Zaštita nasada jabuka i krušaka

Od posljednje preporučene zaštite nasada jabuka i krušaka proteklo je 14 dana, tijekom kojih smo zabilježili uglavnom iznadprosječno vruće i vrlo sparno meteorološko razdoblje. U prvih osam dana srpnja, temperature zraka su bile redovito veće od 30°C, relativna vlažnost zraka je bila vrlo visoka, najčešće veća od 80 %, a različite količine oborina zabilježili smo nakon 09. srpnja (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Količina oborina, na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom prvih 13 dana mjeseca srpnja odnosno od 01.-13.07. 2015.do 06:00 sati ujutro:

Najviše kiše s tučom različitog intenziteta, palo je u zapadnom dijelu Međimurske županije (npr. mjerni lokalitet Trnovčak), dok u istočnim dijelovima županije, oborine tada nismo uopće zabilježili (npr. mjerni lokalitet Donji Pustakovec). Oborine su moguće još tijekom naredna dva dana, a nakon toga ponovno očekujemo nagli porast temperatura zraka na vrijednosti veće od 30°C.

Sredinom ovoga tjedna i mjeseca, vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka. preporučujemo obaviti usmjerene mjere zaštite od štetnih organizama.

Povremeni ljetni, grmljavinski pljuskovi te toplina i sparina još uvijek pogoduju sekundarnom razvoju najvažnijih bolesti jabuka, naročito ako u nasadima postoje simptomi krastavosti (Venturia) i pepelnice (Podosphaera).

Od početka srpnja traje berba ljetnih sorata jabuka i krušaka, uglavnom u manjim voćnjacima uz okućnice ili vikendice, te takve voćke više ne preporučujemo kemijski tretirati.

Vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka, naročito kod kasnih sorata namijenjenim skladištenju u spremištima ili hladnjačama, savjetujemo redovito pregledavanje zdravstvenog stanje voćaka, te u ljetnom razdoblju provoditi preventivne mjere zaštite s razmacima tretiranja prilagođenim zabilježenim oborinama, najvećem broju dopuštenih primjena za svako pojedino sredstvo tijekom jedne sezone i propisanim karencama sredstava za zaštitu bilja. U ljetnim zaštitama birajte sredstva koja na kasnim sortama jabuka kao što su idared, jonagold, jonagored, zlatni i crveni delišes, braeburn, fuji i druge, namijenjenim za skladištenje u hladnjačama, preventivno suzbijaju krastavost (Venturia), smeđu trulež (Monilinia), sivu plijesan (Botrytis) i gorku trulež plodova jabuke (Colletotrichum syn. Gleosporium). U izbor dolaze fungicidi Chorus WG (K=35 dana), Dodine ili Chromodin WP (K=21 dan), Zato Plus WG (K=21 dan), Zato WG 50 (K=21 dan), Dithane DG Neotec (K=21 dan), Polyram DF (K=28 dana), Stroby DF (K=35 dana), Nativo WG (K=14 dana) i Bellis DF (K=7 i/ili 14 dana*).

U nasadima, u kojima se u jačoj mjeri pojavljuje pepelnica jabuke, koristite pripravke na osnovi sumpora, u manjoj količini 2-3 kg/ha. Sumporni pripravci se tijekom sezone smiju koristiti najviše do 5 puta.

O karenci sredstava za zaštitu bilja, posebno vodite računa na sortama jabuka Sunrise, Jerseymac, Summarred, Gala i Estar, čiji početak berbe očekujemo krajem srpnja i tijekom kolovoza.

Tablica 2. Izbor pripravaka za ljetne i završne zaštite jabuke u integriranoj proizvodnji:

*karenca za boskalid (kombinacija sa piraklostrobinom u pripravku Bellis DF) u jabukama za hladnjaču iznosi 7 dana, a u jabukama za tržište 14 dana.

**skupina fungicida ditiokarbamati, u koju ubrajamo mankozeb, propineb, metiram i ciram, smiju se godišnje koristiti maksimalno 3 puta (sve djelatne tvari zajedno).

Tablica 3. Popis pripravaka dopuštenih za suzbijanje smeđe pjegavosti plodova kruške (Stemphylium vesicarium) i krastavosti kruške (Venturia pyrina), koji istovremeno suzbijaju i smeđu pjegavost plodova.

*djelatne tvari dopuštene za suzbijanje krastavosti kruške, a istovremeno suzbijaju i smeđu pjegavost plodova.

Let leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella), uzročnika crvljivosti plodova jabuka i krušaka, ponovno je u kritičnom broju zabilježen od 4. srpnja, na praćenim lokalitetima u središnjem i zapadnom dijelu županije. U istom je razdoblju zabilježen i značajan let breskvina savijača (Cydia molesta), koji također napada i plodove jabuke. Pojava druge generacije moljca kružnih mina (Leucoptera malifoliella) zabilježena je već nakon 23. lipnja, a naročito nakon 29. lipnja. Ali, na većini lokaliteta u Međimurju, od 2013. godine, bilježimo početak retrogradacije ili iznenadnog pada populacije ovog periodičkog ili povremenog nametnika, koji se masovnije javljao na svim županijskim lokalitetima u prethodnih desetak godina, pa od istog ne očekujemo značajnije štete tijekom 2015. Populacija savijača kožice plodova jabuka i krušaka, na praćenim je lokalitetima u proteklom razdoblju bila slaba (Archips, Pandemis) ili uopće nismo bilježili njihov let (Adoxophies, Argyrotaenia). Izuzetak su neki lokaliteti u istočnom dijelu županije, na kojima je zabilježena vrlo brojna populacija leptira vrste Archips podana.

Na nekim lokalitetima u istočnom dijelu županije u proteklom je razdoblju zabilježena i jača populacija druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis), naročito u nasadima jabuka blizu kukuruznih polja.

U narednom je razdoblju i dalje potrebna redovita zaštita plodova jabuka i krušaka protiv najvažnijih tehnoloških nametnika. U integriranoj su proizvodnji u Republici Hrvatskoj za tu namjenu dopušteni pripravci Calypso 480 SC (2x, K = 14 dana), Mimic SC (2x, K = 21 dan), Runner SC (3x, K = 14 dana), Insegar WP (2x, K = 35 dana, Pyrinex 250 ME (2x, K = 28 dana), Mospilan SP (2x, K = 14 dana), Affirm WG (2x, K = 7 dana) i Coragen SC (2x, K = 14 dana).

U zadnjim zaštitama jabuka prednost dajemo insekticidima kraće karence kao što su Affirm, Coragen, Runner, Mospilan ili Calypso.

Također, na hrvatskom tržištu od 2012. godine imamo dostupan i biološki insekticid na osnovi granulovirusa, pod nazivom Madex SC (6x, K = nije primjenljivo). Granulovirus primjenjujte u večernjim satima, uz dodatak 0,5 % šećera radi poticanja gusjenica na konzumiranje.

Osjetljive sorte jabuka na napad crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) kao što su Gala, Elstar, Braeburn, Fuji i Zlatni delišes, još uvijek redovito kontrolirajte na populaciju ovog nametnika.

Sredstva za zaštitu bilja koja su registrana za upotrebu u RH, možete pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS), dostupnom i ovdje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr