• Proizvodnja lješnjaka i aronije
  • 22.08.2016. 13:30

Za lješnjake na tržištu nema problema - 100 kn/kg

Osim uzgoja badema te inog voća mali se OPG-ovi u dalmatinskom zaobalju sve više okreću i proizvodnji lješnjaka i aronije, a sadnice mahom svi naručuju i kupuju u rasadniku OPG Dušan Blajić u Turjacima kod Grada Sinja. To potvrđuju i cetinski voćari, od kojih i Dražen Rančić iz Brnaza koji ove godine na svojim lijeskama očekuje izdašan urod unatoč nedavnoj jakoj buri koja mu je prilično smlatila plodove!

  • 16.468
  • 1.016
  • 0

Osim što se u ruralnom prostoru dalmatinskog zaobalja širi plantažni uzgoj badema u tom se podneblju zapažaju i sve veći nasadi lijeske, posebice na južnim rubovima Sinjskog polja. To potvrđuju i nasadi poznatog voćara Dražena Rančića u Brnazama kod Sinja koji na plantaži od 508 stabala bajama uzgaja i 30 stabala lijeske što ih je zasadio prije 10-ak godina.

Na početku ih je, kaže, imao nešto više, ali je dio stabala morao ukloniti radi izgradnje velikog bazena u koji crpi vodu iz dubine 40 metara za zalijevanje voćaka, eko povrća, ukrasnog bilja te inih poljoprivrednih kultura, tim više što je iznad njegovih lijeski rastegnut i dalekovod. Svoj je hortikulturni sklop dopunio novim vrhunskim ukrasnim biljem i prikladnom fontanom, što je itekako osvježilo taj prostor ugodan za oko i dušu, nazvavši ga Rančićev raj.

Inače, stručnjaci ističu kako u Zagori, tom ruralnom prostoru Splitsko-dalmatinske županije postoje zadovoljavajući agroekološki i klimatski uvjeti za uzgoj lijeske, gdje za tu neobičnu voćku postoji pogodno tlo, uz određene količine vode, gnoja. Na istoj je plantaži bajama, u sastavu svog OPG-a Rančić 1914. zasadio i 30 stabala aronije s kojih će ove godine ubrati prve plodove, kao i nešto nasada kivija, kakija, naši, a provjerava i uzgoj paulovnije. Od tih poljoprivrednih kultura, uz bajame, ističe urod lješnjaka tvrdeći kako je podneblje dalmatinskog zaobalja, odnosno Cetinskog kraja itekako pogodno i za lijeske, tu grmoliku biljku rasprostranjenu diljem Europe i Zapadne Azije.

Podneblje pogodno za uzgoj lijeske

"Nasade lijeske sam nabavio od privatnog rasadnika Dušana Blajića u Turjacima i svog rođaka te ih imam dvije vrste. Očekujem kako ću na svakom stablu te voćke, iako su mlada, krajem rujna ove godine ubrati najmanje po 5 kilograma ploda u prosjeku, a to je tek trećina od kompletnog uroda. Nedavno ih je smlatila jaka bura pa mi je puno ploda opalo i uništeno te mi je nanijela veliku štetu ne samo na lijeskama nego i na inim voćkama.

Zadovoljan i urodom grožđa

Najteže su stradala ona stabla čije su se grane savile uslijed teških plodova. Da se to nije dogodilo s lješnjacima, na svakom bih stablu u prosjeku mogao ubrati po 10 kilograma ploda. Tako bih bio prezadovoljan urodom tog voća, no i ovako sam zadovoljan", ističe Dražen Rančić, vlasnik i voditelj OPG Rančić, zaljubljenik u voćarstvo, ekologiju, hortikulturu, cvijeće.

Minimalna zaštita za lijesku

Kaže kako je lijeske u tom podneblju neusporedivo lakše uzgajati, odnosno proizvoditi lješnjake, nego ino voće, primjerice bademe koje najviše napada bolest monilija te da se znatno manje sredstava izdvaja za njihovu zaštitu. Tvrdi kako je proizvodnja lješnjaka profitabilna i da se lako prodaju na tržištu, te da su i na cijeni podsjećajući i na njihova ljekovita svojstva. Zato mnogima preporučuje uzgoj lijeske odnosno proizvodnju lješnjaka u Cetinskom kraju naglašavajući kako ta voćka može odlično uspijevati u tom podneblju, ali i zato što joj je potrebna tek minimalna zaštita, osim malo više truda oko obrezivanja.

