• Obavijest voćarima
  • 26.05.2015. 18:00
  • Međimurska

Zaštita nasada lijeske

Obavijest Savjetodavne službe za proizvođače lješnjaka.

  • 266
  • 11
  • 0

Posljednjih desetak godina u mnogim kontinentalnim regijama naše zemlje, značajno je porastao interes voćara za podizanjem novih nasada lijeske. Od početka ovoga tisućljeća, u Međimurju je udio lijeske u novopodignutim voćnim nasadima veći od 25 %. Kod uzgoja nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe, ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom godina se pojavljuju štetne kategorije organizama, protiv kojih je potrebno provoditi nekoliko usmjerenih kemijskih zaštita.

Od bolesti lijeske najveću pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli). Premda se pojavljuje svake godine, pepelnicu (Phyllactinia coryli) u nasadima lijeske najčešće nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane). Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čine ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum).

Štetne grinje iz skupine šiškarica suzbijamo rano u proljeće, tijekom bubrenja i otvaranja pupova, primjenom sumpora (dopuštenje za primjenu u lijesci ima samo pripravak Cosavet DF, a uz smanjeni utrošak škropiva poznat je i dokazan postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice).

Najvažniji tehnološki štetnik, protiv kojega u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite, je ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik "crvljivosti" plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka, manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako krajem svibnja i početkom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora). U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Kako u našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ove bolesti, preporučujemo krajem svibnja ili početkom lipnja koristiti neki od bakarnih fungicida, a dopuštenje za primjenu u lijesci u našoj zemlji imaju samo pripravci Bordoška juha Caffaro 20 WP i Neoram WG.

Budući da smo na svim mjernim lokalitetima u Međimurju od 20. do 23. svibnja zabilježili vrlo velike količine oborina, od primjerice 84 mm na lokalitetu Novakovec do 156 mm na lokalitetu Orehovčak-Železna Gora, svakako u drugome dijelu ovoga tjedna, proizvođačima lijeske preporučujemo primjenu jednog od dopuštenih bakarnih fungicida

Istovremeno se mogu poduzeti i mjere suzbijanja ljeskotoča, a dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama u našoj zemlji ima tiakloprid (Calypso 480 SC) i to za najviše dvije primjene tijekom sezone, a moguće ga je koristiti istovremeno s bakrom. Vrlo je važno ljeskotoč suzbijati preventivno, prije zabilježenih šteta. Također, posljednjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, pa se naknadno na plodovima lijeske oštećenim stjenicama, razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se krajem svibnja i početkom lipnja, a preporučeni insekticid iz skupine neonikotinoida za suzbijanje ljeskotoča vrlo je djelotvoran i na stjenice.

U ekološkoj proizvodnji lijeske, dopuštenje za suzbijanje štetnih stjenica ima pripravak na osnovi azadiraktina Neemazal-T/S u količini od dvije do tri litre po hektaru.

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Povezana biljna vrsta

Lijeska

Lijeska

Sinonim: Lješnjak, lješnik | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka.... Pročitaj više »

Tagovi

Međimurje Pepelnica Sumpor Lijeska Savjeti Bakar Bakterijska palež Milorad Šubić Ličinke Trulež Ljeskotoč Crvljivost Stjenice Savjetodavna služba Preporuke Neoram WG Bordoška juha Caffaro 20 WP NeemAzal-T/S Železna Gora Novakovec Cosav


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.