Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj jagode
  • 06.08.2016. 13:30

Vrijeme je sadnje jagoda u malim vrtovima

Kolovoz i početak rujna je najbolje vrijeme za sadnju jagoda. Za male vrtove je najbolje odabrati jagode mjesečarke!

Foto: Pixabay.com
  • 22.681
  • 382
  • 0

Jagode su voćna vrsta koja se najčešće uzgaja u malim vrtovima. Jagode se mogu uzgajati i u saksijama na terasama. One su prvi plodovi koji stižu na naš stol.

Uz brigu, redovno uklanjanje stolona, gnojenje i zalijevanje, one brzo rastu i daju bogat urod. Postoje brojne sorte koje mogu biti rane, srednje rane, srednje kasne, kasne koje rađaju jednom i mjesečarke koje donose rod tijekom cijelog ljeta i jeseni. Mjesečarke su sorte pogodne za vrtove i osobnu upotrebu. Postoje brojne sorte mjesečarki: Mara de bois, Diamante, Selva, Irma i druge.

Sadnja zelenim sadnicama započinje u kolovozu i traje sve do sredine rujna. U ovom periodu je potrebno osigurati redovno zalijevanje tijekom prvih 10 dana nakon sadnje. Ranije se sade sorte kojima treba duži period za formiranje rodnih pupoljaka npr. elsanta, dok se sorte sa kraćim periodom formiranja rodnih pupoljaka sade kasnije npr. marmolada. Optimalno vrijeme sadnje će omogućiti formiranje rodnih pupoljaka i dobar rod sljedeće godine. Kasniju sadnju treba izbjegavati, jer jagode ulaze u zimu nepripremljene, lakše izmrzavaju i urod je slabiji.

Optimalno vrijeme sadnje će omogućiti formiranje rodnih pupoljaka i dobar rod sljedeće godine.

Da bi uspješno uzgajali jagodu, treba odabrati pogodnu parcelu i kvalitetno zemljište, sortu, kvalitetne sadnice, ispoštovati rotaciju usjeva, osigurati navodnjavanje, gnojenje i zaštitu nasada. Za sadnju odabrati rahla, rastrasita zemljišta neutralne pH reakcije. Odabrati ravne terene, ne previše strme. Za svoj razvoj ne podnosi podvodna, teška, zbijena i hladna zemljišta. Razina podzemne vode ne smije biti manja od 60cm. Za sadnju odabrati osunčana mjesta. Na istu parcelu mogu doći nakon 3-5 godina. Dobre predkulture su žitarice (ječam, zob), komorač, kadifica. Loši predusjevi su krumpir, rajčica, krastavac, patlidžan, paprika zbog nagomilavanja štetnika u tlu.

Sadnja i briga nakon sadnje

Najbolje su sadnice koje imaju promjer korjenovog vrata 6cm, sa 3 do 4 lista. Sadnice je potrebno što prije posaditi. Ukoliko sadnja kasni 2 do 3 dana, sadnice čuvati u hladnoj, mračnoj prostoriji (podrum) sa korijenom umotanim ili prekrivenim u vlažan materijal. Za sadnju odabrati zdrave sadnice, bez znakova oboljenja. Prije sadnje potopiti korijen sadnice u otopinu svježeg goveđeg gnoja, vode i ilovače u odnosu 1:1:1. Sadnju obavljati po oblačnom danu.

Sadnja na manjim parcelama se može obaviti ručno uz upotrebu račvaste sadilice ili se sadnja obavlja u brazdice dubine 6 do 7 cm. Sadnice nakon zatrpavanja zemlje dobro pritisnuti da bi se ostvario kontak između korijena jagode i zemljišta. Sadnja sadilicom se obavlja da se korijen sadnice položi na dlan jedne ruke i sadilicom lagano gura u zemljište, kada se korijen uvuče u tlo sadilicu gurnuti prema dole jače i na taj način odsjeći višak korijena. Korijen treba biti dužine 10cm. Obratiti pažnju na dubinu sadnje. Jagode su osjetljive na preduboko sađenje. Sadnju obavljati do dubine na kojoj su rasle u rasadniku. Nakon sadnje obaviti zalijevanje sa 0,5l do 1l vode.

Sadnja se obavlja u jednorede, dvorede i višerede. Najpraktičnija sadnja je dvoredna sadnja. Ovakva sadnja omogućiće najlakše održavanje nasada jagode.

Sadnja u jedan red: međuredni razmak 70cm, a razmak u redu 20 do 40cm. Razmak ovisi o bujnosti sorte.

Najbolja piljevina od hrasta

Dvoredna sadnja obavlja se na gredicama širine 70 do 80cm i razmaka između gredica 30 do 35cm. Razmak redova na gredici je 30 do 40cm, a razmak u redu do 40cm. Živići se sade u cik cak formi.

Gredice koje smo zasadili mogu se prekiti malčem: slamom, sijenom, piljevinom. Malč će spriječiti rast korova, zadržati vlagu u tlu tijekom ljetnih mjeseci, omogućuje bolje ukorjenjavanje, spriječiti prljanje plodova. Ako se koristi, treba znati da ona može dovesti do zakiseljavanja tla i ne koristiti piljevinu od četinjača. Najbolja je piljevina od hrasta.

Uzgoj jagode na foliji ima istu ulogu. Otvori za sadnju mogu se praviti zaoštrenom cijevi ili se koriste folije sa napravljenim rupama na odgovarajućem razmaku. Tijekom ljeta jagode se zalijevaju 1x tjedno u ranim jutarnjim satima mlakom vodom.

Dobri susjedi i niski tuneli

U godini sadnje treba pokraj jagoda posaditi i bijeli luk. Jagode posađene u združenom usjevu sa češnjakom su vitalnije, odolijevaju mnogim uzročnicima biljnih bolesti i štetnicim. Bijeli luk svojim mirisom odbija mnoge štetnike. Pokraj jagoda dobro je posaditi i borač koji poboljšava ukus plodova i privlači oprašivače u jagodnjak. Borač će na sebe privući štetne insekte, a jagode će biti pošteđene. Pored nasada jagode potreno je zasaditi biljke koje će privući dlakavog ružičara: aronija, cinija.

Kasni proljetni mrazevi su najveći neprijatelj jagode. Niski tuneli omogućuju jagodama da brže rastu, štite jagode od kasnih proljetnih mrazeva i propadanja cvijetova prvih etaža koji daju najkrupnije plodove, sazrijevaju nekoliko dana ranije (7 do 10 dana). Tuneli se pokrivaju u vrijeme cvjetanja jagode. Tijekom lijepih dana tuneli se otkrivaju, a noću se opet pokrivaju. Izmrzavanjem prvih cvjetova urod se smanji, ali može biti u potpunosti uništen. Razmak između lukova tunela je 1m, a folija se pričvršćuje za lukove elastičnim vezivima.

Foto: Pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Sinonim: Crnoplodna aronija | Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj,... Više [+]

Tagovi

Uzgoj jagoda Tuneli Aronija


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.