Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Petrokemija
  • 31.03.2018. 18:00

Za snažniji rast i viši prinos trajnih nasada ključna je dobra proljetna prihrana

Za proljetnu prihranu trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) namijenjena su dušična (KAN, UREA) i dušično sumporna gnojiva (ASN i Petrokemijas), ali i NPK gnojiva ukoliko se nije obavila osnovna gnojidba u jesen.

Foto: Bigstockphoto/Mirek Kijewski
  • 2.004
  • 167
  • 0

Proljetnom gnojidbom voćnjaka i vinograda dodaju se hraniva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje pa se na taj način postiže snažniji, siguran razvoj tijekom vegetacije, viši prinos, kvalitetniji, veći i obojeniji plodovi sa više šećera i suhe tvari u plodovima.

Provedenim istraživanjima utvrđeno je da proljetnom i kasno proljetnom prihranom maslina omogućuje se veći randman maslinovog ulja, veći sadržaj fenola, povećan sadržaj oleinske kiseline te veći udio aromatskih tvari u ulju, čime se pridonosi većoj zdravstvenoj vrijednosti takvog ulja. Isto tako u sličnom istraživanju kod jabuka i kupina dobili smo veće plodove s većim sadržajem suhe tvari. Ovo naročito vrijedi za dušično sumporna gnojiva ASN i Petrokemijas tvrtke Petrokemija. Za proljetnu prihranu trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) namijenjena su dušična (KAN, UREA) i dušično sumporna gnojiva (ASN i Petrokemijas), ali i NPK gnojiva ukoliko se nije obavila osnovna gnojidba u jesen.

Kako gnojiti na neutralnim i kiselim tlima, a kako na lužnatim?

Ukoliko u jesen fosfor i kalij nisu unijeti u tlo, obavlja se i osnovna gnojidba sa NPK 7-20-30, u količini od 350-600 kg/ha (35-60 kg/1000 m2).

Na neutralnim i kiselim tlima prihranu obavljamo s KAN-om i UREA-om, dok na lužnatim (karbonatnim) tlima poželjno je gnojiti sa ASN-om ili Petrokemijasom. Primjena dušično sumpornih gnojiva moguća je na kiselim tlima, ali je potrebno obaviti kalcizaciju. Urea predstavlja visoko koncentrirano dušično gnojivo koje sadrži 46% dušika u amidnom obliku, a koje se pod povoljnim temperaturnim uvjetima lako razgrađuje u amonijski i nitratni oblik. Stoga preporuča se primijeniti UREU kada temperatura tla dostigne 10°C. KAN predstavlja dušično gnojivo amonijev nitrat kojemu je radi poboljšanja fizičkih osobina dodan mljeveni dolomit. Sadrži 27% dušika od čega je polovica u amonijskom, a pola u nitratnom obliku te do 4,8% magnezija (MgO) i 6,5%-8,5% kalcija (CaO). KAN se proizvodi kao granulirani ili prilirani.

Ukoliko u jesen fosfor i kalij nisu unijeti u tlo, obavlja se i osnovna gnojidba sa NPK 7-20-30, u količini od 350-600 kg/ha (35-60 kg/1000 m2).

Petrokemijas povisuje postotak ulja u plodu

Petrokemijas (amonijev sulfat NS 20-24) predstavlja ekološko prihvatljivo gnojivo s brojnim pozitivnim osobinama poput lake vodotopljivosti, ujednačene granulacije, stabilnih fizikalno kemijskih svojstava. Posebno je interesantan za maslinare i uzgajivače lupinastog voća (orah, lijeska, badem, kesten) jer povisuje postotak ulja u plodu. Primjenjuje se 300-400 kg/ha (30-40 kg /1000 m2) rano u proljeće te tijekom svibnja i lipnja 100-150 kg/ha.

ASN-om do većeg sadržaja proteina, šećera i ulja

ASN (amonijev sulfonitrat NS 26-15) je dušično sumporno gnojivo s brojnim ekološkim, fizikalnim i kemijskim prednostima namijenjeno ishrani voćaka i vinove loze jer povećava sadržaj proteina, šećera, suhe tvari, ulja te naglašava obojenost plodova. Primjenjuje se u prihrani u količini 150-400 kg/ha godišnje s tim da se navedena količina podijeli na više obroka. Preporučljivo je ukupnu godišnju količinu dušičnih gnojiva podijeliti na više obroka (najmanje dva; prva prihrana tijekom veljače do kraja travnja i druga prihrana od kraja travnja do sredine lipnja) kako bi se učinkovito iskoristio dušik od strane korijena voćke i spriječili veći gubici. Za trajne nasade u rodu preporuča se 100-120 kg dušika na hektar (10-12 kg N/1000 m2 ili 10-12 g/m2) s tim da prvi obrok ne prelazi 80 kg dušika po hektaru.

