Vrijeme je za ranoproljetnu zaštitu lijeske

Lijeska se kao voćna vrsta zadnjih nekoliko godina intenzivno širi i zauzima sve veće površine. Veliki je broj upita sa terena kada u proljeće započeti sa zaštitom proizvodnih nasada. Nasadi su trenutno fenološki u fazi otvaranja pupova/mišje uši ovisno o lokaciji pojedinih voćnjaka. Sada je optimalni termin za ranoproljetnu zaštitu lijeske.

Međutim, prije proljetnog prskanja preporučeno je obaviti rezidbu (ukoliko je potrebna), radi održavanja željenog uzgojnog oblika. Nakon obavljene rezidbe rane su otvorena mjesta za ulaz gljivičnih i bakterijskih bolesti na koje je lijeska u intenzivnim nasadima izrazito osjetljiva.

Tipični simptomi zaraze bakteriozama su rak rane na grančicama i osnovnim granama iz kojih se za vlažna vremena iscjeđuje žuti bakterijski eksudat. U početku ih pronalazimo u malom broju, ali s vremenom ako ne provodimo mjere zaštite, njihov se broj povećava (prenose se kapima kiše) tako da uskoro imamo zarazu cijelih stabala koja ubrzo zaostaju u rastu i rodnosti.

Simptomi od bakterioze lijeske

Za suzbijanje bakterioza i mikoza lijeske tvrtka Chromos Agro preporuča preventivni kontaktni fungicid na bazi bakra, širokog spektra djelovanja Cuprablau Z u koncentraciji 0,5-0,6% (500-600 g u 100 l vode).

Bolesti lista lijeske (siva pjegavost lista) tijekom vegetacije suzbija se pripravkom Signum u količini 1 kg /hektar. Među štetnicim najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum). Grinja je štetnik koji prezimljuje u pupovima lijeske.

Ljeskova grinja

Ljeskova grinja je vrlo česta i bilježimo značajne ekonomske štete te proizvođači redovito moraju poduzeti mjere suzbijanja.

Ovu grinju ubrajamo u skupinu šiškarica, imaju duguljasto tijelo i samo dva para nogu, bijele je ili skoro prozirne boje, veličine su svega 0,2 mm i za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka, ne vide se okom već jedino uz pomoć lupe. Krajem zime i početkom proljeća počinju se intenzivno hraniti sisanjem biljnih sokova i umnožavati. Time uzrokuju nabreknuće zaraženih pupova, koji se naknadno ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se postupno suši. Štete su još jače izražene tijekom vlažnih i hladnijih proljetnih dana. Iz zaraženih pupova grinje se sele na nove još nenapadnute biljne organe. Migracija grinja počinje kad lijeska ima razvijena 3-4 lista, najintenzivnije je u stadiju 5-10 listova, a završava kada mladica razvija 12 listova.

Štetne grinje iz skupine šiškarica suzbijano rano u proljeće tijekom bubrenja i otvaranja pupova primjenom sumpora, a uz smanjeni utrošak škropiva poznat je i dokazan postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarica.

Za smanjenje šteta od ljeskove grinje preporuča se pripravak Chromosul 80 u koncentraciji 1% (1.000 g u 100 l vode).

Preporuka je sljedeća: Cuprablau Z 0,5-0,6 % + Chromosul 80 1%.

Za suzbijanje lisnih uši i kestenovog savijača u nasadima lijeske dozvoljeno je koristiti insekticid Rotor Super u količini 0,5 l /ha.

Ljeskotoč

Ljeskotoč je najpoznatiji štetnik lijeske, jer uzrokuje "crvljivost" i otpadanje plodova. Kukac kornjaš iz porodice pipa. U rodnim je nasadima zabilježen postotak oštećenih plodova u 10-40%. To je kukac kornjaš iz porodice pipa, veličine 6-9 mm, crvenkastosmeđe boje, pokriven finim žutosivim dlačicama. Lako se prepoznaje jer ima glavu produljenu prema naprijed (dugačko, usko i zakrivljeno rilo) na vrhu kojeg se nalazi usni ustroj.

U proljeće se zakukulje i početkom svibnja se pojavljuju prvi odrasli kornjaši. Proizvođačima koji su registrirani u ekološkoj prizvodnji lijeske i oraha preporuča se za suzbijanje bakterioza Bordošku juhu u koncentraciji 1%.

Za više informacija o zaštiti nasada lijeske, obratite se tvrtki Chromos Agro na jedan od niže navedenih kontakata.

Autor: Romi Suk-Barić, dipl.ing