Zaštitom protiv bolesti koštičavog voća

Većina bolesti na voćkama suzbija se od ranoga proljeća te tijekom vegetacije, no za neke je bolesti nužno i tretiranje na jesen, u razdoblju opadanja lišća. Jedna od njih je i bakterijski rak koštičavoga voća.

Riječ je o bakterijskoj bolesti koja se pojavljuje na većini koštičavih voćaka, odnosno šljivama, višnjama, trešnjama i breskvama.

Bakterijski rak može izazvati i kompletno sušenje voćnjaka

"Uzročnik je bakterija Pseudomonas mors-prunorum. Znakovi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hipertrofija okolnog staničja uz obilno lučenje smole. Do zaraze dolazi tijekom jeseni, u vrijeme opadanja lišća kroz lisne ožiljke i u proljeće u vrijeme cvatnje. S obzirom na vrijeme zaraze, najvažnije je izvršiti tretiranje u fazi opadanja lišća i to fungicidima na osnovi bakra. Smatra se da je bakterijski rak najopasnija bolest koštičavog voća jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest zahvati nasad, a ponekad može izazvati i potpuno sušenje voćnjaka", ističe Željkica Oštrkapa-Međurečan iz Koprivničko-križevačke županije.

Ne zaboravite na razne bolesti listova koštičavoga voća

U Hrvatskoj je za zaštitu od bakterijskog raka koštičavog voća registriran fungicid Nordox 75 WG. Agronomi s karlovačkoga područja ističu kako su nedavne kiše odgodile obavljanje jesenske zaštite koštičavoga voća. Prema mjerenjima, u tom je dijelu zemlje od 03. do 19. listopada, palo 247 mm kiše, pa prije novih kiša savjetuju obavljanje jesenske zaštite koštičavog voća protiv kovrčavosti lista breskve, šupljikavosti lista koštičavog voća i drugih gljivičnih oboljenja. Ni voćari s područja Karlovačke županije ne smiju zaboraviti na bakterijski rak.

Jesenska zaštita koštičavoga voća je vrlo važna

"Tim više što je tokom posljednje dvije godine ovdje zabilježeno sušenje šljiva i trešanja, a na uzorcima osušenih voćaka, laboratorijski je potvrđena bakterija. Do zaraze dolazi najviše na jesen, kroz lisne ožiljke ili ranice na kori. U nasadima šljive, većina listova je otpala, a na ostalom koštičavom voća polovica lisne mase. Zaštitu savjetujemo provesti prije najavljenih kiša, jednim od fungicida na osnovi bakrenog oksida (Nordox 75 WG), bakrenog oksiklorida (Neoram WG, Cuprocaffaro 50 WP i Rame caffaro 32 WP), bakrenog hidroksida (Champion), bakrenog hidroksida-Ca-klorid kompleksa odnosno Bordoške juhe Caffaro 20 WP te Bordoške juhe 20 WP- Manice", dodaje Margita Budiselić Kutle.

Koja zaštitna sredstva EU dopušta u ekološkoj proizvodnji?

Budući da je većina nasada koštičavog voća u Karlovačkoj županiji u ekološkoj proizvodnji, podsjećamo da je u tom sustavu na godinu dopuštena upotreba maksimalno 6 kg bakra po hektaru. Naime, prema provedbenoj uredbi EU komisije, od 08. travnja 2014. godine u ekološkoj proizvodnji dozvoljeni su spojevi bakra u obliku bakrenog hidroksida, bakrenog oksiklorida, bakrenog oksida, bordoške juhe i trivalentnog bakrenog sulfata.