Otkupna cijena na veliko 100 kn/kg

"Lijeske i lješnjake je lako zaštititi što je u ovom našem podneblju nije teško i s obzirom na mikroklimu koja je najveća boljka za bajame poput proljetnog mraza, niskih temperatura. To ne smeta lijeskama zato što njihova vegetacija krene poslije. Ja sam iznimno zadovoljan lijeskama, njihovim održavanjem, dakako količinom i kvalitetom ploda. Za lješnjake nema problema ni na tržištu, cijena im je ista kao i cijena bademove jezgre, prodaju se brzo - 100 kuna za kilogram.

Takva je otkupna cijena na veliko bila lana, kakva će biti i ove godine. Inače, u našoj zemlji je još uvijek malo registriranih OPG-ova, posebice u Dalmaciji, koji se bave proizvodnjom lješnjaka. Najviše ih je u kontinentalnoj Hrvatskoj, u okolici Bjelovara, ali i na tom području nastradaju od niskih temperatura, proljetnog mraza, tuče, baš kao i u mnogim državama iz kojih se uvozi to voće. Čini se kako se zadnjih godina sve više sade lijeske i proizvodi lješnjak i na dalmatinsko-zagorskom području, ali još uvijek ne toliko da bi se moglo govoriti o zadovoljavajućim količinama, tim više što je profitabilna poljoprivredna kultura koja nije zahtjevna u zaštiti i ulaganju sredstava", ocjenjuje Dražen Rančić.

Aronija daje prve plodove

Dodaje kako u blizini njegove plantaže bajama ima OPG-ova koji su najavili staviti pod lijeske i hektare zemljišta, ističući kako je podneblje Cetinskog kraja prikladno i za proizvodnju aronije, čijem se uzgoju i proizvodnji okreću mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva, baš kao i njegov OPG.

"To je nova voćka među mojim nasadima u sklopu projekta plantaže od 508 stabala bajama. Lani sam za početak na malom prostoru posadio 40 sadnica aronije i već ove godine imaju prve plodove. Stručnjaci prate i tu biljku kako uspijeva u ovom ruralnom prostoru i već ocjenjuju da je prikladan i za uzgoj te poljoprivredne kulture. Tu sam zasadio i nekoliko stabala i inih voćnih vrsta poput kivija, kaki i dvije vrste naši (žute i smeđe), čak i pavoniju pa ću vidjeti kako će to sve zajedno uspijevati", kaže Rančić.

Bajamova stabla do zemlje

Ujedno se osvrće na proizvodnju badema u dalmatinskom zaobalju, posebice u Cetinskom kraju, zaštitu te voćke od bolesti monilije; na ovogodišnji urod, berbu, mogućnost prerade, širenje malih plantaža i na budućnost te poljoprivredne kulture u dalmatinskom kršu.

Unatoč moniliji, dobar urod badema

"Unatoč niskim proljetnim temperaturama i mrazu, bolestima primjerice monilije, ovogodišnji urod bajama je na mojoj plantaži neusporedivo bolji nego lani što me je ugodno iznenadilo, baš kao i još trojicu proizvođača badema, koji se natječemo tko će od nas proizvesti što više tog voća. Računam da ću ove godine ubrati više od dvije tone badema i svake ih godine očekujem sve više kako se budu stabla razvijala, te kako ih budem obrezivao provodeći i zaštitu.

Krug proizvođača badema se širi

Tržište je osigurano i cijena im je zajamčena po 100 kuna za kilogram te sam (pre)zadovoljan. Inače, krug proizvođača badema se širi na područje Glavica, Bitelića, Trilja, Dicma pa će nas idućih godina biti još više. Za svakog proizvođača badema je bitno da ima stroj za branje plodova, stroj za odvajanje zelene ljuske od ploda, stroj za razbijanje ploda badema, stroj za odvajanje jezgre nakon što se oko 80% osuši zelena ljuska. Zadovoljan sam i time što se nazire sigurna budućnost uzgoja odnosno proizvodnje bajama na ovom području", zaključuje Dražen Rančić.

Raduje ga činjenice što je nedavno i njegov mladi sumještanin Josip Čarić u sklopu svog OPG zasadio plantažu od 2.500 mladih stabala bajama u Vojniću Sinjskom te što on nije usamljeni primjer. Rančić kaže kako je mnogo OPG-ova koji na manjim parcelama uzgajaju po 60, 100 i više stabala badema u dalmatinskom zaobalju očekujući kako će se ti nasadi proširiti.

Cetinski proizvođači bajama priželjkuju manji zajednički prerađivački pogon bademove jezgre kako bi im i finalni proizvod bio profitabilniji - primjerice prženi badem, badem u medu i različitim slasticama, tim više što je kraj prepoznatljiv i po različitim vrstama kvalitetna meda.


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Sinonim: Crnoplodna aronija | Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj,... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Bademi Lješnjaci Aronija Rančić