proizvodnja postala sve popularnija, a konkurencija sve veća.
Tagovi
Marica Završki Ekološka proizvodnja Proizvodnja kupina Proizvodnja jagoda Kupinovo vino Eko proizvodi Tržište Prodaja Darda
Autorica
Više [+]
Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.