• Prodaja voća
  • 17.02.2019. 12:00
  • Požeško-slavonska, Oljasi, Velika

Zbog lošeg plasmana voćari priželjkuju manje uroda

Razgovarali smo sa Zdenkom Došenom i Dankom Radićevićem, proizvođačima konzumne šljive. Prošle godine su im se voćnjaku grane savijale do tla koliko je na njima bilo plodova. Kako će biti ove?

Foto: Youtube/screenshot
  • 471
  • 58
  • 0

Zdenko Došen iz Požege na gotovo tri hektara u Oljasima uzgaja konzumne šljive. Prošle godine i u njegovom voćnjaku grane su se savijale do tla koliko je na njima bilo plodova. No, kako kaže, apsurdno je da u našem voćarstvu tako rodna godina nije jednaka pojmu "uspješna godina".    

"Po ovim ekonomskim vrijednostima je bolje kad ima manje uroda. Manje troškova imam jer velim, eventualno ako je rodna godina, moja zarada se tu mjeri u lipama, da ne računam svoj rad i trud. A kad nema roda, manje je berbe, manje troškova, ostaje mi kao i u rodnoj godini jedina zarada od poticaja", rekao je Zdenko Došen

Danko Radićević iz naselja Magić Mala, proizvođač je krušaka, šljiva i rakije od spomenutog voća, a kada je riječ o tržištu konzumnog voća, niti on nema puno ohrabrujućih riječi.

Rješenje u otkupnim centrima?

"Ne znate što je gore. Kad imate godine kao što je ova - rodna, u Magić Maloj godina je bila za nas voćare po urodu odlična, ali kad voće rodi i kad ga ima svuda cijena je nikakva. Trgovci nas ucjenjuju, daju besramno niske cijene i onda je to veliki problem", rekao je Radičević.   

Otkupni centri, kako kaže Radičević, barem bi djelomično olakšali situaciju oko plasmana voća. 

"To bi bilo jedino rješenje. Ja osobno imam pet hektara voćnjaka. Moj posao je proizvodnja voća, borba s bolestima, insektima. To treba sve održavati, puno je posla i mi nemamo vremena tražiti tržište. Mi se nemamo vremena boriti na tržištu i to prodavati, tražiti kupce i praktički ih moliti da kupe. To ne treba biti naš posao", ističe Radičević. 

"Najveći kupci su trgovački centri i ti ljudi su, moram naglasiti, vrlo korektni", naglasio je Došen.

Trebalo bi osnovati specijaliziranu agenciju da pomogne u plasmanu

Zdenko Došen smatra kako bi velik teret s leđa voćara, čiji je primarni posao proizvodnja, skinulo osnivanje određene Agencije za plasman poljoprivrednih proizvoda. 

"Uz sve agencije koje imamo smatram da bi jedna takva specijalizirana agencija dobro došla svima. Dijelom bi spasila tu našu poljoprivredu, da imamo nekoga tko će naći tržište. Ja prije podne telefoniram, zovem: "Dobar dan, molim vas, trebate li šljivu? Pitaju me cijenu, ja kažem da je ona tri kune, a odgovor je: "Hvala, ne trebamo"! Ovakav način rada ne vodi ničemu, ne možemo mi tu prosperirati", ističe Došen.   

Hladnjača u kojoj bi proizvođači mogli uskladištiti plodove, u Požeško-slavonskoj županiji obećava se već dugi niz godina. 

"Sve ove godine priča se o hladnjači. Ja ju kao pojedinac s ovim prihodima što ostvarujem ne mogu napraviti. Jedne godine smo imali hladnjaču u Požegi i to je bilo dobro. Znam da dolazi sorta na berbu, organiziram berbu i stavljam plodove u hladnjaču. Nalazim kupca, tovarim, gotovo, šljiva riješena! Međutim, ovo je strahovito stresno", priznaje Došen. 

Uzgoj konzumnog voća je neisplativ

Kada se s prihodom zbroje i oduzmu ulog i utrošeno vrijeme, uzgoj konzumnog voća je neisplativ.  

"Prošla godina je neisplativa. Otprilike kalkulaciju ću vam reći. Šljiva na stablu me košte od 80 lipa do kune. To je nekakav proces svih godina. Ambalaža je oko 70 lipa za kilogram šljive, a ja ju prodajem po 2 ili 2,5 kune, gdje je tu berba i gdje su tu manipulativni troškovi", postavlja pitanje Došen. 

Prema riječima naših sugovornika, ulazak u Europsku uniju dodatno je otežao situaciju. 

"Otvorilo se tržište, pričali su kako će biti bolje, međutim vani je tržište otvoreno, ali su proizvođači daleko prije nas krenuli i bili su daleko spremniji od nas. Mi se s njima ovakvi mali ne možemo nositi", kaže Radičević. 

"Ulaskom u EU mi ne štitimo svoje tržište i svoje proizvođače. Ja kad dovezem šljivu na otkup, onda se moja šljiva pregledava u detalje. Ja sam svjestan da je to potrebno, tržište je zahtjevno. Mjeri se tvrdoća, slador gleda se boja, ali vidim tamo šleper pored mene se istovara iz uvoza i to nitko ne pregledava. Ne želim reći da to nije pregledano, ali imao sam iskustava da je uvezena šljiva za koju meni ne bi palo napamet da ju prodajem takvu", priča Došen. 

Žao im je uništiti voćnjake nakon toliko godina truda

Danko Radičević se odlučio na finalizaciju proizvoda još 2006. godine. Proizvodi vrhunsku viljamovku i šljivovicu, ali i tu je stanje na tržištu problematično. 

"Još uvijek je puno rakije na crno, teško se boriti s tim, ali nema nam druge. Moramo raditi uredno, država nas tjera u red, s obzirom na to da dobivamo poticaje i red je da se državi da njen dio, to bez daljnjeg", kaže Radičević.   

Koliko god stanje bilo teško i prihod jako skroman ili nikakav, u ove voćnjake utrošeno je puno vremena, truda i ljubavi da bi sada posustali i uništili nasade.

"Meni je žao to uništiti, jer to se mora uništiti, počupati i to je jedino rješenje. Ja imam tri sina, ali nemam hrabrosti nagovarati ih da se bave time. To je konzumna šljiva. Možda bi se dala preraditi, ali sad se upuštati u nekakve kredite u linijama za preradu, ja u 60-im godinama to ne mogu. Mislim da je preriskantno se u to upustiti, jer kod nas ništa nije stabilno", zaključuje Došen.


Povezana biljna vrsta

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim... Više [+]

Tagovi

Zdenko Došen Voće Urod Otkupne cijene Šljiva Danko Radićević Otkupni centri


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uspjesna 2020, neka je 2021 jos bolja :D