Pokus u masliniku u Kaštel Lukšiću

Gnojidbom 120 kg/ha dušika podijeljenog u dva obroka, u masliniku na karbonatnom tlu u Kaštel Lukšiću, postignut je vrlo visok sadržaj fenola u maslinovom ulju koji se kretao od 350 mg/kg ulja pri gnojidbi Ureom (150+108 kg/ha), 480 mg/kg ulja pri gnojidbi Petrokemijasom (400+200 kg/ha) te 810 mg/kg ulja pri gnojidbi s ASN-om (385+77 kg/ha).

Proljetnom gnojidbom voćnjaka i vinograda dodaju se hraniva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje pa se na taj način postiže snažniji, siguran razvoj tijekom vegetacije, viši prinos, kvalitetniji, veći i obojeniji plodovi sa više šećera i suhe tvari u plodovima.

Isto tako, navedenom gnojidbom postignut je veći sadržaj aromatskih tvari u ulju sa stabla maslina gnojenih dušično sumpornim gnojivima (ASN i Petrokemijas). Tako je najviša koncentracija oleinske (70,11% ) i linolenske kiseline (0,75%) postignuta u ulju dobivenog od maslina gnojenih sa ASN-om dok 68,42% u stablima prihranjivanim Petrokemijasom te 68,42% prihranjivanim sa Ureom. Najveći sadržaj esencijalne linolne kiseline (14,64%) dobiven je gnojidbom s Ureom.

Izuzetno naglašen sadržaj aromatskih tvari (aldehidi, esteri, ukupne organske kiseline) od 37,11 mg/l pronađen je u gnojidbi s ASN-om, nešto niži - 26,41 mg/l u gnojidbi Ureom (150+108 kg/ha), dok je najniži - 23,49 ml/kg ulja u gnojidbi Petrokemijasom. Od toga se ističu esteri koji su naročito izraženi u gnojidbi s ASN-om (0,88 mg/kg ulja) u odnosu na UREU (0,25 mg/kg ulja) i Petrokemijas (0,15 mg/kg ulja).

Slični rezultati i u pokusu s kupinama i jabukama

Slični rezultati postignuti su u sadržaju suhe tvari kupine i jabuke. Gnojidbom jabuke od 120 kg/ha dušika po hektaru ostvareno je 11° (ASN+ Fertina V+Fertina Ca), 12,44° (Petrokemijas + Fertina V + Fertina Ca), 11,62° (UREA + Fertina V+ Fertina Ca) suhe tvari po BRIX-u. Osim suhe tvari dobivene su više vrijednosti u ukupnim kiselinama, škrobu, visini i širini ploda kod jabuka gnojenih dušično sumpornim gnojivima (ASN-om i Petrokemijasom) u odnosu na gnojidbu UREOM i kontrolna stabla bez gnojidbe. Sorta kupine Thornfree sličnom je gnojidbom dušično sumpornim gnojivima uz Fertinu V, Fertinu Fe, Fertinu R i Fertinu B, pokazala vidno bujniji porast, tamniji list, bolje podnošenje suše, dobru rodnost s krupnim i slatkim plodovima. Sadržaj ukupne suhe tvari kretao se od 9,0% u redovima bez gnojidbe u tlo (ali s gnojidbom Fertinama), 10% u gnojidbi s ASN-om (385+77 kg/ha) s Fertinama do najviše 11,3% postignuto gnojidbom Petrokemijasom (400+200 kg/ha) i Fertinama. Iz navedenih primjera vidljiva je dobrobit gnojidbe jer redovitom i pravilnom gnojidbom osigurava se nesmetan rast i razvoj trajnih nasada uz jamstvo sigurnog i kvalitetnog prinosa.

Za više informacija o prihrani trajnih nasada obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.


Tagovi

Petrokemija Trajni nasadi Voćnjak Prihrana Proljeće Fertina ASN Petrokemijas Gnojivo NPK


Partner

Petrokemija d.d. tvornica gnojiva

Aleja Vukovar 4, 44320 Kutina, Hrvatska
e-mail: prodaja@petrokemija.hr web: http://www.petrokemija.hr