• Medonosna biljka
  • 18.04.2020. 16:30

Zasadite atraktivno bobičasto voće - Jostu

Josta je bogata vitaminima i mineralima. Po sadržaju korisnih tvari, značajno je ispred borovnice, kupine i brusnice.

Foto: Depositphotos/Danicek
  • 1.939
  • 428
  • 0

Josta je znanstveno stvoreni hibrid koji spada u skupinu jagodičastog (bobičastog) voća. Nastao je križanjem crnog ribiza (Ribes nigrum) i ogrozda (Ribes uva-crispa). Naziv biljke "Jo+sta" dolazi od početnih slova dvije njemačke riječi "Johannisbeere" (crni ribiz) i "Stachelbeere" (ogrozd).

Riječ je o biljci izrazito otpornoj na štetnike, bolesti i niske temperature do -40°C. S obzirom da dobro podnosi niske, a lošije visoke temperature, josta voli veće nadmorske visine koje ponekad dosežu i preko 1.200 metara. Prve sadnice ovog voća bile su dostupne 1977. godine u prodaji.

Uvjeti za uspješan uzgoj 

Ova voćka može se uzgajati na različitim terenima, a najbolje uspijeva na područjima s kontinentalnom klimom. Za vrijeme sazrijevanja, kada su visoke temperature, plodovi su direktno izloženi suncu i sami se fermentiraju. Pojavljuju se fleke, plod gubi na kvaliteti, ima prevreo ukus i nije za upotrebu.

Josta - vitaminska bomba koja ima osam puta više vitamina C od limuna!

Što se tiče zemljišta, pogoduju joj plodna, rastresita tla, bogata humusom. Idealna pH reakcija zemljišta za uzgoj je 5 - 6. Kod podizanja nasada, razmak između redova treba biti do tri metra, u redovima od 0,8 do 1 metara. Raste kao grm, u visini do dva metra.

Korijenov sustav joj je površinski, žiličast i razvija se najviše u dubini od 20 cm. Kada su sušni periodi, zemljište koje se nalazi u neposrednoj blizini korijena je potrebno dodatno zalijevati. Zbog žiličastog oblika, neophodno je gnojiti stajnjakom, u količini 15 - 20 t/ha površine.

Relativno je otporna na insekte i bolesti za razliku od crnog ribiza.

Sadnja biljaka 

Jostu je najbolje saditi u jesen. Treba kopati dublje rupe, do 40x40 cm, pogotovo ako je zemljište lošije kvalitete. Tako da se aplicira u neposrednoj blizini korijena neophodna količina organskih i mineralnih gnojiva pa čak i kvalitetniji zemljišni susptrat.

Prije sadnje orežemo korijen i potopimo visinu sadnice u otopinu fungicida, balege i ilovače. Tako potopljene biljke ostavimo da odstoje 1 - 2 sati. Sadnju treba obaviti kada nisu prognozirani mrazovi i preniske temperature, zbog smrzavanja, a obavlja se kao kod stablašica - na način da se sadnica pokrije zemljom 1-2 cm iznad korijenovog vrata jer u toj visini će se tlo svakako slegnuti.

Uzgoj bobičastog voća na okućnici

Na dno rupe dodati do 1 kg organskog gnojiva i 300 grama mineralnog, NPK, u odnosu 7:20:30. Zagrnuti sloj hraniva slojem zemljišta koji će odvojiti korijenov siustav biljke od sloja gnojiva.

Nakon sadnje zaliti voćke, ako je prethodio sušan period.

Kako je pravilno orezati?

Uspješna rezidba podrazumijeva odstranjivanje izboja starih četiri i više godina. Ovakav tip orezivanja sličan je kod crvenog ribiza ili sličniji kod aronije, gdje se teži pomlađivanju grma i izbojaka.

Kod grma joste, tijekom rezidbe, potrebno je ostaviti tri do pet mladih jakih izboja te odstraniti sve suvišne ili vidljivo oboljele i suhe.

Bitno je znati informaciju da josta plodonosi na jednogodišnjim dugačkim izbojima.

Upotreba joste i budućnost proizvodnje

Također je bogata vitaminima i mineralima. Po sadržaju korisnih tvari, značajno je na skali ispred borovnice, kupine i brusnice.

Dokazana su i njena ljekovita svojstva. Liječi malokrvnost, pročišćava jetru i krvne žile, štiti od prehlade, gripe, viroza, jača imunitet i ima brojne druge benefite.

Sok od joste ima okrepljujuće djelovanje. Dospijeva u krvotok za svega nekoliko minuta. Cijeđenjem plodova i proizvodnjom nektara dobivamo zdrav organski proizvod iz vlastitog vrta koji bi se mogao komercijalizirati.

Od nje se mogu proizvoditi sokovi, sirupi, džem, mermalada. Medonosna je biljka. U zemljama srednje i zapadne Europe kilogram joste košta 5-7 eura u maloprodaji. Ovo bi mogle biti korisne informacije i neka osnova za one koji se u ovom trenutku pitaju u kojem pravcu proizvodnje krenuti u poljoprirvedi.

Nezahtjevna za uzgoj

Zbog globalne pandemije izazvane virusom Covid -19, stanovništvo se sve više okreće ratarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. To je pozitivno u smislu da ljudi imaju hrane koju će sami proizvesti, da se iskorištavaju zemljišta i da se podigne svijest o tome. Ali, moramo znati da ne možemo svi proizvoditi odjednom više nego što možemo plasirati. Tada nastaju viškovi i pad cijena na tržištu.

Upravo iz tog razloga, uvjeren sam da bi ova biljka mogla naći svoje mjesto jer će voćarska proizvodnja opet biti atraktivna. Ljudima je potreban prirodni izvor šećera i vitamina, a posebice u vremenima krize ili pandemije.

Josta nije zahtjevna za uzgoj. Ne treba je tretirati fungicidima i insekticidima i tolerantna je na niske temperature. 


Tagovi

Uzgoj joste Otporna biljka Kontinentalna klima Rastresita tla Otporna na insekte Odstranjivanje izboja Medonosna biljka Josta


Autor

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Inventura gotova, sve je na broju ;)