Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Paradoksi maslinarske godine
  • 11.11.2022. 13:10

Zašto dobar urod i rekordni randmani ne jamče kvalitetno maslinovo ulje?

Najveći postotak ulja je u sasušenim plodovima iz nenavodnjavanih maslinika. Takva ulja imaju pojačanu pikantnost i gorčinu, a nedostaju im voćnost i arome, tvrde Edi Družetić i dr. Ivica Vlatković. Zašto je upitna rodnost iduće godine?

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 6.365
  • 323
  • 0

Hrvatski maslinari zadovoljno trljaju ruke. Urod na cijelom Jadranskom području, osim na pojedinim mikrolokacijama i otocima Visu i Hvaru, je dobar. Bolji od očekivanog s obzirom na probleme i stresove izazvane dugotrajnom sušom i ekstremno visokim temperaturama tijekom cijelog ljeta.

"Suša je počela već krajem proljeća. Srećom oplodnja je bila dobra pa su grane pune plodova. Manji su nego inače, sporije zriju, ali kako zbog visokih temperatura nije bilo bolesti i štetnika plodovi su zdravi“, kaže poznati istarski agronom Edi Družetić.

On se više od 40 godina profesionalno, ali i strastveno bavi maslinarstvom. U sklopu tvrtke Agroprodukt skrbi o 12.000 stabala maslina uglavnom domaćih sorti Buža, Istarska bjelica, Rosinjola i Rosulja, koje se prostiru na 45 hektara na lokacijama Barbariga i Fažana.

Dvostruko više nego lani

Berba još traje jer zrioba kasni. Pogotovo na području južne Istre gdje je suša bila izraženija. "Nismo još pobrali ni polovicu, a količinski imamo više nego što smo lani ukupno ubrali“, kaže Edi.

Ove  godine računaju da će dobiti 30.000 litara, što je više od prosjeka prijašnjih godina. Njihove robne marke ekstra djevičanskih maslinovih ulja Torćol, Salvela, Punta Cissana i blend Aurum višestruko su nagrađivane na domaćim i međunarodnim natjecanjima u Italiji, Portugalu, ali i na najvećem svjetskom ocjenjivanju maslinovih ulja NYIOOC u New Yorku.

U sklopu Agroprodukta djeluje i Uljara Vodnjan, najstarija, ali i najmodernija u ne samo u Istri nego, tvrde upućeni, u cijeloj Hrvatskoj.

Uljara koja na istom mjestu postoji više od 100 godina, lani je temeljito obnovljena i modernizirana. Novi pogon s novim strojevima povećanog kapaciteta omogućava kvalitetnu preradu u kratkom roku. "Preraditi možemo do tri tone na sat“, ističe naš sugovornik.

Plodovi mali, suša usporila zriobu

Svoja vrata je otvorila 7. listopada i računaju da će do kraja sezone preraditi oko 12.000 tona što je dvostruko više nego prošle godine. Zanimljivo, svoje masline na preradu u ovu uljaru ne donose samo istarski nego i maslinari iz Krka i drugih otoka sa Kvarnera u Primorsko-goranskoj županiji.

Randmani preko 30 posto

Osim u Istri punom parom rade i uljare na području Dalmacije. "Ovakav urod ne pamtim u svojih 50 godina koliko radim u maslinarstvu“, kaže Blaž Jurin, dugogodišnji upravitelj Poljoprivredne zadruge u Primoštenu Burnjem. Oplodnja je prošla u najboljem redu, plodova od početka ima više nego inače, ali su dugotrajna suša i enormno visoke temperature usporile njihov rast i zriobu.

Stvar je na većini lokacija spasila kiša potkraj rujna i početkom listopada pa su se plodovi oporavili. Napunili uljem. No, zrioba kasni i u Dalmaciji iz istih razloga kao i u Istri. Zahuktala se u drugoj polovici listopada i početkom studenoga.

Ono što ovogodišnju maslinarsku sezonu razlikuje od prijašnjih su i visoki randmani odnosno postotak ulja u prerađenim plodovima. Nerijetko idu i preko 20 pa čak i 30 poto. 

Otkud toliko visoki postotak ulja u plodovima?

Pojedini mediji iz dana u dan bilježe rekordere. Tako je u Sjevernoj Dalmaciji maslinar iz Čiste Velike od svojih 322 kilograma maslina prerađenih u Uljari Sveti Ivan u Vodicama kod Šibenika dobio čak 98 litara ulja. Randman je, znači, iznosio do tada nezabilježenih 27, 95 posto.

Uslijedili su rekordi i u drugim uljarama, a najveći u Supetru na otoku Braču. Da sve bude zanimljivije tamo rekord sa 34,6 posto zasad drži engleski par Tin Batson James i njegova Paula iz Bristola, koji na ovom najmaslinarskijem hrvatskom otoku sa više od milijun stabala imaju svoj maslinik.

Poznati istarski agronom Edi Družetić (Foto: ahriv A. Družetić)

Otkud tako visoki postotak ulja u plodovima? Ivan Arnerić, vlasnik uljare u Supetru pojašnjava da visoke postotke treba zahvaliti velikom broju sunčanih dana, visokim temperaturama i sušnom razdbolju u lipnju i srpnju. Kiša koja je na ovom otoku uslijedila koncem kolovoza puno je pomogla, ali je potom opet uslijedila duga suša. Kao i na području cijele Dalmacije.

Plodovi su ostali bez uobičajene količine vode, manji su i lakši tako da je maslinarima prerada jeftinija. Za manje kilograma dobiju puno više ulja nego prijašnjih godina. E, ali pazi sad! Visoki randman ne znači da je ulje kvalitetnije ni čišće, ističu stručnjaci.

Ulja gorka, pikantna ali bez aroma i voćnosti

"Kvaliteta takvih ulja nije homogena. Povećani su polifenoli, gorčina i pikantnost, ali nedostaju arome“, kaže Edi Družetić. S njime je suglasan i dr. Ivica Vlatković, uspješni zadarsko-novigradski maslinar i predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije.

"Visoki randmani u preradama su direktna posljedica sušne maslinarske godine“, kaže Vlatković. Takva ulja će biti kvalitetna po gorčini i pikantnosti, ali će im ipak nedostajati voćnosti. Posebno u uljima iz nenavodnjavanih maslinika.

"Da bi se uopće mogli preraditi tim sasušenim plodovima u uljarama dodaju vodu, a dodavanjem vode gube se fenolni spojevi. Otapaju se u dodanoj vodi u mješalici i završavaju u komini masline. U takvim uljima prevladava neugodna gorčina bez harmonije ulja uz izostanak aroma. Ta ulja su u pravilu prazna“, pojasnio je.

Suša omela porast novih grana - upitna rodnost za dogodine?!

On i Družetić također su suglasni da prevelika rodnost u sušnoj sezoni može za posljedicu imati slabije plodonošenje u idućoj godini. Suša se odrazila na slabiji porast novih grana, što će utjecati na slabiju rodnost dogodine.

"Ukoliko nema vlage u zraku i tlu stablo masline teško može ostvariti dobar prinos i dobru pripremu za rodnost dogodine“, navodi Vlatković.

On ističe da je većina sorti masline osjetljiva na neujednačen prinos iz godine u godinu što je uzrokovano prevelikim urodom u jednoj godini koji iscrpljuje rezerve maslina te onemogućuje rast dovoljnog broja novih izboja u slijedećoj godini.

Dr. Ivica Vlatković: Upitna je rodnost za dogodine

Rezultat toga je reduciran broj cvjetova i plodova te smanjen urod. Istraživanja dokazuju da se navodnjavanjem može smanjiti nejednoličan godišnji prinos. Upotreba navodnjavanja u rano doba godine pospješuje rast izboja te veći broj cvjetova u sljedećoj godini. Također, dovoljna količina vode potrebna je u periodu kasnog proljeća i ranog ljeta u fazi određivanja broja plodova što rezultira većim prinosom.

"Kasniji obroci navodnjavanja koriste se zbog regulacije veličine ploda, količine suhe tvari te roka zrenja“, pojašnjava Vlatković.

Bez navodnjavanja, znači, nema uspješnog maslinarstva. A u Hrvatskoj se, unatoč značajnim vodnim resursima, rijekama i jezerima, navodnjava tek 2,5 posto poljoprivrednih površina. Najmanje onih zasađenih maslinama!


Fotoprilog


Tagovi

Suša Enormne temperature Urod Zrioba Berba Sasušeni plodovi Kakvoća ulja Edi Družetić Dr. Ivica Vlatković Randman


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."